Elza Kučera – znanstvenica i knjižničarka

U izlogu Odjela za odrasle Knjižnice Ivana Gorana Kovačića postavljen je dio izložbe o životu i radu Elze Kučera koji je ustupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Autori izložbe su dr. sc. Luka Boršić i dr. sc. Ivana Skuhala Karasman.

Tko je bila Elza Kučera?
Elza Kučera (1883. - 1972.) u trima stvarima bila je prva u Hrvatskoj. Bila je prva žena iz Hrvatske koja je stekla doktorat iz filozofije. Bila je prva žena koja je u Hrvatskoj dobila državnu službu i postala prva knjižničarka kod nas. Naposljetku, bila je prva eksperimentalna psihologinja i filozofkinja na ovim prostorima.
Elza Kučera rođena je u građanskoj obitelji srednjega sloja u Austro-Ugarskoj Monarhiji 22. listopada 1883. godine. I s majčine i s očeve strane njegovale su se intelektualne vrijednosti.
Otac joj je bio poznati hrvatski astronom, matematičar i popularizator znanosti Oton Kučera, a majka dobro obrazovana Vilma Stenzel, njemačko-mađarskog porijekla.
Nakon mature prvo je studirala u Beču, a zatim, isto kratko, u Zagrebu. Otišla je zatim u Zürich, gdje je 1909. godine doktorirala filozofiju. Vratila se u Zagreb: nakon tri godine pripravništva, godine 1912. zaposlila se u sadašnjoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je provela cijeli svoj radni vijek.
Tijekom rada u knjižnici, a i nakon umirovljenja 1944. godine, intenzivno je proučavala psihologiju, u jednom trenutku čak je imala mali privatni psihologijski laboratorij u vlastitoj kući u kojem je izvodila jednostavne pokuse. Sve do poznih godina pisala je članke o psihologijskim, i donekle, filozofijskim temama. Umrla je u Zagrebu 22. lipnja 1972. godine u dobi od osamdeset i devet godina.
Elza Kučera pridonijela je ravnopravnosti žena time što je bila iznimna žena i iznimna znanstvenica, u mnogočemu prva u Hrvatskoj. Uspjela se izboriti da postane prva državna službenica i knjižničarka u Hrvatskoj.
Vodila je bogat društveni život i imala je obilnu korespondenciju s gotovo svim značajnim hrvatskim misliocima i znanstvenicima s prve polovice dvadesetog stoljeća.
Elza Kučera među prvim je ženama na ovim prostorima koja nije dozvolila da je ograničava vlastiti spol i odabrala je za ono vrijeme nekonvencionalan život. Život žene koja se u potpunosti posvetila znanosti.
Umrla je u Zagrebu 1972. godine.
53 godine nakon Elzine smrti, na inicijativu knjižničarki iz Knjižnice Ivana Gorana Kovačića, Gradska skupština Grada Zagreba donijela je 17. listopada 2025. Odluku o imenovanju Parka Elze Kučere.