Kultura s kulturom : ZAGREB U DOBA FRANJE JOSIPA I. (1848.-1916.)

Osma gostujuća izložba u sklopu programa Kultura s kulturom je izložba pod nazivom ZAGREB U DOBA FRANJE JOSIPA I. (1848.-1916.). Cilj ove izložbe je potaknuti istraživanja vrijedne kulturne baštine koja se čuva u arhivima, muzejima i knjižnicama (pogledajte GALERIJU).

Razdoblje vladavine Franje Josipa I., koje je trajalo čak 68 godina, razdoblje je u kojem će se Zagreb razviti u pravo hrvatsko središte, a u tom će procesu u njemu nastati i moderno građansko društvo.

Na početku ovog razdoblja, 1850., ujedinjeni su Slobodni i kraljevski grad Zagreb te Kaptol, Nova Ves, Vlaška ulica i Horvati i od tada teče razvoj ujedinjenog Zagreba.

U ovom su razdoblju ostvareni značajni rezultati u komunalnom razvoju: počinje s radom Gradska plinara (1863.), uvedena je javna plinska rasvjeta (1877.), izgrađen je moderni vodovod (1878.), osnovano je središnje gradsko groblje na Mirogoju (1878.), uveden je konjski tramvaj (1891.), započinje izgradnja sistematske moderne kanalizacije (1892.), otvoren je Državni (danas Glavni kolodvor (1892.), postavljena je električna rasvjeta (1907.), proradio je i prvi električni tramvaj (1910.) itd.

Grad se širi iz područja Gornjeg grada te se uređuje područje Donjeg grada. Od 1873. počinje uređenje današnjeg Zrinjevca, nekadašnjeg stočnog sajma. Na njemu će se izgraditi reprezentativne građanske kuće i gradske palače koje su pripadale pojedincima ili institucijama (kao što su Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti i Sudbeni stol).

Osamdesetih godina 19. stoljeća počinje taracanje ulica i asfaltiranje pločnika. Godine 1898. zatvoreno je korito potoka Medveščak, što je utjecalo na urbaniji izgled Grada. Vidljivije se izgrađuje i zagrebačka periferija.

Sedamdesetih godina 19. stoljeća na području Zagreba započele su s radom prve veće tvornice te se Zagreb razvija i kao središte tvorničke privrede.

Urbanizacija i razvoj komunalnih djelatnosti doveli su i do povećanja kvalitete svakodnevnog života. Grade se reprezentativne građanske kuće, dvokatnice, a katkad i trokatnice.

Povećava se broj osnovnih, srednjih i stručnih škola u Gradu te se za sve veći broj učenika i učenica grade nove školske zgrade.

U razdoblju od 1860. g. pa do kraja stoljeća počinju s radom središnje kulturne i znanstvene institucije (Hrvatsko narodno kazalište, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu i dr.). Osnivaju se brojna društva i stručne udruge.

Razvoj Zagreba vidljiv je i u porastu broja stanovnika. Prema popisu iz 1857., Zagreb je imao 16 657 stanovnika, da bi 1910. imao čak 79 038 stanovnika.

U razdoblju vladavine Franje Josipa I. u Zagrebu se izmijenilo čak 18 gradonačelnika (u 19 mandata jer je Milan Amruš tu funkciju obnašao dva puta). Bansku je vlast bana Hrvatske, Slavonije i Dalmacije u istom razdoblju vršilo 14 banova (uz jednog banskog namjesnika i jednog kraljevskog komesara). Svi oni nesumnjivo imaju svoj udio u zaslugama za razvoj Grada.

Franjo Josip I. Habsburg (1830. - 1916.) na vlast je došao kao osamnaestogodišnjak, burne 1848., nakon abdikacije Ferdinanda I. (V.). Njegova vladavina prestala je njegovom smrću 21. studenog 1916. u jeku Prvog svjetskog rata. Kraj Prvog svjetskog rata donio je sa sobom i kraj Austro-Ugarske Monarhije kojom je Franjo Josip I. vladao toliki niz godina.

Franjo Josip I. čak tri je puta posjetio Zagreb. Njegovi dolasci pomno su organizirani, pri čemu je grad bio svečano ukrašen, što je iziskivalo poseban trud, kako od strane zemaljske, tako i gradske uprave.

Godine 1852. boravio je u Zagrebu od 2. do 6. listopada. Svrha njegova puta bila je da svojim autoritetom podupre novo uspostavljeni apsolutistički sustav. Drugi put posjetio je Zagreb godine 1869. kako bi podupro novi sustav uspostavljen upravo sklopljenom Hrvatsko-ugarskom nagodbom. Kralj je tada stigao u Zagreb u pratnji kraljice i najviših ličnosti Monarhije. Boravio je u njemu od 8. do 11. ožujka 1869., a u tom razdoblju je posjetio i Karlovac i Bjelovar.

Godine 1895. posjetio je Zagreb treći put i tada je u njemu boravio od 14. do 16. listopada. Ovom prilikom otvorio je nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta, škola (Školski forum) i Glazbenog zavoda. Svrha njegovog puta bila je podrška režimu bana Khuena Hedervaryja. Tom su prilikom studenti organizirali demonstrativno spaljivanje mađarske zastave pred spomenikom bana Josipa Jelačića kao izraz protesta protiv političke situacije, što je imalo veliki odjek u javnosti.

Izložba je koncepcijski zamišljena tako da je razdoblje vladavine Franje Josipa I. predstavljeno kao vremenski okvir u kojemu je kronološki prikazan razvoj Zagreba s naglaskom na njegov komunalni i urbani razvoj prikazom odabranih relevantnih fotografija, spisa, nacrta i isprava. Kronološki razvoj Zagreba podijeljen je na vremenske cjeline određene trima posjetima Franje Josipa I. Zagrebu (1852., 1869. i 1895.).

Sva tri kraljeva dolaska na izložbi prikazana su, osim relevantnim gradivom, navodima kroničara starog Zagreba Dragutina Hirca, čiji se osobni fond čuva u fundusu Arhiva.

Izložba započinje proglasom Franje Josipa I. o preuzimanju kraljevske vlasti 1848., a završava prikazom proklamacije Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. koja simbolično uvodi Zagreb u novo razdoblje njegove povijesti.

Gradivo predstavljeno na ovoj izložbi čini samo mali dio bogatog arhivskog fundusa koji se može koristiti za istraživanje ove tematike. Na izložbi je zastupljeno arhivsko gradivo iz fonda Gradsko poglavarstvo Zagreb, Zbirke Ulčnik Ivan, Zbirke tiskovina, Zbirke fotografija, Zbirke Makanec Alfred, osobnih fondova Stjepana Radića, Ivana Peršića, Stjepana Delića, Dragutina Hirca i dr.

Autorica koncepcije izložbe: Katarina Horvat
Stručne suradnice: Mihaela Barbarić i Željka Dmitrus
Istraživanje i priprema gradiva: Mihaela Barbarić, Željka Dmitrus, Marta Kvakan, Štefica Vrhovnik, Marija Zorko
Digitalizacija gradiva: Žarko Ament, Željka Dmitrus, Marijo Hafner, Danko Rusan
Lektura: Maja Brunec


Izvor: daz.hr