OBILJEŽENI : Izložba dizajnerskih plakata Lade Kušec Deči, Hane Tintor i Studija NJI3

Izložba 15.03.2024. - 15.04.2024. Knjižnica Božidara Adžije dr. sc. Marina Putnik
U suradnji s Festivalom tolerancije - JFF Zagreb predstavljamo vam izložbu dizajnerskih plakata  „Obilježeni“ Lade Kušec Deči, Hane Tintor i Studija NJI3, koja ima za cilj senzibilizirati građane na kulturnu različitost s naglaskom na romsku manjinsku tematiku, odnosno na njihov identitet te doprinos umjetnosti i kulturi društva u kome one žive. Dizajnerice svojim plakatima daju vlastiti istraživački doprinos predstavljanju višestrukih identiteta pripadnika romske manjine stavljajući naglasak na promicanje i prihvaćanje različitosti te na vrijednosti multikulturnih suvremenih društava.

U Knjižnici predstavljamo romsku manjinu u Republici Hrvatskoj kroz antropološku i sociološku literaturu te kroz neke od popularnih romana svjetske književnosti čiji su glavni likovi Romkinje i Romi.


„Predrasude prema Romima kao manjini duboku su ukorijenjene u europskoj povijesti. Diskriminacija i netrpeljivost ne događaju se van konteksta - kroz povijest, u kolektivnoj svijesti, javnom, umjetničkom i akademskom diskursu pristupa im se kao marginaliziranoj grupi i tako je sve ono dobro i pozitivno vezano za dugu i ozbiljnu povijest i ulogu Roma u europskoj kulturi u drugom planu. Ovu smo misao uzeli kao polaznu točku i romsko nasljeđe pokušali promotriti onkraj marginalizacije. Rome se u ovoj izložbi promatra kao ravnopravne i aktivne subjekte europske povijesti i kulture.
Izložba za cilj ima podizanje svijesti kod građana o tome tko su Romi i koji je njihov doprinos društvu, umjetnosti i kulturi. Dizajnerski plakati stoga istražuju kulturni doprinos Roma zagrebačkom, hrvatskom i europskom kulturnom prostoru. Naglasak je na promicanju i prihvaćanju različitosti. Odmiče se od predodžbe Roma kao pasivnih i marginaliziranih subjekata te ih se prikazuje kao aktivne sudionike u procesima izgradnje europskog zajedništva i identiteta. Tri mlade dizajnerice iz Zagreba ponudile su svoje interpretacije i viđenja duge i važne povijesti Roma na europskom tlu. Lada Kušec Deči svojim plakatom htjela je ukazati na to koliko je romska kultura zapravo utjecala na mnogo vidova umjetnosti. Koristila je boje romske zastave zbog naglašavanja i isticanja te ideje. Umjetnici na koje se referira vrlo su poznati, stoga ciljana informacija vrlo lako nalazi put do publike. Smatra da je ovo potrebno stalno ponavljati kako se romski utjecaj ne bi zaboravio i zanemario. Franka Tretinjak i Dina Milovčić iz Studija Nji3, kotač, prepoznatljivi amblem zastave Roma, prikazale su kao aktivni pokretač unutar sustava. Ideja je bila prikazati integraciju kao ključ skladnog funkcioniranja različitih društvenih skupina u cjelini. Hana Tintor za svoj je plakat rekla: 'Cvijet poklanjamo onima koje volimo i simpatiziramo. Vizual simbolizira romsku kulturu, prijateljstvo, razmjenu i prihvaćanje.'

Festival Tolerancije do sada je uspješno producirao i druge društveno osjetljive izložbe, među ostalim izložbu foto portreta “Oni/They”, 2019. (Stanko Herceg, Mare Milin, Ana Opalić i Ivan Posavec.), izložbu dizajnerskih plakata “ReD - Refugees and Design”, 2020. (Ana Kunej - Kuna Zlatica, Dejan Dragosavac Ruta, Iva Babaja, Bruketa&Žinić&Grey i studio Šesnic&Turković) i 2021. koja tematizira pitanja izbjeglica i azilanata u Hrvatskoj.
Izložba je sufinancirana sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture RH.“

                                                                                                                                                     Festival tolerancije - JFF Zagreb 
 
 





Izvori:
  1. Festival tolerancije - JFF Zagreb. URL: https://festivaloftolerance.com/o-nama (13.2.2024.)
  2. Savez Roma u Republici Hrvatskoj „Kali Sara“. URL: https://kalisara.hr/o-nama (13.2.2024.)
  3. Republika Hrvatska. Ministarstvo kulture i medija. URL: https://min-kulture.gov.hr/vijesti-8/svjetski-dan-romskog-jezika/20228 (13.2.2024.)
  4. Republika Hrvatska. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. URL: https://pravamanjina.gov.hr/nacionalne-manjine/nacionalne-manjine-u-republici-hrvatskoj/romi/371?impaired=0 (13.2.2024.)