Razuzdane galaksije

Nova tribina ciklusa Eppur si muove održala se u četvrtak, 11. studenoga 2021. u 19 sati u Galeriji Kupola. Prijave za dolazak u knjižnicu na: https://bit.ly/3wtDqou

Tribinu možete pratiti uživo na linku https://www.youtube.com/watch?v=XWxbG4DZZ28

Galaksije su jedna od glavnih sastavnica svemira. I sami živimo u jednoj galaksiji koju nazivamo Mliječni put. Mliječni put u ovom je trenutku postojanja prilično mirna (ali ne i dosadna) galaksija, što nam omogućuje svakidašnji život na našem planetu. U prostoru između zvijezda u Mliječnoj stazi pronalazimo međuzvjezdani plin koji je oko 10 trilijuna puta rjeđi od zraka koji udišemo te se poput paučine razvlači po međuzvjezdanom prostoru. Oblikuje ga turbuletno gibanje te sveprožimajuće magnetsko polje koje je oko 100 mlijuna puta slabije od ukrasnog magneta za hladnjak. Iako je riječ o vrlo rijetkome plinu i vrlo slabom magnetskom polju, njihov ples stvara fascinantne oblike. U središtu Mliječnoga puta nalazi se supermasivna crna rupa, a budućnost naše galaksije bit će burna.

Kakve galaksije uopće postoje u svemiru? Kako nastaju te žive li mirnim ili razuzdanim životima?
 
Na tribini će biti riječi o Mliječnome putu te potrazi za odgovorima na gore postavljena pitanja, koristeći se suvremenom tehnologijom koja nam danas omogućuje da dobijemo uvid u tajni život Mliječnoga puta i drugih galaksija, čak i u samim počecima svemira, svega milijardu godina nakon Velikog Praska.
 
Sugovornici:

Vernesa Smolčić redovita je profesorica na Fizičkome odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje je i diplomirala fiziku 2004. godine. Doktorirala je astronomiju na Ruperto Carola University of Heildelberg i Max-Planck Institute for Astronomy u Njemačkoj. Poslijedoktorsko usavršavanje provela je na Caltechu u Pasadeni (SAD), na European Southern Observatory i Argelander Institute for Astronomy u Njemačkoj. U znanstveno-istraživačkom radu bavi se opažačkom astrofizikom, aktivnim galaktičkim jezgrama te razvojem galaksija kroz svemirsku povijest.
https://www.vernesasmolcic.hr

Vibor Jelić viši je znanstveni suradnik i voditelj Laboratorija za astročestičnu fiziku i astrofiziku na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Diplomirao je fiziku 2006. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao je astrofiziku na University of Groningen u Nizozemskoj te je nakon toga bio na poslijedoktorskom usavršavanju na ASTRON-u, Dutch Institute for Radio Astronomy i Kapteyn Astronomical Institute također u Nizozemskoj. U znanstveno-istraživačkom radu bavi se opažačkom kozmologijom te istraživanjima magnetskog polja i međuzvjezdane tvari u Mliječnome putu.
https://www.irb.hr/O-IRB-u/Ljudi/Vibor-Jelic


Prijedlozi za čitanje:

• Banville, J. Kepler. Zagreb : Naklada Ljevak, 2015.
• Greene, B. Skrivena stvarnost : paralelni svemiri i temeljni kozmološki zakoni. Zagreb : Naklada Jesenski i Turk, 2014.
• Hawking, S. W. Kratki odgovori na velika pitanja. Zagreb : V.B.Z., 2021.
• Hawking, S.; Hawking, L. Otključaj svemir : [sve što trebate za putovanje kroz prostor i vrijeme]. Zagreb : Fokus komunikacije, 2020.
• Hrupec, D. Ažurirani svemir : novosti iz fizike i astronomije. Zagreb : In.Tri, 2017.
• Kerrod, R. Hubble : the mirror on the universe. London : Quintet publishing, 2004.
• Koestler, A. Mjesečarenja : kako se kroz povijest mijenjala slika svemira. Zagreb : Eneagram, 2017.
• Kučera, O. Naše nebo : crtice iz astronomije. Pretisak. Zagreb : Consilium, 1995.
• Panek, R. Tamna materija, tamna energija. Zagreb : Izvori, 2015.
• Roša, D. Elementarna astronomija. Zagreb : Zvjezdarnica Zagreb, Zagrebački astronomski savez : Hrvatsko astronomsko društvo, 2020.
• Roša, D. Metode astronomskih istraživanja. Zagreb : Alfa : Zagrebački astronomski savez, Zvjezdarnica Zagreb, 2010.
• Rovelli, C. Anaksimandrova revolucija : ili kako je rođena znanstvena misao. Zagreb : TIM press, 2019.
• Tyson, N. deGrasse Astrofizika za ljude u žurbi. Zagreb : Znanje, 2019.
• Tyson, N. deGrasse Pisma jednog astrofizičara. Zagreb : Znanje, 2021.