Tradicijska kultura i identiteti – uz 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva
dr. sc. Suzana Leček (Hrvatski institut za povijest),
Josip Forjan, prof (Centar za tradicijsku kulturnu baštinu),
akademkinja Jasna Čapo (Institut za etnologiju i folkloristiku),
dr. sc. Tvrtko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku, umjetnički ravnatelj MSF)
Govornici će opširnije kontekstualizirati pitanja tradicijske kulture i identiteta te se posvetiti temi nacionalnih proslava koje su pridonijele stvaranju osjećaja nacionalnoga i političkog zajedništva u međuratnoj Hrvatskoj s povijesnoga gledišta (Leček), zatim nacionalnoj simbolici na tradicijskom tekstilu što će se vidjeti i na istoimenoj izložbi u Galeriji specijalne policije (od 10. 7.), čiji autori su dr. sc. Katarina Bušić iz Etnografskog muzeja i Josip Forjan. Smotre folklora od razdoblja Seljačke sloge također utječu na oblikovanje identiteta, baš kao što u scenskim nastupima tamburaških zborova ili folklornih skupina hrvatski iseljenici na simbolički način izražavaju svoje hrvatsko podrijetlo (Čapo).
Proslave je u specifičnim društveno-povijesnim okolnostima međuraća organizirala Hrvatska seljačka stranka, kao predvodnica heterogenoga političkog i društvenog poretka. Usmjeravale su se na nacionalne heroje iz starije građanske ideologije i na raznovrsne nacionalne obljetnice (poput proslave 1000-godišnjice prvog hrvatskog kralja Tomislava, 100-godišnjice himne „Lijepa naša“ (1935.) ili pak manifestacije kojima se slavilo pojedince važne za nacionalnu povijest i kulturu (arheologa don Frana Bulića, braću Radić, Vladka Mačeka). Proslave su prerasle u velika slavlja seljačke kulture kao izraz nacionalnoga kulturnog identiteta: organizirane su smotre „seljačkog stvaralaštva“, odnosno, folklora ili jednostavnija „prosvjetna sijela“ po selima.
Želja je i ovom tribinom skrenuti pozornost na potrebu izražavanja kulturnoga i nacionalnog identiteta u suvremenom svijetu globalizacije, osobito i zbog obljetnice kojom se obilježava 1100. godina Hrvatskoga Kraljevstva.
