Razgovor s povodom: Mišo Grundler

U povodu Mjeseca hrvatske knjige, koji je ove godine posvećen književnim prevoditeljima
odnosno književnom prevođenju, Arijana Herceg Mićanović razgovarala je s radišnim
književnim prevoditeljem Mišom Grundlerom, koji prevodi sa švedskog, danskog, norveškog
i engleskog jezika. Zašto je književno prevođenje toliko zahtjevno, ali ga naš gost ipak ne bi
mijenjao ni za jedan drugi posao, možete saznati iz novog videopriloga objavljenog u ciklusu
pod nazivom Razgovor s povodom.

#NameTheTranslator!


Mišo Grundler, rođen 1988. u Slatini, magistrirao je engleski jezik i književnost te švedski jezik i kulturu na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Prevođenjem se kontinuirano bavi od 2008. godine. Prevodi sa švedskog, danskog, norveškog i engleskog jezika.
Od 2011. godine radi kao prevoditelj na Hrvatskoj televiziji, za koju prevodi serije, filmove i dokumentarce. Od 2015. godine predaje književnost kao vanjski suradnik na Katedri za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Godine 2017. imenovan je stalnim sudskim tumačem za švedski i engleski jezik.
Dosad mu je objavljeno tridesetak književnih prijevoda, uključujući romane, zbirke poezije, publicističku literaturu te knjige i slikovnice za djecu (Utopija za realiste, Što je filozofija?, Soba zla, Smrt vozi Audi, Razumijemo li životinje?, Proroci fjorda Vječnost, Prava djeca (ne) odrastaju usput, Praško proljeće, Od kraja prema početku, Iracionalizam i marksizam, Filozofija usamljenosti, Mladima, Plači, srce.., Leksikon svjetla i tame, Dolina leptira… )
Prevodio je za institucije poput Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i Hrvatskog društva pisaca, a bavi se i prijevodima stručne literature. Član je Društva hrvatskih književnih prevodilaca, Društva hrvatskih audiovizualnih prevoditelja i Društva sudskih tumača i prevoditelja.
Mišo Grundler, uz Sanju Lovrenčić, dobitnik je Godišnje nagrade za prijevode (2023.) koju dodjeljuje Društvo hrvatskih književnih prevodilaca. 
Miši Grundleru nagrada je dodijeljena za prijevod knjige poezije Inge Christensen "Dolina leptira", u izdanju Multimedijalnoga instituta MAMA. 

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) godinama sustavno radi na promicanju vidljivosti prevoditelja na hrvatskoj kulturnoj sceni i na zaštiti njihovih autorskih prava. Osuvremenjeno zakonodavstvo Republike Hrvatske sadrži neophodne okvire, ali u nekim područjima, pretvaranje zakonskog slova na papiru u živu činjenicu javnoga života još je pred nama. S tim u vezi, željeli bismo vas podsjetiti na obvezu isticanja imena prevoditelj(ic)a u svim kontekstima spominjanja prevedenog književnog djela. Naime, prema članku 28. (2)Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, “osoba koja javno koristi autorsko djelo dužna je pri svakom korištenju naznačiti autora, osim ako autor u pisanom obliku izjavi da ne želi biti naveden ili ako način pojedinoga javnog korištenja autorskog djela onemogućava navođenje autora.”
                                                                                                                   Iz javnog apela Ane Badurina, predsjednice Društva hrvatskih književnih prevoditelja