Baština u opasnosti: zaštita novina i časopisa digitalizacijom

Tiskani mediji 20. stoljeća vrijedan su zapis vremena i svjedočanstvo o društvenim, političkim i povijesnim promjenama koje su obilježile to razdoblje. Kako bismo ih spasili od propadanja i učinili dostupnima javnosti, Knjižnica Božidara Adžija izlaže novine i časopise s početka i sredine 20. stoljeća koje planira digitalizirati, a dio su knjižnične građe Studijske čitaonice. Zbog prirodnog starenja, krhkosti i osjetljivosti papira, ova je vrijedna građa danas suočena s ozbiljnim rizikom od trajnog oštećenja i gubitka. Digitalizacija pritom predstavlja važan korak u njezinu očuvanju, ali i način da se sadržaj učini dostupnim novim generacijama korisnika. Kako bi se ova baština sačuvala za budućnost, potrebno je istodobno raditi na njezinoj zaštiti, revitalizaciji i promociji. Upoznavanjem korisnika te lokalne i šire zajednice s njezinim sadržajem, poviješću i vrijednošću, otvara se prostor za novo čitanje i razumijevanje novina i časopisa kao važnog dijela kulturne i društvene baštine.

Čitaonički fond obuhvaća 724 naslova domaćih i stranih časopisa te 145 naslova domaćih i stranih novina. U izložbenom prostoru posjetitelji će, uz stručni obilazak, uz prethodnu najavu, i video prezentaciju, imati priliku vidjeti dio građe iz Zbirke novina i Zbirke časopisa predviđene za digitalizaciju. Među istaknutom građom izdvajaju se izdanja časopisa Hrvatska Njiva, Zagreb: Tisak hrvatskog štamparskog zavoda, iz 1917. godine; časopis Književnik, Zagreb: Štamparija Glavnog Saveza Srpskih Zemljoradničkih Zadruga, iz 1924. i 1925. godine, kada je glavni urednik bio Antun Branko Šimić; Radničke novine, Zagreb: Radnička štampa, 1932. godine; novine Grafički radnik, Zagreb: Savez grafičkih radnika i radnica Jugoslavije, 1921. - 1941.; Književni jug, Zagreb: Hrvatski štamparski zavod, 1918. - 1919., čiji je urednik, među ostalima, bio Ivo Andrić, i mnoga druga izdanja.

Digitalizacija nije samo tehnički postupak očuvanja papira - ona osigurava potpunu transformaciju načina na koji pristupamo povijesnoj građi: trajno zaštićuje krhku građu i fizički štiti od daljnjih oštećenja uzrokovanih rukovanjem i vanjskim utjecajima, poput klimatskih uvjeta, prirodnih nepogoda ili ljudskog djelovanja. Pretraživanje građe je brže, digitalni format omogućuje istraživačima i građanima jednostavniju dostupnost sadržaju i dublju analizu medijskog diskursa toga vremena čime stvara dodatnu vrijednost, osobito građe vezane za radnički pokret koja je danas rijetka i dosad nedovoljno zastupljena u istraživanjima, baš zbog ograničene dostupnosti izvora. Na taj se način čuva kulturni i povijesni identitet, dostupnost javnosti omogućuje bolje razumijevanje kulturne i povijesne baštine Republike Hrvatske, ali i šireg regionalnog, europskog prostora. Nova interpretacija stare građe omogućuje sustavnije razumijevanje povijesnih vrijednosti.

Pozivamo sve zainteresirane građane, istraživače, studente i ljubitelje povijesti da posjete izložbu, pogledaju prezentaciju i iz prve ruke saznaju kako suvremene tehnologije spašavaju pisanu baštinu od zaborava. Uz vodstvo (potrebna prethodna najava) kroz postav izložbe bit će moguće razgledati cijeli prostor knjižnice koji inače nije namijenjen javnosti. Izložba se održava u sklopu manifestacije Dani europske baštine 2026., čija je ovogodišnja tema „Ugrožena baština: revitalizacija, otpornost, nove interpretacije“. Knjižnica Božidara Adžija u manifestaciji sudjeluje već desetu godinu zaredom, pridonoseći promicanju, očuvanju i dostupnosti kulturne baštine široj javnosti.

Radujemo se vašem dolasku!

Na poveznici je pregled odabrane i izložene građe, na zadanu temu, koji se može posuditi ili pregledati u knjižnici.