One na igrama

„Ženski sport ima pravo na svoje mjesto u društvu, baš kao i svaki drugi oblik ljudske aktivnosti.“ - Alice Milliat

Knjižnica Božidara Adžije u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj u olimpijskoj godini predstavlja izložbu „One na igrama“. Izložba prikazuje borbu žena za ravnopravno sudjelovanje na Olimpijskim igrama kroz povijest, a nastala je u partnerstvu s Francuskim institutom u Parizu i Nacionalnim muzejom sporta u Nici.

Iako povijest Olimpijskih igara seže u povijest stare Grčke, kada su one bile sportska priredba koja se održavala u čast boga Zeusa, ipak se ocem modernih Olimpijskih igara, međunarodnog natjecanja u velikom broju različitih sportova i disciplina, smatra Pierre de Coubertin. Na njegovu inicijativu 1894. godine održan je, u Parizu, Međunarodni sportski kongres i osnovan Međunarodni olimpijski odbor.
Prve ljetne Olimpijske igre održane su 1896. godine u Ateni, a sudionici su se natjecali u devet sportova - u atletici, gimnastici, mačevanju, streljaštvu, plivanju, biciklizmu, tenisu, dizanju utega te hrvanju. U Chamonixu 1924. godine održane su prve zimske Olimpijske igre, a natjecatelji su pokazali svoje vještine natječući se u skijanju, nordijskim disciplinama, klizanju, hokeju na ledu, curlingu (zimski olimpijski sport koji potječe iz Škotske) te vožnji bobom. Otada se Olimpijske igre održavaju svake četiri godine u drugoj zemlji, odnosno ljetne i zimske igre izmjenjuju se svake dvije godine.

Od samog početka žene nisu bile dobrodošle sudionice Olimpijskih igara, pa je olimpijska arena tradicionalno odolijevala pokušajima žena da se uključe na to najveće svjetsko sportsko natjecanje. Pierre de Coubertin, smatrao je da bi sudjelovanje žena bilo „nepraktično, neinteresantno i neestetsko“, ali žene su pokazale da se ne slažu s tim.

Izložba je prikaz borbe žena za ravnopravnim sudjelovanjem na Olimpijskim igrama, putovanje koje je trajalo više od stoljeća, a počelo je na pariškim igrama 1900. godine kada je ženama dopušteno neslužbeno sudjelovanje u nekoliko sportova. Danas žene imaju puno pravo sudjelovanja na Olimpijskim igrama i u svim disciplinama. Prema statistikama te davne 1900. godine sudjelovalo je oko 2,2 % žena na Olimpijadi, dok taj omjer danas iznosi 50:50 za žene i muškarce. Zbog de Coubertinovog odbijanja da žensku atletiku uvrsti u olimpijske sportove, sportašica Alice Milliat (1884. - 1957.) pokrenula je borbu žena za olimpijsku ravnopravnost te je 1921. godine osnovala Međunarodnu žensku sportsku federaciju, a 1922. godine organizirala je i prve Ženske olimpijske igre u Parizu. Coubertinov Međunarodni olimpijski odbor morao je popustiti i uvrstio je žensku atletiku na Olimpijske igre u Amsterdamu 1928. godine zbog velikog uspjeha ženskog sporta i pritiska javnosti.

Ovo je priča o sportu, ali je i priča o neodustajanju od rušenja rodnih ograničenja i predrasuda prema ženama te od borbe za temeljna ljudska prava i slobode koje svakom čovjeku pripadaju od rođenja.

Uz izložbu One na igrama predstavljamo vam i knjižni izlog s naslovima knjiga koje su vezane za teme Olimpijskih igara, ženskih prava i raznih sportova u kojima današnje žene ravnopravno sudjeluju.

Izložbu prate i biografije trofejnih sportašica iz našeg bogatog fonda.

Izvori:
Boycott, Sarah. Alice Milliat, a pioneer of women’s sport. URL: https://www.facinghistory.org/ideas-week/alice-milliat-pioneer-womens-sport (2026-02-24)
Francuski institut Hrvatska. URL: https://institutfrancais.hr/izlozba-one-na-igrama/ (2026-02-24)
Hrvatska enciklopedija. URL: https://enciklopedija.hr/clanak/olimpijske-igre (2026-02-24)
International Olympic Committee. Women in the Olympic Movement. URL: https://stillmed.olympics.com/media/Documents/Olympic-Movement/Factsheets/Women-in-the-Olympic-Movement.pdf (2026-02-24)
Musée National du Sport. URL: https://www.museedusport.fr/ (2026-02-24)