Priče iz davnine kistom i perom

U povodu obilježavanja 150. rođendana velikanke svjetske književnosti Ivane Brlić-Mažuranić u izlozima knjižnice možete razgledati izložbu posvećenu „Pričama iz davnine” kroz ilustracije Cvijete Job.

Prvi put objavljena 1916. godine, knjiga „Priče iz davnine” sadrži osam priča kojima je Ivana Brlić-Mažuranić slavensku usmenu književnost, legende, mitove i priče pronijela svijetom. Priče su prevedene na gotovo sve svjetske jezike, čak i na esperanto. Šezdesetih godina prošlog stoljeća majstorica ilustracija minijature, slikarica Cvijeta Job, uspjela je ilustrirajući Priče iz davnine „uravnotežiti živu poetiku i čar dekorativnog” te su one još jednom zadivile javnost. Njezine su ilustracije generacijama djece i odraslih pružile maštovitu predodžbu Domaćih, Svarožića, Regoča i svih drugih likova i ugođaja iz Ivaninih priča.

„Otkrivši bajke Ivane Brlić-Mažuranić, naprosto sam se u njih zaljubila! (...) kad me Raul Goldoni 1962. presreo na ulici i pitao da li bih za zagrebačku „Mladost” oslikala bajke „hrvatskog Andersena”. Kako da ne, naravno da bih! Tada sam prvi put na dušak pročitala „Šumu Striborovu”, „Regoča”, „Ribara Palunka”, o tome „Kako je Potjeh tražio istinu”, a plamteće bakrenocrvene ovce iz „Jagora” razigrale su moju maštu. Nisam imala uzore, preda mnom su bile samo crno- bijele vinjete Alberta Kinerta. Sama sam osmišljala likove i strpljivo ih, vrlo tankim kistom, pa i onim izlizanim s tri dlake, zbog čega su mnogi nerijetko sumnjali da ih zapravo crtam perom, temperom prenosila na papir. Provodeći po osam sati za crtaćim stolom u našem opatijskom stanu, za približno pet mjeseci završila sam slikovnicu s jednom bajkom.”
Cvijeta Job (2000.)
                                                                                                Izvor: Hlevnjak, Branka; Ivanuš, Rhea. Cvijeta Job: majstorica minijature. Zagreb: Design Art, 2022.


Ivana Brlić˗Mažuranić (18. IV. 1874.- 21. IX. 1938.), hrvatska spisateljica. Rođena je u Ogulinu, a odrastala u Karlovcu i Zagrebu. Pisala je pjesme, pripovijetke, romane, basne i bajke, eseje i članke te se bavila prevodilačkim i redaktorskim radom. Četiri je puta predlagana za Nobelovu nagradu, a 1937., kao prva žena u nas, izabrana je za dopisnoga člana JAZU. Djela su joj prevedena na mnogobrojne strane jezike te izvedena u kazališnim, radijskim i filmskim obradbama. Njezina književna ostavština, rukopisi i korespondencija nalaze se u Arhivu obitelji Brlić u Slavonskom Brodu, u kojem se svake godine održava književna i kulturna manifestacija »U svijetu bajki Ivane Brlić-Mažuranić«.

                                                          Izvor: Brlić-Mažuranić, Ivana. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 - 2024.


Cvijeta Job (6. VIII. 1924.- 18. VI. 2013.), hrvatska slikarica. U djetinjstvu je slikala u očevu atelijeru u Supetru. Pohađala je gimnaziju u Splitu do 1941. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1951). Slikala i u grafičkim tehnikama stvarala osebujne poetične krajolike, mrtve prirode i figure, često prikazane u interijeru, suptilne kromatske osjetljivosti. Djelovala kao slobodna umjetnica posvećena sitnoslikarstvu. Od 1948. ilustrira, posebice narodne priče i bajke, stvarajući opus minijaturne fantastike u temperi na papiru, izrazita kolorita i grafizma, blizak srednjovjekovnomu i perzijskomu minijaturnomu slikarstvu, usporediv s boschovskim i bruegelovskim prepletanjem realnoga i irealnoga. Isticala se kao ilustratorica književnih djela za djecu i mladež (I. Brlić-Mažuranić, Šuma Striborova, 1966. i Sunce djever i Neva Nevičica, 2001).

                                                                              Izvor: Job, Cvijeta. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 - 2024.

Autorica izložbe: Ivana Palčić Borić