Francuzi i Hrvati - u traganju za izgubljenim vremenom
Izložba knjiga i plakata „Francuzi i Hrvati – u traganju za izgubljenim vremenom“, ostvarena u suradnji s Medijatekom Francuskog instituta, svojevrsno je podsjećanje na bogate političke, kulturne i književne dodire tijekom vremena.
Prvi dio izložbe ide od srednjeg vijeka kad su prvi studenti iz naših krajeva studirali na francuskim sveučilištima, poput znamenitog Hermana Dalmatinca, iznimnog studenta i vrhunskog latinista i arabista, recepcije djela Marka Marulića u Francuskoj, preko prosvjetiteljstva i prodora tih ideja u naše krajeve, te francuskog sina Marca Bruere-Descrivauxa, gorljivog branitelja hrvatskog jezika, toliko udomaćenog da je postao Marko Bruerović, čitanja Voltairea po dubrovačkim aristokratskim kućama, isusovca Ruđera Boškovića sa zavidnom znanstvenom karijerom, prevode se uradci usmene književnosti poput Balade o Hasanaginici na francuski, August Šenoa potiče prijatelje od pera da slijede tamošnje književne uzore, dolazi do upoznavanja velikog kiparskog dvojca – Ivana Meštrovića i Augusta Rodina, do 20. stoljeća kada su se mnogi zaputili u Pariz u potrazi za novim muzama – Antun Gustav Matoš, Ivo Vojnović, Janko Polić Kamov, Tin Ujević te bili skupa na druženjima u Café du Dôme, poznata kazališna glumica Sarah Bernhardt boravi u Zagrebu, do sukoba Vinka Nikolića s beogradskom vlasti koja mu ne dopušta objavljivanje Hrvatske revije jer nije u jugoslavenskom duhu.
Hrvatska se književnost slabo prevodi na francuski – svijetao primjer je Krležin opus, Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića, Judita Marka Marulića, poetski izraz Hrvoja Pejakovića i Zvonka Makovića. Domaći predvoditelji podastiru nam novog Celinea, Camusa, Guitrya, La Murea, Lapeyrea, Makinea.
Drugi dio izložbe je priča o Marseilleu – europskoj prijestolnici kulture u ovoj godini, te nagovještaj hrvatskih kandidata za tu prestižnu titulu u 2020. godini.
Izložene knjige možete pogledati i u našem katalogu.
Prvi dio izložbe ide od srednjeg vijeka kad su prvi studenti iz naših krajeva studirali na francuskim sveučilištima, poput znamenitog Hermana Dalmatinca, iznimnog studenta i vrhunskog latinista i arabista, recepcije djela Marka Marulića u Francuskoj, preko prosvjetiteljstva i prodora tih ideja u naše krajeve, te francuskog sina Marca Bruere-Descrivauxa, gorljivog branitelja hrvatskog jezika, toliko udomaćenog da je postao Marko Bruerović, čitanja Voltairea po dubrovačkim aristokratskim kućama, isusovca Ruđera Boškovića sa zavidnom znanstvenom karijerom, prevode se uradci usmene književnosti poput Balade o Hasanaginici na francuski, August Šenoa potiče prijatelje od pera da slijede tamošnje književne uzore, dolazi do upoznavanja velikog kiparskog dvojca – Ivana Meštrovića i Augusta Rodina, do 20. stoljeća kada su se mnogi zaputili u Pariz u potrazi za novim muzama – Antun Gustav Matoš, Ivo Vojnović, Janko Polić Kamov, Tin Ujević te bili skupa na druženjima u Café du Dôme, poznata kazališna glumica Sarah Bernhardt boravi u Zagrebu, do sukoba Vinka Nikolića s beogradskom vlasti koja mu ne dopušta objavljivanje Hrvatske revije jer nije u jugoslavenskom duhu.
Hrvatska se književnost slabo prevodi na francuski – svijetao primjer je Krležin opus, Mediteranski brevijar Predraga Matvejevića, Judita Marka Marulića, poetski izraz Hrvoja Pejakovića i Zvonka Makovića. Domaći predvoditelji podastiru nam novog Celinea, Camusa, Guitrya, La Murea, Lapeyrea, Makinea.
Drugi dio izložbe je priča o Marseilleu – europskoj prijestolnici kulture u ovoj godini, te nagovještaj hrvatskih kandidata za tu prestižnu titulu u 2020. godini.
Izložene knjige možete pogledati i u našem katalogu.