Čitateljska radionica U vlastitoj sobi i ovoga puta izlazi na teren, točnije u park Ribnjak, gdje će se u okviru manifestacije Knjige u krošnjama slušati ulomak iz (zvučnog) Kiklopa Ranka Marinkovića u interpretaciji Borisa Bakala.Budući da se radi o lektirnom naslovu, a događanje je javno i ulaz besplatan, pozivamo i ostale srednjoškolce i sve zainteresirane da stanu s nama na šjor Rankova ramena i poslušaju te potom zajedno s Borisom istraže što nam to, s odmakom od 60 godina, ima za poručiti.

 

                                                                                                                                                                                            R. Marinković: Kiklop

 

Mjesto događanja: Park Ribnjak

Termin događanja: petak, 16. svibnja u 15:30 sati

 

Boris Bakal kazališni je i filmski redatelj, glumac, intermedijalni umjetnik, aktivist, pisac, javni povjesničar, kustos, zagovaraš baštine modernističke arhitekture, edukator te suosnivač i umjetnički voditelj udruge Bacači Sjenki. Već više od četrdeset godina stvara kazališne i filmske projekte, predstave, multimedijalne instalacije koje su predstavili ili producirali festivali i manifestacije u više od dvadeset zemalja širom svijeta. Kao gostujući predavač izlagao je na brojnim sveučilištima, simpozijima,

konferencijama i tribinama. Od 2001. godine vodi Bacače sjenki, međunarodnu umjetničku platformu koja je dobila brojna priznanja i nagrade u Hrvatskoj i inozemstvu.

 

Ranko Marinković, hrvatski književnik (Vis, 22. II. 1913 - Zagreb, 28. I. 2001). Studij romanistike završio na Filozofskome fakultetu u Zagrebu 1935. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je interniran u logor Ferramonte, nakon kapitulacije Italije prebacio se u Bari, a potom u saveznički zbjeg u El Shatt. Nakon rata radio je u Ministarstvu prosvjete NR Hrvatske, Nakladnome zavodu Hrvatske, 1946-50. bio je ravnatelj Drame zagrebačkoga HNK-a, potom profesor na Akademiji dramske umjetnosti, gdje je i umirovljen 1983. Godine 1975. dobio je Nagradu »Vladimir Nazor« za životno djelo, a od 1983. bio je redoviti član JAZU (HAZU). Pjesme, prozu, eseje i kritike počeo je objavljivati u periodici već za vrijeme školovanja. U zagrebačkome HNK-u bila mu je 1939. izvedena prva drama Albatros, poslije tiskana kao sastavni dio njegove prve prozne knjige Proze (1948). Riječ je o farsi utemeljenoj na ideji iz istoimene Baudelaireove pjesme, a u središtu joj je intelektualac koji se nakon mnogobrojnih

sukoba i slomova vraća u zavičaj, na otok. Time je najavljeno temeljno polazište Marinkovićeva književnog svijeta - povratci na otok i drama koja se zbiva u pojedincu. Knjiga Proze obuhvaća priče pisane prije rata, a u njima se mogu prepoznati neki tematski interesi kojima je ostao vjeran u cjelokupnome svojem proznom radu: mediteransko ozračje, zbivanja u otočnome gradiću, na izoliranom otoku kao pozornici ljudskih drama, zanimanje za odnose među likovima te minuciozno analiziranje opsesija i frustracija likova, uz uvijek prisutan ironijski modus. (…) Vrhunac je Marinkovićeve proze roman Kiklop (1965), sinteza njegova dotadašnjega književnog rada. Ispripovijedan modernističkom tehnikom, razbijen na fragmente, s čestim esejističkim ekskursima, roman daje sliku intelektualno-bohemskih krugova u Zagrebu pred sam početak Drugog svjetskog rata. Ispresijecan je mnogobrojnim citatima i referencijama na svjetsku književnu baštinu, s naglašenom simboličkom i alegorijskom crtom te se može čitati kao snažan proturatni roman. Godine 1976. Kiklopa je za scenu adaptirao K. Spaić, a 1982. za film A. Vrdoljak. (…) Marinkovićev književni opus nije velik, ali mu po vrijednosti pripada mjesto na vrhu hrvatske književnosti druge polovice 20. stoljeća.
 

Izvor: Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža