Feručo Lazarić: Moja Via Adriatica (Planinarenje na slijepo)
Predavanje
04.12.2023. | ponedjeljak
Knjižnica Ivana Gorana Kovačića
Početak događanja: ponedjeljak, 4. prosinca u 18 sati
Odjel za odrasle
Izvor: Feručo Lazarić
Feručo Lazarić jedan je od tek dvadesetak planinara koji se mogu pohvaliti činjenicom da su prehodali 1100 kilometara duž hrvatske obale, od Rta Kamenjak do Dubrovnika i upisali stazu Via Adriaticu u svoje osobne podvige.
Avanturistička planinarska staza Via Adriatica nastala je 2016. godine kao plod entuzijazma nekolicine zaljubljenika u prirodne ljepote Hrvatske. Projekt je to planinarskog društva AktivNatura iz Zagreba koje okuplja zaljubljenike u prirodu, rekreativce, entuzijaste i kreativce s višegodišnjim iskustvom organiziranja druženja u prirodi.
Staza kreće s istarskog rta Kamenjaka te preko 14 planina, zaštićenih područja nacionalnih parkova i parkova prirode, preko dva jezera, 12 rijeka, sedam županija i 52 općine vodi do poluotoka Prevlaka gdje se nalazi njezina završna točka. Staza Via Adriatica duga je nevjerojatnih 1100 kilometara, a visinska je razlika čak 41000 metara. Staza je podijeljena u 13 dionica pa sami određujete ritam i smjer kretanja.
Termin događanja: 4. prosinca 2023. u 18:00 sati
O autoru:
Feručo Lazarić, Istranin iz Svetvinčenta, rođen 1955. godine planinarenjem se počeo baviti prije dvadesetak godina kada je izgubio vid i bio primoran odustati od mnogih aktivnosti kojima se bavio, naročito skijanja. Nekada je radio u Uljaniku kao konstruktor-projektant, a zatim je otvorio pizzeriju. Usto, dvadeset je godina svirao bas gitaru i pjevao po plesnjacima u Rovinju, Umagu i Poreču. O Lazarićevu planinarskom žaru svjedoče i njegove članske iskaznice lokalnog Planinarskog društva Glas Istre, planinarskih društava Karlovac i Medveščak. Nakon osvojenog Olimpa, Triglava, Musale (najvišeg vrha Balkana u Bugarskoj) i južnih Karpata u Rumunjskoj, odlučio je prehodati najdulju long trail stazu u Hrvatskoj, Via Adriaticu. Svoja planinarska iskustva, svoj nevidljivi svijet pun slika i pjesme pretočio je u knjigu domišljatog naslova "Planinarenje na slijepo".
