Libra Libera #33

Libra Libera #33 donosi tri temata, od kojih je prvi posvećen akceleracionizmu. U sklopu ovog temata prevedeni su tekstovi koji pokušavaju odgovoriti na pitanje zašto je dio ljevice odgovore za sadašnje ekonomsko-političko stanje potražio u radovima Nicka Landa, utemeljitelja i apologeta britanskog akceleracionizma. Pojam akceleracionizam uveo je Benjamin Noys kako bi identificirao tendenciju kod postšezdesetosmaških mislilaca koja je stremila okretanju kapitalizma protiv njega samog. Temeljna je teza akceleracionizma: ako kapitalizam stvara sile koje bi ga mogle razoriti, onda je potrebno radikalizirati sam kapitalizam. Deleuze, Guattari, Lyotard i Baudrillard, reagirajući na poraz ljevice, prihvatili su načelo "što gore, to bolje". Tijekom devedesetih ideju je preuzeo Nick Land, enfant terrible engleske filozofije, zaoštrio je i doveo do apsurda u nizu briljantnih tekstova koji izmiču žanrovskim kategorizacijama. U njima je postupno kapital umjesto nečeg što je potrebno ubrzati do uništenja, postao sama sila ubrzanja. U Landovim tekstovima kapital konstantno ograničavaju i obuzdavaju vanjski, a ne unutrašnji elementi. Temat donosi i izlaganje Raya Brassiera na konferenciji održanoj na Sveučilištu Goldsmiths prije tri godine, koje je svojevrsna rekonstrukcija Landove materijalističke metafizike koja objašnjava taj proces.
U tekstu "Brzine bijega" Alexa Williamsa pregledno je izložena ljevičarska reaproprijacija akceleracionističkih ideja. Konačno, temat donosi i tekstove Nicka Srniceka i Alexa Williamsa ("Manifest za akceleracionističku politiku"), kao i McKenzie Warka (polemički odgovor na "Manifest"), koji se slažu da će turbulencije u planetarnom klimatskom sustavu, nastale zbog ljudskog faktora, u skoro vrijeme zaprijetiti egzistenciji postojeće populacije.
Drugi blok je posvećen jednoj od najvećih živućih teoretičarki Gayatri Chakravorty Spivak. Gayatri Chakravorty Spivak redovna je profesorica na Sveučilištu Columbia u New Yorku. U svojoj gotovo polustoljetnoj profesorskoj karijeri predavala je, među ostalima, na sveučilištima Brown, Texas-Austin, Santa Cruz, Paul Valéry, Jawaharlal Nehru, Stanford, Goethe u Frankfurtu, Riyadh, Emory te Sveučilištu za znanost i tehnologiju (Hong Kong). Od 2003-2011. bila je ravnateljica Instituta za komparativnu književnost i društvo pri Columbiji. U bloku donosimo prijevode njezinih eseja "Razmišljajući o Edwardu Saidu: stranice iz memoara" i "Kultura: Situiranje feminizma". Prvi esej je izvadak iz memoara koje Spivak planira napisati. Riječ je o sjećanjima o kojima piše da nude intiman uvid u jedan prijateljski odnos, ali i u jednu intelektualnu povijest koja je jednim svojim dijelom završila prije točno deset godina, 25. rujna 2003, na dan Saidove smrti. Drugi esej propituje feminizam danas.
Treći blok, Konceptualna književnost, donosi neke od temeljnih tekstova za razumijevanje konceptualnog pisanja. Tu je pregledni rad Kennetha Goldsmitha "Zašto konceptualno pisanje? Zašto sad?", kao i dva intervjua s Kennethom Goldsmithom. Slijede Primjeri konceptualne književnosti i teorijski radovi o tim djelima. Temat predstavlja Adresar Sophie Calle i rad autorice Vanesse Place.
Na koricama Libre Libere 33 ilustracije su mladog ilustratora Mirka Ristića. Ristić je studirao dizajn vizualnih komunikacija na umjetničkoj akademiji u Splitu i Communication Design na Winchester School of Art u Engleskoj.
Libru prate ilustracije stripaša i grafičkih dizajnera braće Travisa i Breta Millarda.