Učenici 3. C i 3. E razreda zagrebačke Klasične gimnazije već treću godinu sudjeluju u školskom projektu Čitamo jezične savjete - učimo hrvatski standardni jezik, koji je osmislio njihov nastavnik Hrvatskoga jezika Alen Orlić. Ove školske godine osim triju suvremenih jezičnih savjetnika (555 jezičnih savjeta Goranke Blagus Bartolec, Lane Hudeček, Željka Jozića, Ivane Matas Ivanković i Milice Mihaljević, Hrvatski jezični savjeti Sande Ham, Jadranke Mlikote, Borka Barabana i Alena Orlića i Reci mi to kratko i jasno Nives Opačić) učenici su čitali i jezične savjetnike Stjepka Težaka (Hrvatski naš svagda(š)nji, Hrvatski naš osebujni, Hrvatski naš (ne)zaboravljeni, Hrvatski naš (ne)podobni), i to u povodu 100. godišnjice rođenja i 20. godišnjice smrti toga velikog hrvatskog jezikoslovca. 

Stjepko Težak (Požun kod Ozlja, 1926. - Zagreb, 2006.) osnovnu školu završio je u Ozlju, a u Zagrebu Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju, Višu pedagošku školu i Filozofski fakultet na kojem je i doktorirao. Radni vijek započeo je kao učitelj i nastavnik u osnovnim i srednjim školama, a potom je radio na Pedagoškoj akademiji i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je dekan Pedagoške akademije u Zagrebu, dekan Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, pomoćnik ministra prosvjete, kulture i športa Republike Hrvatske. Bio je urednik časopisa Modra lasta, a bio je i član uredništava brojnih časopisa. U znanstvenoj se djelatnosti usredotočio na dijalektologiju, suvremeni hrvatski jezik, hrvatski jezik u filmu i metodiku nastave hrvatskoga jezika. Dobio je brojne nagrade, među ostalim Nagradu za životno djelo Davorin Trstenjak (1984.), Nagradu Ivan Filipović za životno djelo (1999.) i Nagradu Stjepan Ivšić (2006.). Od 1994. bio je član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, a potom i predsjednik Odbora za dijalektologiju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Težakov jezičnosavjetnički rad vrlo je plodan. U Školskim novinama vodio je dvadesetak godina stalnu rubriku Riječ, a na Radiju Sljeme tjednu jezikoslovnu emisiju, što je golemi niz jezičnih savjeta. Sabrao ih je u knjigama Hrvatski naš svagda(š)nji (1990.), Hrvatski naš osebujni (1995.), Hrvatski naš (ne)zaboravljeni (1999.) i Hrvatski naš nepodobni (2004.). Jezičnosavjetničke članke objavljivao je i u časopisu Jezik. Svojim jezičnim savjetima širio je jezičnu kulturu. O jezičnim pitanjima pisao je živo i pristupačno, bio je pravi jezikoslovni esejist. 
 

Korisnici i posjetitelji Knjižnice Božidara Adžije moći će razgledati izložbu plakata s jezičnim savjetima koje su učenici zagrebačke Klasične gimnazije izradili u sklopu školskoga projekta Čitamo jezične savjete - učimo hrvatski standardni jezik. Izložbom se obilježavaju dvije važne obljetnice - 100. obljetnica Težakova rođenja i 20. obljetnica njegove smrti - te se učenike i širu javnost podsjeća na vrijedan doprinos Stjepka Težaka hrvatskomu jeziku i jezičnoj kulturi.