Prozori u budućnost
ALEKSANDAR ŽILJAK rođen je 1963. godine u Zagrebu, gdje je diplomirao i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu. Nekoliko godina bio je profesor informatike i elektrotehnike/elektronike u srednjim školama.
Ilustriranjem se bavi od kasnih 1980-ih, a ilustratorskoj se karijeri u potpunosti posvećuje od 1997. godine kao samostalni umjetnik, član Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (HZSU). Član je i ULUPUH-a te Hrvatskog društva pisaca. Ilustrirao je ponajviše u školskim časopisima (izdavači Školska knjiga, Profil International, Mozaik knjiga, Sretna knjiga), novinama (Zabavnik, nedjeljni prilog Jutarnjeg lista), udžbenicima (izdavači Profil International i Školska knjiga), te ilustracije naslovnih stranica knjiga (izdavači Sara 93, Zagrebačka naklada, Izvori, Katarina Zrinski, Sysprint, Zoro, Zagrebgrafo i drugi). Uglavnom radi prirodoslovne ilustracije, ali i znanstvenofantastične, kriminalističke i slično. Do sada je objavio na tisuće raznih ilustracija, najčešće u tehnici akrilika i olovke.
Godine 2005. opremio je naslovnim i unutrašnjim ilustracijama knjige priča iz prirode Rogan i Miško, autora Vlatka Šarića, u izdanju zagrebačkog Znanja. U potpunosti je, sa po 70-80 ilustracija, opremio i knjige o prirodi Joze Vrkića: Bijela vrana (Glagol, Zagreb, 2006), Divlja naša (Glagol, Zagreb, 2008), Crna vrana (Glagol, Zagreb, 2009), Modre oči Lijepe Naše (Glagol, Zagreb, 2010). Također je ilustrirao razne materijale za Nacionalni park Paklenica i druge javne ustanove. Ilustrirao je i zbirke znanstvenofantastičnih priča, kako svoje, tako i drugih autora. Sudjelovao je na više žiriranih tematskih izložbi u organizaciji ULUPUH-a.
Kao pisac, objavljuje znanstvenu fantastiku i fantasy u raznim žanrovskim zbirkama i časopisima. Samostalne su mu knjige zbirke priča Slijepe ptice (2003), Božja vučica (2010), Knjiga beštija (2013), Tajna Grimiznog mora (2014), Srce od stakla (2016), Pjesma Xallasandre (2017) i Toranj (2023), romani Irbis (2012), Poseidonia (2014), Zagonetka Zmajskih otoka (2015) i Ndanabova djeca (2018), knjiga Kriptozoologija - svijet zagonetnih životinja (2003, pod pseudonimom Karl S. McEwan) i zbirka predavanja o fantastičnom filmu Zvijezde u noći (2019). Zajedno s Tomislavom Šakićem uredio je antologiju hrvatskog SF-a Ad astra (2006), a isti dvojac uređuje i SF časopis UBIQ. Uredio je i nekoliko samostalnih zbirki domaćih autora. Dobitnik je desetak Nagrada SFERA, Istrakonskog zmaja za 2016 (Pazin), te nagrade Hudi maček 2. Grossmanovog festivala fantasyja, sci-fija i stripa 2022 (Ormož). Romani Irbis i Poseidonia objavljeni su u Srbiji, Poseidonia u Češkoj, zbirka priča Welche Farbe hat der Wind? u Njemačkoj i zbirka priča As the Distant Bells Toll u Velikoj Britaniji.
Prirodoslovnom ilustracijom Žiljak se počeo baviti neposredno pred Domovinski rat, prvo u časopisu Smib Školske knjige. Od tada je preko dvadeset godina ilustrirao redovne rubrike o prirodi u školskim časopisima, od kojih je neke i sam pisao. Također je radio i usko namjenske ilustracije za školske udžbenike iz prirode i biologije. Takve ilustracije redovito su maloga formata, često manjeg od formata razglednice, diktiranog prijelomom samog broja časopisa, odnosno rubrike u njemu. Iako su takvi formati nerijetko znali biti sputavajući, postizao se osnovni, i po autorovom mišljenju najvažniji cilj, a to je upoznavanje mladih čitatelja s ljepotom prirode i živoga svijeta oko nas.
Iako je najviše poznat po prirodoslovnoj ilustraciji, Aleksandar Žiljak svoju je ilustratorsku karijeru započeo znanstvenofantastičnim ilustracijama u časopisu SIRIUS, krajem 1980-ih. Nakon toga, počeo je ilustrirati naslovne stranice znanstvenofantastičnih knjiga, prije svega nakladnika Sara 93 i Zagrebačke naklade, kao i naslovnice časopisa FUTURA. Prve dvije nagrade Sfera (od sveukupno desetak) dobio je upravo za ilustracije, za godine 1993. i 1995.
U zadnjih petnaestak godina, znanstvenofantastične ilustracije usko je povezao sa svojim pisanjem. Kratke priče koje objavljuje po raznim antologijama i časopisima redovito i sam ilustrira. Radi olovkom, na papiru formata A4. Spomenute priče i prateće ilustracije sabrane su mu u četiri zbirke, Tajna Grimiznog mora, Srce od stakla, Pjesma Xallasandre i Toranj. Tako one više nisu razbacane po mnoštvu publikacija, već su lako dostupne.
Izložba pod nazivom Prozori u budućnost sadrži upravo izbor radova iz navedenih zbirki, u kojima autor kroz tekst i crtež promatra prizore iz znanstvenofantastične sutrašnjice. Priče su to koje idu od bliske budućnosti, one koja nam je na pragu, pa do zamišljenog širenja ljudske vrste kroz svemir u sljedećih, recimo, nekoliko stotina godina. Izabrane ilustracije prikazuju situacije iz priča, likove, buduću tehniku, svemirske dubine, približavajući ih čitateljima.
Putem poveznice na katalog možete provjeriti raspoloživost djela Aleksandra Žiljaka u bogatom fondu Knjižnica grada Zagreba.
