Zagrebu u nasljeđe: Herman Bollé (1845. - 1926.)
U Slobodnom pristupu Knjižnice Božidara Adžije postavljena je izložba Zagrebu u nasljeđe: Herman Bollé (1845. - 1926.) povodom obilježavanja stote godišnjice smrti arhitekta Hermana Bolléa.Krajem 19. stoljeća Zagreb prolazi kroz intenzivnu transformaciju iz provincijskog središta u moderan srednjoeuropski grad. Prijelomni trenutak u ovoj preobrazbi bio je veliki potres 9. studenoga 1880. godine koji je, unatoč razaranju, otvorio put najplodnijem razdoblju građevinske djelatnosti u povijesti grada. Uloga Hermana Bolléa nadilazila je puko projektiranje zgrada. On je bio arhitekt koji je transformirao grad iz skromnog središta u modernu prijestolnicu, dao mu obrise metropole.
Herman Bollé zauzima središnje mjesto u povijesti hrvatske arhitekture kao jedan od najproduktivnijih i najutjecajnijih graditelja na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Kroz više od stotinu projekata - od sakralnih i javnih građevina do stambenih objekata, dizajna urbane opreme poput fontane i meteorološkog stupa na Zrinjevcu i kompleksa groblja - Bollé je bitno oblikovao vizualni identitet Zagreba. Kao profesor i ravnatelj Obrtne škole te Muzeja za umjetnost i obrt, Bollé nije gradio samo zidove, već i institucije obrazujući generacije obrtnika koji će vlastitim rukama klesati i kovati viziju Zagreba.
Izložba nastoji prikazati njegov rad - od preciznog crtača i majstora detalja do moćnog "dijecezanskog arhitekta" čiji su projekti definirali duh jednog vremena. Bollé, iako obilježen kontroverzama zbog svojih restauratorskih metoda, stvorio je estetski koherentnu sliku grada koja spaja srednjoeuropski historicizam s lokalnim nacionalnim težnjama.
Njegovi tornjevi, arkade i parkovni detalji nisu nijemi spomenici prošlosti, već živuće tkivo današnjeg Zagreba. Bio je spona između srednjovjekovne baštine koju je interpretirao i modernog urbanizma koji je uvodio. Katedrala, Mirogoj i Zrinjevac nisu samo turističke razglednice; to su mjesta koja definiraju naš identitet.
Bolléov Zagreb je grad u kojem živimo, volimo i sjećamo se, dokazujući da arhitektura s vizijom nikada ne prestaje razgovarati sa stanovnicima grada.
Putem poveznice dostupan je popis izložene građe.
Izvori:
1.Damjanović, D. (2011) ‘Anđela Horvat prema Gjuri Szabu, Hermanu Bolléu i historicizmu — početak afirmacije umjetnosti druge polovice 19. stoljeća u hrvatskoj povijesti umjetnosti’, Peristil, 54(1), str. 101-110.
2.Damjanović, D. (2013) Arhitekt Herman Bollé. Zagreb: Leykam International; Muzej za umjetnost i obrt.
3.Damjanović, D. (2015) Herman Bollé - graditelj hrvatske metropole: Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb, 17. 4. - 23. 8. 2015. Zagreb: Muzej za umjetnost i obrt.
4.Damjanović, D. (2025) ‘Bollé, Herman’, Hrvatska tehnička enciklopedija. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Dostupno na: https://tehnika.lzmk.hr/bolle-herman/ (pristup 15.4.2026.)
5.Damjanović, D. (2014) Zagreb: arhitektonski atlas. Zagreb: AGM. (Posebno izdanje / AGM).
6.Gattin, N. (1988) Zagrebačka katedrala. Zagreb: Globus; Kršćanska sadašnjost.
7.Galović, K. (2014) ‘Gjuro Szabo sudi Hermannu Bolléu’, Panoptikum (blog). Dostupno na: https://kgalovic.blogspot.com/2014/09/gjuro-szabo-sudi-hermannu-bolleu.html (pristup 15.4.2026.)
8.Jakaša Borić, V. (2018) Arhitektura klasicizma i ranoga historicizma u Zagrebu. Zagreb: Meandarmedia.
9.Knežević, S. (2003) Zagrebu u središtu. Zagreb: Barbat.
10. Marković, P. i Gudelj, J. (ur.) (2008) Renesansa i renesanse u umjetnosti Hrvatske: zbornik radova sa znanstvenih skupova "Dani Cvita Fiskovića" održanih 2003. i 2004. godine. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. (Zbornik Danâ Cvita Fiskovića, 2).
11. Maruševski, O. (2009) Iso Kršnjavi kao graditelj: izgradnja i obnova obrazovnih, kulturnih i umjetničkih objekata u Hrvatskoj. 2. nadopunjeno izd. Zagreb: Institut za povijest umjetnosti. (Studije i monografije Instituta za povijest umjetnosti, knj. 32).
12. Milković Šarić, K. (2025) Mirogoj od 1876. do 1914.: između funkcionalnosti i reprezentativnosti. Zagreb: Plejada.
13. Puhmajer, P. (ur.) (2013) Crkva sv. Marka u Zagrebu: arhitektura, povijest, obnova. Zagreb: Hrvatski restauratorski zavod.
14. Ruso, A. (2015) ‘Herman Bollé u svjetlu današnjice’, Vijenac, br. 552, 30. travnja 2015. Zagreb: Matica hrvatska. Dostupno na: https://www.matica.hr/vijenac/552/herman-bolle-u-svjetlu-danasnjice-24460/ (pristup 15.4.2026.)
15. Szabo, G. (1990) Stari Zagreb. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
