Razgovor s povodom: Kruno Lokotar

Ove su godine u fokusu Mjeseca hrvatske knjige knjižničarke i knjižničari. Tim je povodom knjižničarka
Arijana Herceg Mićanović razgovarala s urednikom i knjižničarom Krunom Lokotarom koji se nedavno
okušao i kao pisac. Objavio je knjigu dnevničkih zapisa pod nazivom Limited Edition.

U ovom zanimljivom razgovoru naš nam kolega otkriva: Zašto sada i zašto baš dnevnički zapisi? Jesu li
dnevnički zapisi književnost? Zašto je urednik neka vrsta primalje? Je li uravnotežen čovjek i kako se nosi
s kritikama? Kako je obitelj izgledala nekada, a kako izgleda danas? Zašto u 2025. godini, u doba
prezasićenosti svime i svačime - ipak treba čitati?



Četvrtak 9. 2. 2023., Zagreb
 
Danas bi mama Franciska, svi su je zvali Fanika ili Fani, da je poživjela imala 82 godine. Kada bi bila zadovoljna mnome govorila bi mi: ti si moja obala i prolazila prstima kroz kosu, preko čela.
   Odakle joj ta obala? Što djetetu sa sela, iz Gornjeg Daruvara, može značiti obala? Gdje je to pokupila? Je li to bio neki šlager? Ljubić? Poremećena geografija? Zbrkana metaforika?
   Ne znam, nikada neću doznati. Tada me je nerviralo, danas mi daje kamatu na sigurnost. Bio sam voljen.
                                                                                                         
 
O AUTORU
 
Kruno Lokotar (Daruvar, 1967) diplomirao je komparativnu književnost, povijest i bibliotekarstvo na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Objavljuje kritiku, kulturološku publicistiku, esejistiku, putopise… preferira hibridne žanrove. Uređivao je, između ostaloga, kulturni magazin Godine nove i niz drugih publikacija, izbora, emisija... Za HTV3 snimio je preko 200 epizoda emisije Prekid programa zbog čitanja. Uredio je više od 450 knjiga, od toga više od 400 naslova domaćih i regionalnih autora.
Od 2002. do 2007. bio je glavni urednik AGM-a. 2004. godine dobio je prvi put dodijeljenu nagradu Kiklop za najboljeg urednika. Za suradnju s Mirkom Ilićem dobio je Zlatnu medalju američkog udruženja dizajnera (koja uopće nije od zlata).
Ustanovio je nagrade Na vrh jezika (za poeziju) i Prozak (za prozu) za autore do 35 godina, a od godine 2015. i festival Prvi prozak na vrh jezika.
Od 2007. do kolovoza 2015. godine radio je kao urednik domaće i regionalne beletristike i publicistike u izdavačkoj kući Algoritam. 2015. godine osnovao je udrugu Kultipraktik.
Bio je jedan od selektora i jedini voditelj FAK-a (Festivala a književnosti). Jedan je od voditelja i programski savjetnik regionalnog festivala Krokodil iz Beograda i Odakle zovem iz Podgorice. S Emirom Imamovićem Pirkeom i Srećkom Horvatom pokrenuo je Fališ (Festival alternative i ljevice Šibenik), a s udrugom ZaPis iz Zadra KaLibar bestival, koji se preselio u Varaždin, pa u Pazin. Oba festivala je dao u dobre ruke, mladim snagama.
Tijekom 2015. godine pokrenuo je Spikigin, storytelling scenu u Zagrebu. Godine 2023. ju je ugasio.
2016. godine pokrenuo je prvu svjetsku Nagradu za književnost na društvenim mrežama - Post scriptum.
Urednik je programa Mediteranskog festivala knjige od njegova pokretanja 2016. godine.
Većim dijelom je osmislio, dizajnirao i koordinira izdašnu (10.000 € bruto) Nagradu Fric za najbolju proznu knjigu.
Od 2024. je opet glavni urednik AGM-a.
Većinu raznolikih aktivnosti objedinjuje na svojoj FB stranici. 
Obećao si je da neće više otvarati nova područja borbe, ali baš mu je nešto zgodno palo na pamet…