Končarevci - radnička klasa odlazi (u raj)

U Knjižnici Božidara Adžije postavljena je multimedijalna izložba vizualne umjetnice Tine Divić koja donosi intimnu i autoetnografsku refleksiju na industrijsko nasljeđe Zagreba i tvornicu Rade Končar - kroz obiteljske fotografije, sjećanja i radnički svakodnevni život. Rad se temelji na obiteljskim fotografijama, razgovorima s bivšim radnicima Končara i interdisciplinarnom istraživanju umjetnice Tine Divić i njezine sestre, etnologinje Tanje Kocković Zaborski.

Ova izložba nastala je iz najosobnijeg mjesta - iz obiteljske priče. I još važnije, nastala je iz dijaloga između dvije sestre: jedne koja istražuje kroz znanost, i druge koja priča kroz sliku. „Radnička klasa odlazi (u raj)“ rezultat je njihove prve suradnje, ali i godinama potiskivanih sjećanja, pitanja i emocija koje su konačno dobile svoj oblik - u tekstu, fotografiji i umjetničkoj intervenciji.

Izložba tematizira radničku svakodnevicu od 1970-ih do ranih 1990-ih: od tvornica, sindikata, društvene stanogradnje i kolektivnih menzi do ljetovanja na Jadranu i zimovanja u Zvečevu preko sindikata. Riječ je o nestajućem svijetu u kojem je tvornica bila više od radnog mjesta - bila je centar života, identiteta i solidarnosti.

Serija digitalnih kolaža predstavljena na izložbi „KONČAREVCI - Radnička klasa odlazi (u raj)“ nastala je iz potrebe da se vlastita obiteljska povijest vizualno ispriča unutar šireg konteksta industrijske i radničke svakodnevice. Kolaži nastaju kao rezultat umjetničke obrade crno-bijelih fotografija iz obiteljskog arhiva, kombiniranih s arhivskim materijalima vezanim uz Tvornicu Rade Končar - tehničkim nacrtima, prikazima tvorničkih proizvoda poput trafostanica, fotografijama pogona, radnika, skulptura Rade Končara, samog Radu Končara i njegove obitelji te drugih simbola jednog vremena. Ove dvije arhive - osobna i institucionalna - preklapaju se, ulaze jedna u drugu, stapaju i kontrastiraju. Privatni trenuci - obiteljski izleti, zimovanja, proslave i svakodnevice - susreću se s vizualnim jezikom proizvodnje, tehnologije i radničkog kolektiva. U toj kombinaciji ono što je bilo intimno postaje univerzalno, a ono što je bilo tehničko postaje emocionalno.

Slojevitim kolažiranjem i intervencijama stvara se napetost između službenog i osobnog, između reda i nježnosti. Pritom ključnu ulogu ima plava boja - autorski dodatak koji vizualno povezuje sve radove. Ta plava simbolizira blue collar identitet radničke klase, ali i onu tihu, svakodnevnu brigu sustava koji je omogućavao stvaranje jedne “obične”, mlade obitelji - s krovom nad glavom, toplim obrokom, ljetovanjem, liječničkom zaštitom i osjećajem pripadnosti.

Eksperimentalni video koji prati proces nastanka digitalnih kolaža predstavlja svojevrsno “oživljavanje” arhivskih materijala korištenih u radovima. Kroz time-lapse snimke i prikaze autoričinih ruku u radu, gledatelj svjedoči postupku izgradnje slojeva - od analognih elemenata (rezanje, slaganje, crtanje) do digitalne montaže i intervencije.

Video dodatno naglašava kontrast između osobnog i tehničkog, digitalnog i taktilnog, stroja i tijela. U fokusu su ne samo motivi - arhivske fotografije, nacrti, radnički prizori - već i sam čin stvaranja, koji postaje umjetnički iskaz o procesu pamćenja, interpretacije i ponovnog građenja jednog identiteta.

Svoj doprinos izložbi dala je i Knjižnica Božidara Adžije. Izložbu je obogatila knjižničnom građom iz svoga fonda - iz dviju iznimno vrijednih zbirki: Zbirke časopisa i Zbirke novina. Predstavljena građa tematizira tvornicu Rade Končar, svakodnevni život njezinih radnika, ali i šire pitanje radništva i radničkih prava u Hrvatskoj. Budući da je Knjižnica Božidara Adžije osnovana kao Radnička biblioteka s trajnim fokusom na prikupljanje, čuvanje i dostupnost građe vezane uz radništvo i radnička prava, ova je suradnja prirodan i smislen susret knjižnične baštine i suvremene umjetničke prakse. 

Knjižnična građa i multimedijalna izložba međusobno se nadopunjuju, stvarajući bogat kontekst za razumijevanje povijesti radništva i odjeka u osobnim i kolektivnim pričama.

Putem poveznice dostupan je popis izložene građe iz bogatog fonda Knjižnice Božidara Adžije. Knjižničnu građu za izložbu pripremile su Ivana Ledić Preprotnik, Marija Žurić i Marijana Soldo.