Književnost između magije i ironije: Thomas Mann (1875.-1955.)
Kao i uvijek, to su izvrsne prigode da usmjerimo čitateljsku pozornost i javnost uputimo na život i djelo, možda i pomalo zaboravljenih autora te da pokušamo, svatko ponaosob, odgovoriti na izazovno pitanje: Što nama danas znače život i djelo tih književnih velikana? A život i djelo Thomasa Manna neiscrpna je riznica tema koje i danas predstavljaju izazov, kako za književne istraživače tako i za čitateljske sladokusce. Iako je Thomas Mann poznat prije svega po svojim opsežnim romanima, njegovo je prozno djelo dovoljno razgranato i segmentirano te svatko može pronaći nešto po svojoj mjeri - od kratkih i dužih priča do eseja, dnevnika i pisama koji zajedno čine čudesni književni arhipelag. Taj, uglavnom, prozni opus poprište je gigantomahije, neprestane mitske borbe strukturnih antropoloških i arhetipskih suprotnosti koje u temelju bitka bića prožima našu egzistenciju - apolonskog i dionizijskog u kulturi, vitalnog a plitkog, bolećivog i dubokog u civilizaciji u kojoj preživljavaju samo najjači. Osnovni pripovjedački alat Thomasa Manna je ironija te komponiranje romana i priča kao glazbenih djela čime postiže magijski čitateljski učinak kojim nas uvlači u svoj svijet, htjeli mi to ili ne. Pored toga, taj je opus neprekinuti dijalog s njegovim uzorima Goetheom, Schillerom, Schopenhauerom, Nietzscheom i Wagnerom te kao takav otvoren i nama danas.
Izložba predstavlja trenutni presjek prevedenih djela Thomasa Manna kao i djela napisanih o njegovu životu i radu. U tom smislu ne možemo se žaliti na nedostatak bitnih informacija - pred nama je većina djela njegovog fikcionalnog opusa, romana i pripovijesti pa čak i jedna romansirana biografija te priličan broj književnopovijesnih i teorijskih elaboracija cjelokupnog Mannova opusa.
Kako bilo, književni Čarobnjak, njem. Zauberer, kako su ga nazivali Thomas Mann i njegovo književno djelo otvoreni su poziv i izazov čitateljima u svakom vremenu i prostoru, a na nama je da se odazovemo, upustimo u avanturu istraživanja i sami prosudimo je li to tako, a u tome nam može pomoći i mrežni katalog Knjižnica grada Zagreba.
O Arhivu Thomasa Manna
Godine 1956., nakon smrti Thomasa Manna, njegova obitelj poklonila je sveučilištu ETH u Zürichu (njem.: Eidgenössische Technische Hochschule Zürich, eng.: Swiss Federal Institute of Technology Zürich, u prijevodu Švicarsko savezno tehničko sveučilište) njegovu književnu imovinu, bilješke, rukopise, dnevnike, pisma te razne druge dokumente i materijale, čak i osobne stvari i namještaj kojima se služio pred kraj života, s namjerom da potaknu istraživanje književnikovog života i djela te utjecaj koji je imao na svoje, ali i na sadašnje doba. To je potaklo sveučilište ETH na osnivanje Arhiva Thomasa Manna.
Arhiv je osnovan 1961. godine i nalazi se u kući Bodmerhaus (njem. Bodmer-Haus). Danas je dio Knjižnice sveučilišta ETH i u sebi ujedinjuje arhiv Thomasa Manna, istraživački centar i muzej te je vodeća akademska institucija za istraživanje Thomasa Manna i njegovog rada. Sadrži desetke tisuća djela, prijevoda, pisama, članaka, fotografija, snimaka na mikrofišu i ostale sekundarne literature. Čitaonica je mjesto za samostalan istraživački rad.
Na poveznici omogućeno je pretraživanje svih rukopisa Thomasa Manna ili članaka koji se nalaze u Arhivu Thomasa Manna. Baza podataka je digitalizirana i indeksirana.
