Homines volantes
Različiti autori “njeguju” različite podatke. Tako nas jedni obavještavaju da se Faust Vrančić gadno ugruvao skačući s tornja Crkve svetog Marka u Veneciji koji je desetljećima kasnije srušen u velikoj trešnji, dok drugi ne izvještavaju je li s više ili manje tegobnih posljedica doskočio, ali znaju da je više puta na različitim lokacijama pokušao sletjeti svojim padobranom i prizemiti se slavodobitno, meko i osvajački. Vjerujući umišljaju pokušao je s praksom dogovoriti uspjeh. Praksa se za njegova života nije dala, ali poneko stoljeće kasnije pokazalo se da umišljaj može biti sila koja mijenja sve, a ponajprije praksu. Zasigurno se Fausta u primisli sjetio i Tin koji u Igrački vjetrova potiče Leti ko lišće što vir ga vije,/ za let si, dušo stvorena...
... Iz otvorene knjige budna čitača i proročkih snova u prethodnom ciklusu svojih instalacija Zdenka Bilušić ostvarila je galeriju letača koji su ponajprije zaprepašteni i sobom i letom i snom. Oni su se našli u letu i ne preostaje im ništa do li pokušati sletjeti. Dovršiti započeto. Sastati se s umišljajem. Njihov je svijet okrenut naglavce pa se ona otvorena knjiga nadvila nad postupke čitača i on više ne zna leti li ili propada, ali vjeruje kako drugog puta nema do tog pokušaja da se otisne sa stijene, krova, sa staze koju su svi prohodali ne bi li se našao na drugom putu, u drugoj mogućnosti, u neizvjesnosti... Samo pokušaj, umišljaj, Faustov(sk)a gesta zasigurno ne bi bili inspirativni za velike snove. Faustov(sk)a gesta podrazumijeva i Faustov(sk)u praksu...
(iz teksta Poticaji Faustova umišljaja ili Zdenkine knjige od povjerenja Grozdane Cvitan)