Grčka riječ za slobodno vrijeme je σχολή. Ona je podrijetlo i latinske riječi za školu - schola. Slobodno vrijeme kao dokolica posve je drugačije od slobodnog vremena koje se poima kao besposličarenje ili nezaposlenost. Slobodno vrijeme je preduvjet i filozofije (za koju se kaže da je „nastala iz dokolice“). Na izložbi σχολή izloženi su crteži i slike Ismene Meić te skulpture Marije Meić koje su nastale u slobodnom vremenu u Centru za likovni odgoj Grada Zagreba.
 

Čini se dočim kako sama dokolica sadržava i užitak i sretnost i blaženo življenje. A takvo što ne pripada onima koji su zaposleni, nego onima koji su u dokolici. Jer onaj tko je zaposlen, taj je u poslu radi neke svrhe, koju još nije postigao; dok je blaženstvo svrha, koja – kako svi ljudi misle – ne biva s bolom, nego s ugodom. Ali ta ugoda nije svima ista, nego je svatko drugačije postavlja prema sebi i svojem stanju; u najboljeg čovjeka ona je najbolja i potječe od najljepših stvari. (Aristotel: Politika, 1992: 1338 5–15)

 

Uvijek je svakomu, naime, ono najpoželjnije koje mu je najviše što može postići. A dijeli se i cio život na zaposlenost i dokolicu, na rat i mir, i od djelatnosti jednima su cilj nužnosti i korisnosti, drugima pak stvari koje su lijepe. A o tim stvarima mora biti isti izbor kao i u dijelovima duše i njihovim činidbama, jer rat biva radi mira, zaposlenost radi dokolice, a nužnosti i korisnosti radi stvari koje su lijepe. (Aristotel: Politika, 1992: 1333 30–40)

 

Politika / Aristotel ; prijevod i sedmojezični tumač temeljnih pojmova (grčki, latinski, engleski, francuski, njemački, ruski, novogrčki) Tomislav Ladan. - Zagreb : Hrvatska sveučilišna naklada, 1992. - 407 str. ; 21 cm. - (Filozofija : filozofski klasici ; knj. 4)