O kazalištu i trgu: obrisi Zagreba 19. stoljeća

Silazak kazališta s Gornjega grada u Donji grad u 19. stoljeću, s Markova trga na tadašnji Sveučilišni trg, na određeni način predstavlja ono što se događa i sa Zagrebom. Kada kažemo Zagreb na početku 19. stoljeća, mislimo na grad na Griču, no polako se i Zagreb spušta u nizinu i širi. To je vidljivo i iz promjena koje su se odvijale na današnjem Trgu Republike Hrvatske tijekom pretposljednjeg stoljeća, u čijemu se središtu tada smjestila i nova zgrada današnjeg Hrvatskoga narodnog kazališta. 

Sredinom 19. stoljeća postupno se uvodi red u izgradnju grada Zagreba, donose se propisi i definira plan izgradnje donjogradskih ulica. Carskim patentom od 7. rujna 1850. stupa na snagu Privremeni obćinski red za kraljevski grad Zagreb kojim se ujedinjuju slobodni i kraljevski grad Zagreb i četiri općine: Kaptol, Nova Ves, Laška ulica i Horvati, te formira nova jedinstvena gradska uprava. Red građenja za zemaljski glavni grad Zagreb iz 1857. sadrži temelje izgleda Zagreba druge polovine 19. stoljeća. Prvi urbanistički plan Zagreba, Predgledni plan razširenja i poliepšanja gradskoga, iz 1865. sadrži cjeloviti plan urbanizacije Donjega grada, a Regulacijskim planom iz 1888. određuje se uređenje Zelene potkove - slijed perivojnih trgova koji tvore kontinuirani okvir oko Donjega grada. 

Sajmišni, Sveučilišni, Wilsonov, kralja Aleksandra, Kazališni, maršala Tita i danas Trg Republike Hrvatske najsjeverniji je trg zapadnog dijela Zelene potkove.

U povodu Dana grada Zagreba u auli Gradske knjižnice postavljena je izložba kojom se obilježava 130. obljetnica nove zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta. 

Izložena je građa iz zavičajne zbirke Zagrabiensia, Zaštićenog fonda i Glazbenog odjela Gradske knjižnice. 

Izložba se može razgledati od 30. svibnja do 30. lipnja 2025. godine.

Autorica izložbe: Ivana Fištrek
Grafičko oblikovanje: Marija Pipp
Lektura: Sara Džapo
Tehnički postav: Dražen Jerković