Ususret Danu žena: Elza Kučera — prva hrvatska knjižničarka

Grad Zagreb ove godine obilježava Dan žena prigodnim programom u parkovima na Srednjacima, Trnju i Volovčici koji su nedavno imenovani po ženama koje su zadužile naš grad.

Jedna je od njih i Elza Kučera, po kojoj je imenovan park ispred Knjižnice Ivana Gorana Kovačića. 53 godine nakon Elzine smrti, na inicijativu knjižničarki iz Knjižnice Ivana Gorana Kovačića, Gradska skupština Grada Zagreba donijela je 17. listopada 2025. Odluku o imenovanju Parka Elze Kučere.

Tim će povodom u subotu 7. ožujka u Parku Elze Kučere (Ulica grada Vukovara 35) u 12 sati glumica Biserka Ipša-Kunčević čitati dijelove biografije Elze Kučere i poeziju, dok će u izlogu Odjela za odrasle Knjižnice Ivana Gorana Kovačića biti postavljen dio izložbe o radu i životu Elze Kučere koji je ustupila Nacionalna i sveučilišna knjižnica.

(Program organiziraju: Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Grada Zagreba, Novi prostori kulture, vijeće Gradske četvrti Trnje i KGZ — Knjižnica Ivana Gorana Kovačića )

Termin događanja: subota, 7. ožujka u 12 sati

Mjesto događanja: Park Elze Kučere (Ulica grada Vukovara 35)

*U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta, sav program na otvorenom se otkazuje.

Tko je bila Elza Kučera?

Elza Kučera u trima stvarima bila je prva u Hrvatskoj. Bila je prva žena iz Hrvatske koja je stekla doktorat iz filozofije. Bila je prva žena koja je u Hrvatskoj dobila državnu službu i postala prva knjižničarka kod nas. Naposljetku, bila je prva eksperimentalna psihologinja i filozofkinja na ovim prostorima.
Elza Kučera rođena je u građanskoj obitelji srednjega sloja u Austro-Ugarskoj Monarhiji 22. listopada 1883. godine. I s majčine i s očeve strane njegovale su se intelektualne vrijednosti.
Otac joj je bio poznati hrvatski astronom, matematičar i popularizator znanosti Oton Kučera, a majka dobro obrazovana Vilma Stenzel, njemačko-mađarskog porijekla.
Nakon mature prvo je studirala u Beču, a zatim, isto kratko, u Zagrebu. Otišla je zatim u Zürich, gdje je 1909. godine doktorirala filozofiju. Vratila se u Zagreb: nakon tri godine pripravništva, godine 1912. zaposlila se u sadašnjoj Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici gdje je provela cijeli svoj radni vijek.
Tijekom rada u knjižnici, a i nakon umirovljenja 1944. godine, intenzivno je proučavala psihologiju, u jednom trenutku čak je imala mali privatni psihologijski laboratorij u vlastitoj kući u kojem je izvodila jednostavne pokuse. Sve do poznih godina pisala je članke o psihologijskim, i donekle, filozofijskim temama. Umrla je u Zagrebu 22. lipnja 1972. godine u dobi od osamdeset i devet godina.
Elza Kučera pridonijela je ravnopravnosti žena time što je bila iznimna žena i iznimna znanstvenica, u mnogočemu prva u Hrvatskoj. Uspjela se izboriti da postane prva državna službenica i knjižničarka u Hrvatskoj.
Vodila je bogat društveni život i imala je obilnu korespondenciju s gotovo svim značajnim hrvatskim misliocima i znanstvenicima s prve polovice dvadesetog stoljeća.
Elza Kučera među prvim je ženama na ovim prostorima koja nije dozvolila da je ograničava vlastiti spol i odabrala je za ono vrijeme nekonvencionalan život. Život žene koja se u potpunosti posvetila znanosti.
Umrla je u Zagrebu 1972. godine.

                                                                                                                                                          (Iz knjige Luke Boršića i Ivane Skuhala Karasman Dr. Elza Kučera)