U vlastitoj sobi: Šetnja s Elzom

Grad Zagreb ove je godine obilježio Dan žena prigodnim programom u parkovima na Srednjacima, Trnju i Volovčici koji su nedavno imenovani po ženama koje su zadužile naš grad.

Jedna je od njih i Elza Kučera, po kojoj je imenovan park ispred Knjižnice Ivana Gorana Kovačića. 53 godine nakon Elzine smrti, na inicijativu knjižničarki iz Knjižnice Ivana Gorana Kovačića, Gradska skupština Grada Zagreba donijela je 17. listopada 2025. Odluku o imenovanju Parka Elze Kučere.

Tim povodom, u sklopu programa U vlastitoj sobi, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića organizira tematsku edukacijsku šetnju posvećenu Elzi Kučera. Nakon šetnje odlazimo u obližnju Knjižnicu Pučkog otvorenog učilišta na nastavak programa.

Gosti: dr. sc. Luka Boršić i dr. sc. Ivana Skuhala Karasman (Institut za filozofiju), Ksenija Banović, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, mag. bibliotekarstva te književna prevoditeljica, i Anđelka Blažević, dipl. bibliotekar, dipl. komparatist književnosti, knjižničarka Knjižnice POU-a

Šetnji će se pridružiti i Hrvatsko čitatateljsko društvo i Knjižnica Pučkog otvorenog učilišta.

Termin događanja: šetnja počinje u srijedu, 29. travnja 2026., u 17 sati u Elzinom parku, ispred Knjižnice Ivana Gorana Kovačića, a završava u Knjižnici Pučkog otvorenog učilišta

Napomena: U slučaju lošeg vremena, događanje se prebacuje u Knjižnicu Pučkog otvorenog učilišta (Ulica grada Vukovara 68).

Tko je bila Elza Kučera?

Elza Kučera u trima stvarima bila je prva u Hrvatskoj. Bila je prva žena iz Hrvatske koja je stekla doktorat iz filozofije. Bila je prva žena koja je u Hrvatskoj dobila državnu službu i postala prva knjižničarka kod nas. Naposljetku, bila je prva eksperimentalna psihologinja i filozofkinja na ovim prostorima.
Elza Kučera rođena je u građanskoj obitelji srednjega sloja u Austro-Ugarskoj Monarhiji 22. listopada 1883. godine. I s majčine i s očeve strane njegovale su se intelektualne vrijednosti.
Otac joj je bio poznati hrvatski astronom, matematičar i popularizator znanosti Oton Kučera, a majka dobro obrazovana Vilma Stenzel, njemačko-mađarskog porijekla.
Nakon mature prvo je studirala u Beču, a zatim, isto kratko, u Zagrebu. Otišla je zatim u Zürich, gdje je 1909. godine doktorirala filozofiju. Vratila se u Zagreb: nakon tri godine pripravništva, godine 1912. zaposlila se u sadašnjoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je provela cijeli svoj radni vijek.
Tijekom rada u knjižnici, a i nakon umirovljenja 1944. godine, intenzivno je proučavala psihologiju, u jednom trenutku čak je imala mali privatni psihologijski laboratorij u vlastitoj kući u kojem je izvodila jednostavne pokuse. Sve do poznih godina pisala je članke o psihologijskim, i donekle, filozofijskim temama. Umrla je u Zagrebu 22. lipnja 1972. godine u dobi od osamdeset i devet godina.
Elza Kučera pridonijela je ravnopravnosti žena time što je bila iznimna žena i iznimna znanstvenica, u mnogočemu prva u Hrvatskoj. Uspjela se izboriti da postane prva državna službenica i knjižničarka u Hrvatskoj.
Vodila je bogat društveni život i imala je obilnu korespondenciju s gotovo svim značajnim hrvatskim misliocima i znanstvenicima s prve polovice dvadesetog stoljeća.
Elza Kučera među prvim je ženama na ovim prostorima koja nije dozvolila da je ograničava vlastiti spol i odabrala je za ono vrijeme nekonvencionalan život. Život žene koja se u potpunosti posvetila znanosti.
Umrla je u Zagrebu 1972. godine.

                                                                                                                                                           (Iz knjige Luke Boršića i Ivane Skuhala Karasman Dr. Elza Kučera)
 

Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.