Eppur si muove

19.02.2015 Gradska knjižnica

Šesta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2019.)

Kontakt:

​Znanstvena tribina Eppur si muove
e-mail: eppur.si.muove@kgz.hr

Povijesni sat prirodoslovlja
Tribina će se održati u srijedu, 22. svibnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Tijekom stoljeća, od Talesa do Isaaca Newtona, od Josipa Ruđera Boškovića do Nikole Tesle, kontinuirano se ispisuje povijest prirodoslovlja. Stalne promjene prirodne i društvene okoline tjeraju na kognitivnu kreativnost i inovativna rješenja utirući tako put daljnjim znanstvenim istraživanjima, ali i novim pristupima učenju i cjeloživotnom obrazovanju (STEM). U svjetlu razotkrivanja istine o povijesti znanosti, na tribini će biti govora o povijesnim okolnostima u kojima su znanstvenici ostvarili svoje ideje i pretvorili ih u korisna otkrića, zatim će se razmatrati pozicija tih „starih“ otkrića u sadašnjem znanstvenom kontekstu te mogu li ona poslužiti kao nadahnuće i poticaj za djelovanje u budućnosti.

Urednik i voditelj tribine:
Matko Babić, gimnazijski je profesor fizike u mirovini

Sudionici:
prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, znanstvena je savjetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovita profesorica Povijesti kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku
prof. dr. sc. Ivan Gušić, akademik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu

doc. dr. sc. Tihomir Vukelja, redoviti je profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu


Leonardo da Vinci: prvih pet stoljeća u znaku kista i pera
Tribina je održana u srijedu, 24. travnja 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

2. svibnja 2019. navršit će se točno pet stoljeća od smrti jednog od najvećih izumitelja, umjetnika i općenito neponovljivog genija čovječanstva, Leonarda da Vincija. Povod je to mnogim izložbama, predavanjima, projekcijama, prezentacijama novih djelâ inspiriranih Leonardovom osobnošću, životom i ostavštinom koje će cijelu tekuću godinu obilježiti u svijetu te osobito u rodnoj mu Italiji. Gradska knjižnica tom prigodom organizira tribinu kojom će pokušati ukazati na neke poveznice između znanstvenog i umjetničkog stvaralaštva s osobitim naglaskom na intrigantne i još uvijek nedovoljno poznate aspekte njegove slikarske ostavštine, kao i na cjelokupni literarni izraz, odnosno, pjesnički opus koji u kolektivnom znanstvenom i umjetničkom imaginariju još uvijek predstavlja relativnu nepoznanicu.
Prvih pet stoljeća nakon smrti tog opće(pre)poznatog „renesansnog čovjeka“ ponudila su nam brojne odgovore i spoznaje o Leonardovom prototipu piramidalnog padobrana i ideji helikoptera, o samostrelu i funkciji srca kao pumpe, o La Giocondi, Posljednjoj večeri, Vitruvijskom čovjeku itd. No u idućih pet stoljeća, počevši od danas, Leonardova će stvaralačka riznica iznjedriti nove spoznaje i odgovore, a zasigurno postaviti i pokoje novo i neočekivano pitanje.
 
Urednica i voditeljica tribine:
Marina Koludrović, prof., nastavnica je i prevoditeljica s talijanskog i engleskog jezika te književna kritičarka
 
Sudionici:
prof. dr. sc. Mladen Machiedoprofessor emeritus i redovni član HAZU, talijanist, književni kritičar, prevoditelj i književnik
prof. dr. sc. Zvonko Maković, član suradnik HAZU, umirovljen je u zvanju redovitog profesora na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Čovjek i svemirska tehnologija
Tribina je održana u srijedu, 27. ožujka 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Koje su koristi od istraživanja svemira? Gdje se sve danas komercijalno primjenjuje svemirska tehnologija? Globalni navigacijski satelitski sustavi (GNSS) i satelitski sustavi za opažanje Zemlje (EOSS) primjeri su korisnosti svemirske tehnologije. U proteklih desetak godina znatno je proširena njihova primjena. Niz novih korištenja tih sustava omogućilo je integriranje GNSS čipova u mobilne telefone. To je dovelo do razvoja novih rješenja u područjima kao što su inteligentni transportni sustavi, pametni gradovi, precizna poljoprivreda, praćenje stanja okoliša, sustavi spašavanja, sigurnosni sustavi.
U prosincu 2018. godine obilježeno je deset godina funkcioniranja hrvatske mreže referentnih GNSS stanica CROPOS.
Ujedno se sve više koriste podaci i servisi satelita za opažanje Zemlje, kao što je Copernicus program Europske unije koji se sastoji od cijele obitelji satelita. U svjetlu ekspanzije primjene svemirske tehnologije razmišljat ćemo koja je perspektiva Hrvatske u tom području, osvrćući se na projekt FERstat u okviru kojeg se konstruira prvi hrvatski satelit koji će biti lansiran u orbitu.

Urednik i voditelj tribine: 
Ante Radonić, više od četrdeset godina radio je u Tehničkom muzeju „Nikola Tesla“ u Zagrebu na radnom mjestu voditelja planetarija s odjelom astronautike

Sudionici:
prof. dr. sc. Goran Hudec, redoviti je profesor u trajnom zvanju na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu za elektrotehničku grupu predmeta
prof. dr. sc. Željko Bačić, radi na Geodetskom fakultetu te je napredovao do redovitog profesora na Katedri za satelitsku geodeziju


Kultura vina
Tribina je održana u srijedu, 27. veljače 2019. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Kultura vina vrlo je širok pojam, koji obuhvaća cijelu lepezu agronomskih tema – od povijesti vinove loze i pojedinih sorata, ampelografije do vinogradarstva, podrumarstva, i ocjenjivanja kvalitete pojedinih vina. Uz vino se vezuju i narodni običaji nazdravičarstva, izražavanja specifične hrvatske dobrovolje, kako je pisao Franjo Fancev. Vinovu loza i vino susrećemo kao motiv u pjesništvu, likovnoj umjetnosti, glazbi, u Bibliji. Da vino nudi specifični pogled na svijet osvjedočujemo se i čitanjem Filozofije vina mađarskog pisca Bele Hamvasa. I Hrvati su vinski narod – znamo tu činjenicu po mnogim vinskim običajima, Vincekovu, Martinju, po vinskim svecima, ali i po mnogim autohtonim hrvatskim vinskim sortama. Ljudevit Vukotinović u svojoj Pametarki iz 1858. godine opisuje stare sorte: starinu, raninu, belinu, lipovinu, plavec, klešćec … Sudionici na tribini Kultura vina, tribini iz ciklusa Eppur si muove, ne mogu govoriti o svim aspektima kulture vina, nego samo o nekima. Dr. sc. Nenad Malenica ponudit će novi pogled na vinovu lozu, govorit će o pojedinim sortama vinske loze s gledišta genetičara i biotehnologa, doktorica kroatologije Tanja Baran drži izlaganje Vino u hrvatskoj kulturnoj tradiciji i usmenoj književnosti, a sommelijerka Maja Župan Matačić uputit će na temelje prepoznavanja vrsnoće vina kušanjem.
 
Urednik i voditelj tribine: 
Željko Vegh, voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa u Gradskoj knjižnici
 
Sudionici:
dr. sc. Nenad Malenica, docent u Zavodu za molekularnu biologiju Biološkog odsjeka PMF-a
dr. sc. Tanja Baran, glavna urednica Radio Sljemena
Maja Župan Matačić, sommelijerka


Peta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2018.)

Biohakiranje i biološka umjetnost
Tribina je održana u srijedu, 19. prosinca 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Tribina Biohakiranje i biološka umjetnost posvećena je biotehnologiji - znanosti o tehnološkoj primjeni živih organizama, stanica i biomolekula izvan standardnog industrijskog okvira. Što podrazumijevaju pojmovi biohakiranje i biološka umjetnost? Tko su oni koji se time bave? Na koji način i gdje postoje mogućnosti rada na ovom području?, pitanja su na koja će se odgovarati kroz praktične primjere, odnosno kratka izlaganja vezana za prominentna hrvatska i strana djela s ovog područja. Nadalje, još neka od pitanja o kojima će biti govora odnose se na smisao i korisnost takve društvene prakse, otvorenost znanosti općenito, ulogu kulturološkog konteksta, položaj znanosti, umjetnosti te industrije danas i sutra.  

Urednik i voditelj tribine:
Gjino Šutić, biotehnolog, biohaker, novomedijski umjetnik, edukator

Sudionici tribine:
Deborah Hustić, 
medijska umjetnica, projektna menadžerica i kustosica
Irena Popek, molekularna biologinja, biotehnologinja i edukatorica
Kristijan Tkalec, biotehnolog, biohaker, edukator


Fermijev paradoks danas​
Tribina je održana u srijedu, 12. prosinca 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Fermijev paradoks proizlazi iz naizgledne nepomirljivosti empirijski utemeljenih procjena o raširenosti inteligentnog života u svemiru s odsustvom bilo kakvih tragova o njegovom postojanju. Kako objasniti „veliku tišinu“ ili „nijemost svemira“ – unatoč više od pola stoljeća trajanja projekta SETI i sličnih pokušaja sustavne potrage za tragovima izvanzemaljske inteligencije? Trebamo li revidirati optimistične procjene ili ostati pri tim procjenama i nijemost svemira objasniti posebnim okolnostima koje onemogućuju detekciju postojanja izvanzemaljskih civilizacija? Danas je teže ostati ravnodušan prema ovoj dilemi nego što je to bilo prije 68 godina – kada se slavni fizičar Enrico Fermi, navodno pred grupom svojih kolega, poigrao brojkama i eksplicitno formulirao zagonetku koja je prema njemu dobila ime. Što se od tada promijenilo? Zahvaljujući novim metodama detekcije egzoplaneta danas možemo dati daleko pouzdanije procjene o broju potencijalno nastanjivih tijela u našem galaktičkom susjedstvu nego što smo to mogli prije. A te procjene ne samo da ne opovrgavaju prvotni optimizam Enrica Fermija, odnosno njegovih kasnijih sljedbenika (poput Franka Drakea i Carla Sagana), već ga, naprotiv, podupiru. Ipak, čini se da te nove spoznaje nisu pridonijele smanjenju jaza između ekstremnih stajališta  – „optimista“ i „pesimista“ – u raspravi o Fermijevom paradoksu. Zašto je to tako, zašto odsustvo dokaza u danom slučaju nije dokaz odsustva, i na koje se neempirijske („filozofske“) pretpostavke oslanjaju predstavnici i jedne i druge strane, tema je naredne tribine Eppur si muove u organizaciji Knjižnica grada Zagreba.

Urednik i voditelj tribine:
Tomislav Janović, 
docent na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za komunikologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Sudionici tribine:
Kristina Šekrst,
 doktorandica filozofije na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu
Vibor Jelić, astrofizičar s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu


Ciklički svemir
Tribina je održana u srijedu, 24. listopada 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Je li Svemir imao početak i kako je nastao? O ovom najstarijem pitanju raspravljalo se iz perspektive spoznaja moderne fizike. Iako se u javnosti i popularnoj znanosti često spominje kako je Svemir nastao iz velikog praska pokazalo se da je još uvijek vrlo daleko od toga da to pitanje bude riješeno. Štoviše, teorija cikličkog svemira kao alternativa velikom prasku o kojoj je bilo riječi je sasvim u skladu s modernim eksperimentalnim spoznajama o Svemiru, te ne pati od unutrašnjih nedosljednosti i ograničenja koja prate teoriju velikog praska. U toj slici Svemir je vječan te se održava smjenom beskonačnog broja ciklusa stvaranja i uništenja.

Urednik i voditelj tribine:
mag. phys. Marko Sossich, Fakultet elektrotehnike i računarstva

Sudionik tribine:​
dr. sc. Petar Pavlović, Istraživački institut u Hamburgu, DESY


Blockchain i kriptovalute - digitalni novac i tehnologija koja ga pokreće
Tribina je održana u srijedu, 26. rujna 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Krajem 2017. godine bitcoin je - prvenstveno zbog rasta njegove vrijednosti - postao poznat široj javnosti, a kroz tekuću godinu prolazi tranziciju iz marginalne i nerazumljive platne mreže u sve poznatiji investicijski instrument. Bitcoin je samo prva kriptovaluta, a nakon njega nastalo ih je još tisuće. No, u pozadini bitcoina i ostalih kriptovaluta nalazi se jedna zanimljivija tehnologija: blockchain (ili blok-lanac). O ovoj kompleksnoj tehnologiji se sve više razgovara, no često se rabe pojmovi koji tu tehnologiju čine teškom za do kraja pojmiti. Što je uopće blockchain i možemo li ga (barem načelno) razumijeti kao što razumijemo primjerice internet?

Urednik i voditelj tribine:
Vlaho Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK)

Sudionici tribine:
Luka Klancir, osnivač Hrvatskog bitcoin portala i operativni direktor tvrtke Async Labs, autor knjige Lean It If You Mean It
Nikola Škorić, osnivač i direktor tvrtke Electrocoin - hrvatske mjenjačnice kriptovaluta, dugogodišnji operater reaktora u Nuklearnoj elektrani Krško
dr. sc. Ivan Voras, osnivač i direktor tvrtke Ideja na kvadrat koja razvija back-end rješenja za blockchain, autor knjige The Sceptic's guide to Bitcoin, Cryptocurrencies and the Blockchain


Životni stil i zdravlje mozga - najnovije znanstvene spoznaje​
Tribina je održana u srijedu, 30. svibnja 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Ljudski mozak, ključ individualnog i socijalnog ponašanja čovjeka, zacijelo je najsloženiji sustav na Zemlji. Brojna istraživanja nastojala su, i nastoje još uvijek, saznati tajnu njegova funkcioniranja. Rezultati opsežnih istraživanja tijekom Desetljeća mozga (1990 – 2000), uz primjenu sve savršenijih dijagnostičkih metoda, naglašavaju važnost mehanizma neuroplasičnosti mozga, mehanizma koji su znanstvenici opisali još krajem 19. stoljeća, no tada bez jasnih dokaza. Upravo taj mehanizam neuroplastičnosti pokazuje da mozak nije statičan organ koji se ne može oporaviti i na čije funkcije ne možemo djelovati, već naprotiv, stvaranjem novih veza između neurona, reorganizacijom i remapiranjem, moguće je u nekim slučajevima ponovo uspostaviti funkciju, a također i očuvati svježinu funkcioniranja do duboko u starost. Još davne 1904. godine, poznati španjolski neuroznanstvenik Santiago Ramon y Cajal, dobitnik Nobelove nagrade, navodi da svaki čovjek, ako to želi, može postati kreator (skulptor) svog vlastitog mozga!
Ključevi za očuvanje zdravlja mozga u našim su rukama - zdrava prehrana (mediteranska), redovita tjelesna aktivnost, uspješno nošenje sa stresom u svakodnevnom životu, vježbe moždanih funkcija, tzv. „brain fitness“, san i spavanje te društvena uključenost. Uza sve spomenuto, najvažniji je, ipak, pozitivan stav prema životu. Treba imati povjerenja u vlastite snage, u mogućnost uspješnog rješavanja raznih emocionalnih, društvenih, radnih i drugih problema…

Urednica i voditeljica tribine:
Vida Demarin, akademkinja, redovita profesorica neurologije u trajnom zvanju na Sveučilištu u Zagrebu, predsjednica International Institute for Brain Health od 2015. godine.
 
Sudionici tribine:
dr. sc. Hrvoje Budinčević, doc., spec. neurolog na Klinici za neurologiju KB "Sv. Duh", predsjednik Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara
dr. sc. Sandra Morović, viša znanstvena suradnica, spec. neurolog na Poliklinici Aviva


Najstariji europski lunarni kalendar
Tribina je održana u srijedu, 18. travnja 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Mlađe kameno doba (neolitik) na području Dalmacije počinje oko 6000. pr. Kr. i traje do oko 4000. pr. Kr. Jedna od najpoznatijih kultura iz toga razdoblja je hvarska kultura čiji su nositelji nastanjivali područje Dalmacije s otocima te Hercegovinu. Arheološko nalazište Velištak smješteno je u Velimskom polju, 12 km sjeverno od grada Vodica i dosad je najstarije otkriveno naselje hvarske kulture. Posuda koja je tema ove tribine otkrivena je 2007. u prvoj godini iskopavanja na Velištaku. Vanjska površina posude potpuno je prekrivena urezanim ornamentima. Sustavna analiza simboličkih motiva i njihovih strukturnih obrazaca na posudi pokazala je da se radi o najstarijem dosad pronađenom lunarnom kalendaru toga tipa, što je svakako iznimno važan pridonos arheoastronomiji.
Na tribini će biti iznesene recentne spoznaje o najranijem razdoblju hvarske kulture kojem pripada i sama posuda (4900-4700 pr. Kr.), a također će biti govora i o astronomiji Mjeseca, poznate najvećim dijelom i prastanovnicima Velištaka, koji su na temelju svojih motrenja izradili lunarni kalendar. Naposljetku će biti predstavljeno tumačenje simboličkih ornamenata s te jedinstvene posude.
U izlaganjima i diskusiji pokušati će se, između ostalog, odgovoriti i na pitanja što predstavljaju simboli kruga, izduženi motivi u obliku obrnutog slova “S”, trokuti s vrhom okrenutim gore i dolje, zatim jesu li prastanovnici Velištaka bili upoznati s nesumjerljivošću lunarne i solarne godine, odnosno je li im bio poznat tzv. Metonov ciklus, potom koja je simbolička matrica u podlozi dvostrukog pečenja posude - oksidacijskog i redukcijskog te na koji je način sve to neraskidivo povezano s astronomijom Mjeseca.

Urednik i voditelj:
Omer Rak
, pisac, dugogodišnji pasionirani istraživač prapovijesnih simbola, autor je zapažene studije Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik, 2008.).

Sudionici:
Emil Podrug, viši kustos prapovijesne zbirke u Arheološkom odjelu Muzeja grada Šibenika
dr.sc. Dragan Roša, ravnatelj zagrebačke Zvjezdarnice


Prostor i vrijeme u modernoj kozmologiji
Tribina je održana u srijedu, 28. ožujka 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Evolucija prostora i vremena od samog nastanka svemira u velikom prasku (Big Bang) do eventualnog kraja u dalekoj budućnosti neprestani je izazov i predmet istraživanja teorijske astrofizike i kozmologije. Osnove moderne kozmologije su Einsteinova opća teorija relativnosti te pretpostavka o približno homogenoj i izotropnoj raspodjeli materije. Trojica teorijskih fizičara i kozmologa predstavit će modernu kozmologiju a posebno svojstva prostora i vremena u Einsteinovoj teoriji i novije teorijske iskorake. Najveći misterij i najmanje istražen fenomen je sam početak stvaranja svemira u okviru kvantne gravitacije. Diskutirat će se fenomeni inflacije i širenje svemira u okviru modernih teorija i modela, primjerice model svemira kao svijet na opni (Braneworld). U izlaganjima i diskusiji bit će, između ostalog, dotaknuta pitanja: zakrivljenost prostora-vremena jest gravitacija? Ima li svemir početak i kraj? Što znači zakrivljenost vremena (ili prostora)? Može li Svemir ne biti? Zašto je svemir Kozmos (κόσμος) a ne Kaos (χάος)? Postoje li paralelni svemiri (multiverzum)? Je li Hawkingovo imaginarno vrijeme realno?

Urednik i voditelj:
dr. sc. Nevenko Bilić, znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković u mirovini

Sudionici:
dr. sc. Branko Guberina, znanstveni savjetnik IRB-a (u miru)
prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, Hrvatsko katoličko sveučilište


Igra go i umjetna inteligencija
Tribina je održana u srijedu, 28. veljače 2018. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Igra go najstarija je misaona igra na svijetu koja se više od 4000 godina igra s nepromijenjenim pravilima. Pravila su tako jednostavna da je igru moguće naučiti za pet minuta, a broj mogućih pozicija i kombinacija je neizmjerno velik. U šahu je računalni program DeepBlue tvrtke IBM pobijedio svjetskog prvaka Garija Kasparova 1997. godine. U igri go računalni program AlphaGo tvrtke Google DeepMind pobijedio je svjetskog prvaka točno 20 godina kasnije. Dok je DeepBlue bio tipičan računalni program, DeepMind je razvio sustav tzv. "uske umjetne inteligencije" kao jedno od najvažnijih znanstvenih dostignuća u 2016. godini, o kojem su objavljeni članci u vrhunskim znanstvenim časopisima. Početkom prosinca 2017. godine objavljen je računalni program AlphaZero, koji je - bez uobičajenog "kopiranja" ljudskog iskustva - u vrlo kratkom roku akumulirao znanje ("naučio") o tri tipične misaone igre (šah, shogi i go) i pobijedio sve postojeće specijalizirane računalne programe. Kakva je veza između igre go, geodezije, kartografije, informatike i filozofije? Zašto je go, "kralj misaonih igara", bio idealan primjer za razvoj inovativnih računalnih programa? Kakva je budućnost razvoja umjetne inteligencije u ostalim domenama ljudske djelatnosti? Kakav će utjecaj na naše živote imati umjetna inteligencija? To su pitanja na koja će odgovoriti tribina "Igra go i umjetna inteligencija".

Urednik i voditelj:
prof. dr. sc. Damir Medak, redoviti profesor u trajnom zvanju na Katedri za geoinformatiku Zavoda za geomatiku Geodetskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sudionici:
izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder, Zavod za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave Fakulteta elektrotehnika i računarstva Sveučilišta u Zagrebu

Luka Perušić, magistar filozofije i doktorand, asistent na Katedri za etiku Odsjeka za filozofiju i Centru za integrativnu bioetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu


Četvrta sezona ciklusa znanstvenih tribina (2017.)

Kontakt:
​Znanstvena tribina Eppur si muove
e-mail: eppur.si.muove@kgz.hr

Znanost osobno
Tribina je održana u srijedu, 6. prosinca 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
 
Osma tribina ovogodišnjeg ciklusa Eppur si muove posvećena je propitkivanju znanosti na osobnoj razini, pri čemu će se, uz potpuno uvažavanje konceptualne zasebnosti, razmatrati znanstveni poziv per se. Je li se misija znanosti ipak promijenila od njenih izvornih početaka, je li znanost danas samo jedan od mnogih karijernih poziva, je li biti znanstvenik/ca samo još jedna od privilegija obrazovanih slojeva modernoga društva ili je to ipak samo neutaživa ljudska želja za dubljim razumijevanjem opće zbiljnosti Svemira koja neizbježno i profinjeno utječe na naše živote - neka su od pitanja koja će se naći u fokusu rasprave.

Urednik i voditelj:
dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, znanstveni suradnik Instituta za istraživanje i razvoj održivih ekosustava (Zagreb); vanjski suradnik Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković i vanjski suradnik Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
 
Sudionice:
dr. sc. Nevenka Meštrović Radan, viša znanstvena suradnica u Laboratoriju za strukturu i funkciju heterokromatina pri Zavodu za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković
dr. sc. Marija Selak, docentica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Beata Halassy znanstvena savjetnica u Centru za istraživanje i prijenos znanja u biotehnologiji & Centru izvrsnosti za virusnu imunologiju i cjepiva Sveučilišta u Zagrebu


Marin Getaldić - pogled u novo doba​
Tribina je održana u srijedu, 29. studenoga 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Marin Getaldić najznačajniji je hrvatski matematičar i fizičar na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće. Važnost Getaldićeva opusa potaknula je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća prva sustavna istraživanja njegova rada, doprinosa i odraza njegovih djela u zapadnoeuropskoj prirodoznanstvenoj i matematičkoj literaturi, kao i projekt prevođenja i objavljivanja svih njegovih djela. Izlaganja na tribini obuhvatit će dosadašnja istraživanja Getaldićeva života, specifičan način na koji se uključio u znanstvena istraživanja, te njegov cjelokupni opus. Za bolje razumijevanje Getaldićeva značenja i prinosa daljnjemu razvitku znanosti također će se govoriti o glavnim obilježjima matematike u doba renesanse, kao i o njezinoj interakciji s filozofijom, jer velike konceptualne promjene koje nastupaju u matematičkim i u prirodnim znanostima u doba kasne renesanse, potaknute su upravo filozofskim nastojanjima oko rješavanja problema metode.
 
Urednica i voditeljica:
dr. sc. Marijana Borić
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Sudionici:
Akademik Žarko Dadić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
dr. sc. Luka Boršić, Institut za filozofiju


Kako iz Zagreba dosegnuti Mjesec – Život i djelo Andrije Mohorovičića (1857.–1936.)
Tribina je održana u srijedu, 25. listopada 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Radeći na Geofizičkom zavodu u Zagrebu, Andrija Mohorovičić je 1910. godine otkrio plohu koja odjeljuje Zemljinu koru od plašta ispod nje. To je otkriće brzo prepoznato kao izuzetno važno u međunarodnim časopisima i udžbenicima, a ploha je nakon nekog vremena nazvana „Mohorovičićev diskontinuitet“ ili skraćeno „Moho“. Po Mohorovičiću je kasnije nazvan i jedan krater na nama nevidljivoj strani Mjeseca. Svojim se otkrićem Mohorovičić uzdignuo među najuspješnije hrvatske znanstvenike svih vremena i među malobrojne hrvatske znanstvenike koji su se proslavili radeći u domovini. Na tribini, organiziranoj u vrijeme kad se obilježava 160. godišnjica Mohorovičićevog rođenja, bit će riječi o njegovom porijeklu, obrazovanju i znanstvenim istraživanjima koja je obavljao prije, u vrijeme i nakon svojeg najvećeg otkrića. Također će biti spomenuta upravo obnovljena inicijativa da mu se podigne spomenik u Zagrebu.

Urednik i voditelj:
Akademik Mirko Orlić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Sudionici:
Nina Kovačić, dipl. ing., INA d.d., Zagreb
Nikola Vikić-Topić, mag. phys.–geophys., RTL Hrvatska, Zagreb


Fiat lux – od Velikog praska (Big Bang) do kraja Svemira
Tribina održana u srijedu, 27. rujna 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Kozmologija koja započinje Velikim praskom (Big Bang) koju je formulirao Georges Lemaître, belgijski svećenik, teorijski fizičar i kozmolog s L'université catholique de Louvain, i danas plijeni pažnju svojim napretkom i budućim izazovima. Trojica kozmologa i astročestičnih fizičara predstavit će vam na jasan način modernu kozmologiju s naglaskom na Veliki prasak, početak prostora i vremena, te nastanak elementarnih čestica i prvih struktura iz kojih nastaju zvijezde. Raspravit će se postanak Svemira kao kvantni fenomen te pitanje: što je vrijeme?, potom neizreciva inflacija svemira od “Ništa” u postojanje, postanak prvih elemenata, tamna materija, tamna energija, misterij ubrzanog širenja svemira, primordijalne crne rupe, opservacijski tragovi Velikog praska, mjerenja satelita PLANCK, nedavno otkriće gravitacijskih valova kao zadnju potvrdu Einsteinove opće teorije relativnosti (zakon gravitacije), te misteriozna opažanja Osi Zla (Axis of Evil).

Urednik i voditelj:
dr. sc. Branko Guberina, znanstveni savjetnik IRB-a (u miru). Doktorirao je na Sveučilištu u Zagrebu 1979. Boravio je kao znanstvenik istraživač na Max-Planck-Institut für Physik and Astrophysik, München, Institut für Theoretische Physik, ETH, Laboratoire de Physique Théorique et Hautes Energies, Université de Paris XI, Centre de Physique Théorique, CNRS, Marseille, Sektion Physik, Ludwig-Maximilians-Universität, München; DESY, Hamburg, te kao Visiting Professor, Dept.of Phys., University of California UCLA, Los Angeles. Profesionalni interest: Teoretska fizika elementarnih čestica, kvantna teorija polja, gravitacija i kozmologija, posebice proučavanje kozmološke konstante i tamne energije renormalizacijskom grupom.
Dobitnik je državne nagrade Republike Hrvatske za znanost 1994. godine. Godine 1997. odlikovan je Redom Danice Hrvatske s likom Ruđera Boškovića za osobite zasluge u znanosti. Član je Nacionalnog znanstvenog vijeća RH (1998-2003), predsjednik Hrvatskog fizikalnog društva (1997-2000), član i rizničar (2005-2006) te predsjednik (2007-2008) u Croatian Association of the Club of Rome.

Sudionici tribine:
dr. sc. Nevenko Bilić znanstveni je savjetnik Instituta Ruđer Bošković u mirovini. Stipendist je Fundacije Heinrich-Hertz na Fakultät für Physik, Universität Bielefeld. U nekoliko navrata boravi kao gostujući znanstvenik i gostujući profesor na Universität Bielefeld, Universität Hanover, University of Cape Town, i University of Juiz de Fora, Brazil. Bavi se teorijskom fizikom elementarnih čestica, kvantnom teorijom polja, čestičnom astrofizikom, gravitacijom i kozmologijom. Bio je član Nacionalnog vijeća za znanost i član grupe za evaluaciju znanstvenih projekata irske zaklade za znanost (Science Foundation of Ireland). Član je Hrvatske udruge Rimskog kluba čiji je predsjednik od 2013. do 2015. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2010. godinu.
dr. sc. Vibor Jelić, astrofizičar sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Doktorirao 2010. godine na Sveučilištu u Groningenu, Nizozemska, te je proveo pet godina na poslijediplomskom usavršavanju na Nizozemskom institutu za radioastronomiju - ASTRON i Sveučilištu u Groningenu. Bavi se eksperimentalnom kozmologijom i radioastronomijom. Član je međunarodnih kolaboracija LOFAR i SKA.


Bioetika iz ženske perspektive
Tribina je održana u srijedu, 31. svibnja 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Medicinski pomognuta oplodnja, pobačaj i estetska kirurgija područja su djelovanja moderne medicine koja izazivaju brojne bioetičke dileme, a čije razrješavanje nameće i odgovor na pitanje kakav je položaj žene u suvremenom svijetu obilježenom tehno-znanstvenim napretkom. U tom smislu na ovoj tribini pokušat će se dati bioetički doprinos raspravi o posljedicama manipulacije životom, polarizacije između života i izbora te shvaćanja života kao poželjnog proizvoda na potencijalno unosnom tržištu.

Urednica i voditeljica tribine:
dr. sc. Marija Selak (1982). diplomirala je 2007. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij filozofije i hrvatskog jezika i književnosti. Ak. god. 2008./2009. upisala je poslijediplomski doktorski studij iz filozofije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu,  a 11. lipnja 2013. obranila je doktorsku disertaciju pod naslovom „Ljudska priroda i nova epoha“. Zaposlena je kao docentica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Članica je Hrvatskog filozofskog društva, Hrvatskog bioetičkog društva i European Society for Philosophy of Medicine and Healthcare (ESPMH). Njezin znanstveni interes uključuje metafiziku, filozofiju povijesti, odnos između teorijske i praktičke filozofije, ontologiju demokracije, bioetiku, problem zla i smrti u filozofiji.

Sudionici tribine:
dr. sc. Hrvoje Jurić (1975.) radi kao izvanredni profesor na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje etiku i bioetiku. Zamjenik je glavnog i odgovornog urednika časopisa Filozofska istraživanja i Synthesis philosophica, glavni tajnik Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku, voditelj Sveučilišnog centra za integrativnu bioetiku Sveučilišta u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva, te član nekih drugih znanstvenih, kulturnih i socijalnih projekata i inicijativa. Osim etike i bioetike, u područja njegovog interesa spadaju filozofija tehnike, filozofija prirode, filozofija medija, rodni studiji i socijalno-politička problematika. Bavi se i poezijom, te je objavio pet knjiga pjesama.
Ana Maskalan (1981.) doktorirala je na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Zaposlena je kao znanstvena suradnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu (Cen­tar za omladinska i rodna istraživanja). Surađivala je na više znanstveno-istraživačkih projekata. Njezin profesionalni angažman obuhvaća autorstvo više znanstvenih i stručnih radova u časopisima i knjigama, članstvo u nekoliko profesionalnih udruženja, uredništvo u znanstvenom časopisu Sociologija i prostor: Časopis za istraživanja prostornoga i sociokulturnog razvoj te sudjelovanja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima. Područja njezinog filozofskog i istraživačkog interesa uz rodne i utopijske studije su teorije tjelesnog identiteta, tjelesne modifikacije, pop-kultura i kiberkultura te pitanja društvene pravednosti i diskriminacije.


Što je filozofija kemije?
Tribina je održana u srijedu, 26. travnja 2017. u 19 sati u Čitaonici na 1. katu

O položaju kemije u filozofiji znanosti ozbiljnije se je počelo istraživati tek u zadnjih dvadesetak godina, u doba kada su počela izlaziti dva znanstvena časopisa posvećena tom području, HYLE i Foundations of Chemistry.
Na filozofiju kemije može se gledati kao na raščlambu i sustavizaciju temeljnih ideja i polazišta iz kojih je nastala ta znanost, kao i na postavljanje kemije u kontekst ostalih znanosti, pogotovo fizike i biologije. Odnos kemije i filozofije, poglavito filozofije znanosti, je dvosmjeran. Nastojim ne samo pokazati kako su različita filozofska stanovišta i metode utjecale na nastanak i razvoj kemije, već i kako je kemija utjecala na izoštravanje pojedinih filozofskih koncepata. Postupno strukturiranje kemije kroz povijest otvorilo je i proširilo mnoga filozofska pitanja koja izlažem tako, da ih pridružujem raspravama o samoj kemijskoj epistemologiji.

Urednik i voditelj tribine:
prof. dr. sc. Hrvoj Vančik
Redoviti je profesor u trajnom zvanju Zavoda za organsku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dobitnik je Državne nagrade za znanost Republike Hrvatske za 2002. godinu za područje prirodnih znanosti.

Sudionici tribine:
prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar
Znanstvena je savjetnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i redovita profesorica Povijesti kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku.
prof. dr. sc. Ivan Gušić
Akademik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dobitnik je Državne nagrade "Rugjer Bošković" (zajedno sa Vladimirom Jelaska) (1992.) te Državne nagrade za znanost za životno djelo u 2013. za 2012. godinu za područje prirodnih znanosti.
prof. dr. sc. Nenad Trinajstić
Akademik je Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1972.), Republičke nagrade za znanost Rugjer Bošković (1982.), američke nagrade Mid-America State Universities Association Distinguished Foreign Scholar (1986.), Državne nagrade za životno djelo (2004.) i Medalje Božo Težak (2005.).
prof. dr. sc. Zlatko Mihalić
Redoviti je profesor u trajnom zvanju Zavoda za organsku kemiju Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.


Nova mjerna jedinica: boscovich
Tribina je održana u srijedu, 29. ožujka 2017. u 19 sati u Čitaonici na 1. katu Gradske knjižnice.

Na prvi pogled čini se nevjerojatno da se stotine postojećih fizikalnih veličina, poput pritiska, napona, svjetlosne jakosti, naboja ili magnetskog tijeka, mogu obuhvatiti samo sa sedam osnovnih mjernih jedinica:
m, kg, s, A, K, cd i mol. Kada, pak, neku fizikalnu veličinu ne možemo izraziti pomoću tih postojećih 7 jedinica, onda se događa nešto novo i značajno. Tako npr. kvantitetu tvari izražavamo mjernom jedinicom mol. Međutim, kvalitetu te tvari ne možemo izraziti na jednostavan, jedinstveni i precizni način. Za tu novu fizikalnu veličinu – poredak tvari (eng. order of supstance) - treba nam, dakle, nova mjerna jedinica: boscovich.

Urednik i voditelj tribine:
mr. sc. Milan Perkovac
Predavač je na Zagreb University of Applied Sciences i pronalazač strukturne konstante atoma s0=8.278692517, koja omogućuje uvođenje nove mjerne jedinice. Umjesto s virtualnim oscilatorima radi s realnim oscilatorima u atomima, što dovodi do novog određenja Planckovog h. Napisao je desetak radova s tog područja.

Sudionici tribine:
dr. sc. Davor Pavuna
Sveučilišni je profesor fizike na Švicarskom federalnom institutu za tehnologiju (EPFL) u Lausanne-i. Bio je savjetnik za energetiku predsjednika Baracka Obame, te istraživao na području nanoznanosti u okviru projekta sinkrotrona u državi Wisconsin, zajedničkom projektu švicarskih i američkih fondova za znanstvena istraživanja. Bavi se novim istraživanjima supravodiča i spektroskopijama u Brookhavenu (SAD). Predsjednik je svjetskog kongresa o nano-inženjeringu i novim oksidnim tehnologijama u SAD-u. Savjetnik je i u Kini i Južnoj Koreji, te tehnološkim tvrtkama u nekoliko država. Govori 5 jezika.
dr. sc. Stipe Kutleša
Znanstveni je savjetnik na Institutu za filozofiju u Zagrebu, ravnatelj Instituta za filozofiju (2002-06) i redovni profesor na sveučilištima u Zagrebu i Mostaru. Vrstan je poznavatelj života i djela Ruđera Bokovića. Član je uredništava više znanstvenih časopisa.


Gravitacijski fenomeni
Tribina je održana u srijedu, 22. veljače 2017. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Gravitacijsko međudjelovanje jedno je od četiri temeljna međudjelovanja u prirodi. Premda je najslabije, na velikim je skalama dominantno pa je ključno za fizičku kozmologiju - znanost o razvoju svemira. Najbolja teorija gravitacije, već punih stotinu godina, je Einsteinova opća teorija relativnosti. Ona gravitaciju opisuje geometrijski, kao zakrivljenost prostorvremena. No, predviđa i razne fenomene od kojih su neki iznenadili i samoga Einsteina: od širenja svemira i crnih rupa, preko gravitacijskih valova i gravitacijskih leća (o čijim će nedavnim eksperimentalnim rezultatima biti riječi) do krajnje egzotike poput crvotočina i vremenskih strojeva.

Urednik i voditelj tribine:
doc. dr. sc. Dario Hrupec, fizičar s Odjela za fiziku Sveučilišta u Osijeku. Doktorirao 2008. na Sveučilištu u Zagrebu. Bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom. Član je međunarodnih kolaboracija MAGIC i CTA. Među ostalima, drži i kolegij Specijalna i opća teorija relativnosti.

Sudionici tribine:
doc. dr. sc. Maro Cvitan, fizičar s Fizičkog odsjeka Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 2007. na Sveučilištu u Zagrebu. Proveo dvije godine na posljedoktorskom usavršavanju na institutu SISSA u Trstu. Bavi se gravitacijom i crnim rupama s teorijskog aspekta. Među ostalima, drži i kolegije Opća teorija relativnosti i Napredna gravitacija.
dr. sc. Vibor Jelić, astrofizičar sa Zavoda za eksperimentalnu fiziku Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. Doktorirao 2010. godine na Sveučilištu u Groningenu, Nizozemska, te je proveo pet godina na poslijediplomskom usavršavanju na Nizozemskom institutu za radioastronomiju - ASTRON i Sveučilištu u Groningenu. Bavi se eksperimentalnom kozmologijom i radioastronomijom. Član je međunarodnih kolaboracija LOFAR i SKA.


Treća sezona ciklusa znanstvenih tribina (2016.)

Virusi - od molekule do pandemije
Tribina je održana u srijedu, 14. prosinca 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Virusi su sustavi u središtu vrlo različitih interesa. Njima se kao uzrocima bolesti ljudi i životinja bave liječnici, epidemiolozi i veterinari, a njihov potencijalno poguban, a ponekad i pozitivan utjecaj na biljni svijet dovodi ih u polje interesa agronoma i šumara. Kako su virusi sustavi koji mogu brzo evoluirati, njima se bave i biolozi vrlo različitih usmjerenja, a njihova jednostavnost, tj. činjenica da su najjednostavniji od njih sačinjeni samo od proteinskog omotača i DNA ili RNA molekule čini ih zanimljivim i fizičarima koji u njima vide moguću poveznicu između neživog i živog svijeta. U tribini će se pokušati približiti barem dio od te silne raznovrsnosti pristupa virusima.

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Antonio Šiber je fizičar na Institutu za fiziku u Zagrebu

Sudionici tribine:
prof. dr. Mirna Ćurković Perica je biologinja na PMF-a u Zagrebu
prim. dr. sc. Bernard Kaić je epidemiolog na Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti


Zašto volimo robote?
Tribina je održana u srijedu, 23. studenoga 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Već odavno živimo u svijetu robota. Roboti ne vladaju, ali rade za nas. To su vrlo precizni, pouzdani, bezosjećajni strojevi koji izvršavaju čovjekove naredbe. Savršeno rade automobile, strojeve, pospremaju stan, bude na vrijeme i pripreme jutarnju kavu. Roboti to mogu jer su im ljudi ugradili znanje, softver, ako hoćete - dušu. Ne treba ih se bojati! Oni su svuda oko nas, a da mi toga nismo ni svjesni - u perilicama rublja i suđa, pod haubom automobila, u četkicama za zube, u televizorima, u mobitelima... Robot je poput umjetničkog djela, imitacija prirode, per se.
Stvara „novi život“.
 
Urednik i voditelj tribine:
prof. dr. sc. Bojan Jerbić (Zašto volimo robote?)

Sudionici tribine:
prof. dr. sc. Robert Pezer (Samo-organizacija, informacija, dinamika i robotske družine)
prof. dr. sc. Mladen Šercer (I 3D printeri su roboti)


Herman Dalmatin i uspostavljanje filozofsko-znanstvenih veza Istoka i Zapada
Tribina je održana u srijedu, 26. listopada 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Herman Dalmatin (Hermannus Secundus, Dalmata, Sclavus; oko 1110. - posl. 26. II. 1154.) prvi je dosad istraženi hrvatski filozof-znanstvenik, prevoditelj s arapskog na latinski jezik. Zahvaljujući njegovim prijevodima uspostavljena je veza Zapada s arapskom filozofijom i znanošću te s antičkim nasljeđem, kojeg su preuzeli Arapi.

Urednica i voditeljica tribine:
prof. dr. sc. Erna Banić-Pajnić, znanstvena savjetnica na Institutu za filozofiju i gostujuća redovita profesorica na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove

Sudionici tribine: 
prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar, znanstvena savjetnica HAZU i redovita profesorica Povijesti kemije na Sveučilištu J. J. Strossmayer u Osijeku
prof. dr. Stipe Kutleša, filozof znanosti i fizičar, znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju i redoviti profesor na Hrvatskim studijima


Ruđer Bošković - filozofija i znanost
Tribina je održana u srijedu, 28. rujna 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Je li Ruđer Bošković bio u prvome redu fizičar ili filozof? Jesu li ga do ideja kojima se projicirao sto, dvjesto i više godina u budućnost doveli matematički izračuni i eksperimenti ili "ispravno umovanje" (recta ratiocinatio) odnosno metafizička spekulacija?

Urednik i voditelj tribine:
Marito Mihovil Letica, prof., komentator na Vatikanskome radiju te autor i voditelj emisija Kozmos i etos na Trećemu programu HR-a

Sudionici tribine: 
prof. dr. Stipe Kutleša, filozof znanosti i fizičar, znanstveni savjetnik na Institutu za filozofiju i redoviti profesor na Hrvatskim studijima
dr. sc. Boris Kožnjak, filozof znanosti i fizičar, znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju


Antropologija budućnosti - jezik i komunikacija
Tribina je održana u srijedu, 15. lipnja 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Analitičari budućnosti čovjeka u pravilu stavljaju naglasak na pomake u tehnologiji i znanosti, ali za te pomake je također važno da se ideje naše vrste preko jezika (da ponovimo "osnove kulture") i dalje razvijaju, prenose i dijele, umjesto težnje prema globalnoj monotoniji, koja je, nažalost, u posljednje vrijeme postala sve očitija. Na tribini se usmjerilo pozornost na jezik i komunikaciju budućnosti. Ujedno je predstavljen model zonalnih konstruiranih jezika, prema jednom slavenskom jezičnom primjeru.

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Emil Heršak
Izvanredni profesor Studija antropologije na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Sudionici tribine:
dr. sc. Vojtěch Merunka
Profesor na Češkom sveučilištu tehnologije i na Češkom sveučilištu zemljodjelstva u Pragu
dr. sc. Tomislav Pletenac
Izvanredni profesor na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Mateo Žagar
Redovni profesor i predstojnik Katedre za staroslavenski jezik i hrvatsko glagoljaštvo Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu  


Mit i stvarnost hrvatskih inovatora
Tribina je održana u srijedu, 1. lipnja 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Jesu li hrvatski inovatori uspješni i nadareni ali neshvaćeni i potplaćeni ili je 40 mjesto na globalnoj ljestvici primjene inovacija posve realno i zasluženo? Bolje od Hrvatske su bogatije zemlje ali i one s kojima se možemo uspoređivati poput Slovačke, Bugarske i Slovenije. Koliko je istinito uvjerenje kako velike korporacije koče razvoj inovacija te što je sindrom "samo još jednog vijka"?

Urednik i voditelj tribine:
Mladen Iličković
urednik emisije HTV-a Eko zona

Sudionici tribine:
Igor Jurić, dizajner i inovator
Mladen Vukmir, pravni stručnjak za intelektualno vlasništvo
Prof. dr. Stjepan Car


Klima u Hrvatskoj i njezin utjecaj na šumsku vegetaciju
Tribina je održana u srijedu, 30. ožujka 2016. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite šuma (21. ožujka), koji je proglašen 1971. godine kako bi se podigla svijest o važnosti svih tipova šuma i drveća izvan šuma u korist sadašnjih i budućih generacija, razgovarat ćemo o klimi i šumama Hrvatske. Globalna promjena klime već sada ima za posljedicu ekstremne pojave poput suše, poplave, toplotnog udara, velikih materijalnih šteta. U tom smislu prirodoznanstvenici će prikazati na tribini svojstva i stanje klime i šumske vegetacije u Hrvatskoj te izložiti mogućnosti i preporuke promjene načina mišljenja i djelovanja koje ljudima stoje na raspolaganju kako bi ublažili klimatske promjene i prilagodili se njima.

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Juraj Medvedović
viši znanstveni suradnik Hrvatskog šumarskog instituta u mirovini

Sudionici tribine:
dipl. ing. Dubravka Rasol
Državni hidrometeorološki zavod, Služba za obradu i kontrolu podataka i praćenje klime
dr. sc. Jasnica Medak
znanstveni suradnik Hrvatskog šumarskog instituta,
Zavod za ekologiju šuma


Čemu znanost? - Može li znanost odgovoriti na pitanje zašto?
Tribina je održana u srijedu, 24. veljače u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Znanost se danas uobičajeno definira kao sistematsko sakupljanje i organiziranje znanja te iznošenja paradigmatskih tvrdnji o zbiljnosti koja nas okružuje - svemira i života u njemu te prirodnih zakonitosti koje ih karakteriziraju. Znanstvene tvrdnje se ne smiju protiviti formalnim sustavima poput logike i matematike iz čega proizlazi da bi morale biti empirijski/eksperimentalno provjerljive. Prema tome, znanost je jedan od epistemoloških sustava (osim filozofije i teologije) s otvorenom ambicijom rješavanja ljudskih dilema - kako uzvišenih, tako i prizemnih. No, zbog metodološkog redukcionizma - osnovnog principa na kojem počiva moderna znanost i koji zahtijeva formalno definiranu provjeru njenih postavki (kontrolirani eksperiment i/ili matematički model) - znanost djelomično, ali nužno predstavlja ne samo epistemološki već i ontološki redukcionizam. Koja je onda njena snaga uistinu? Može li znanost odgovoriti na sva naša pitanja? Primjerice, može li znanost odgovoriti na najzanimljivije pitanje od svih - na pitanje zašto?
Tribina je posvećena neideološkom promoviranju znanosti nudeći otvoreno i iskreno propitkivanje i razmišljanje o njenim dosezima, ali i ograničenjima te time i o njenom konačnom usudu u liberalnom kapitalizmu. Osnovni cilj je pobliže upoznavanje šire akademske javnosti s promišljanjima znanstvenika i drugih intelektualaca (koji se zanimaju za znanost i/ili čiji se rad dotiče znanosti) o suštini i dubljoj dimenzioniranosti znanosti općenito. Ipak, naglasak će biti na približavanju znanstvene sadašnjice općem slušateljstvu premda ćemo se nužno morati prisjetiti i njenih početaka…

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, genetičar; IRES & vanjski suradnik Instituta Ruđer Bošković

Sugovornici:
dr. sc. Branko Guberina, teorijski fizičar; znanstveni savjetnik Instituta Ruđer Bošković, u mirovini
dr. sc. Pavel Gregorić, filozof; izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Hrvatski studiji)

Gosti:
dr. sc. Krunoslav Brčić-Kostić, genetičar; viši znanstveni suradnik Instituta Ruđer Bošković i naslovni izvanredni profesor Sveučilišta u Zagrebu (Prirodoslovno-matematički fakultet)
dr. sc. Dušica Vujaklija, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
dr. sc. Mary Sopta, molekularna biologinja; viša znanstvena suradnica Instituta Ruđer Bošković
Tanja Rudež, fizičarka i znanstvena novinarka


Druga sezona ciklusa znanstvenih tribina (2015.)

Materija i antimaterija
Osma tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 16. prosinca 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Saša Ceci, Institut Ruđer Bošković
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 2007. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Georgiji u SAD. Zaposlen je na Institutu Ruđer Bošković gdje istražuje pobuđena stanja i raspade raznih subatomskih kvantnih objekata i sustava. Objavljivao je radove u renomiranim međunarodnim časopisima i izlagao na konferencijama u inozemstvu, a odnedavna obnaša dužnost tajnika Hrvatskog fizikalnog društva. Povremeno predaje fiziku i programiranje na Sveučilištu u Zagrebu i bavi se promocijom znanosti. Teži je dio voditeljskog i autorskog dvojca znanstvene emisije na HRT-u pod nazivom “Treći element”, jedan je od suosnivača “Društva za promociju znanosti i kritičkog mišljenja”, suorganizator njihovih mjesečnih tribina o razbijanju mitova “Skeptici u pubu” i piše blog “Blesimetar” na portalu Jutarnjeg lista.

Sudionici tribine:
red. prof. dr. sc. Mirko Planinić, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 1999. godine, a usavršavao se na Sveučilištu Indiana u SAD. Radi na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, na kojemu je obnašao dužnost pročelnika od 2012. do 2014. godine. Bavi se eksperimentalnom fizikom elementarnih čestica u eksperimentima na velikim ubrzivačima čestica u SAD i Švicarskoj te istražuje nastajanje i svojstva kvarkovsko-gluonske plazme. Voditelj je više međunarodnih znanstvenih projekata, objavio je u koautorstvu preko 200 članaka u vodećim znanstvenim časopisima, koautor je dva sveučilišna priručnika, te je održao niz pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama. Zanimljivo je za ovu priliku napomenuti i da je nekoliko od tih radova objavljeno u prestižnom časopisu Nature upravo o svojstvima antimaterije.

doc. dr. sc. Nikola Poljak, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu 
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 2010. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Utrechtu u Nizozemskoj. Kratko vrijeme radio je i na Institutu Ruđer Bošković, a sada je ponovo na zagrebačkom PMF-u. Bavi se, zajedno s prof. Planinićem, eksperimentalnom fizikom elementarnih čestica u eksperimentima na velikim ubrzivačima čestica i istraživanjem svojstava antimaterije. Objavio je u koautorstvu preko 150 članaka u vodećim znanstvenim časopisima, među njima i spomenuti u Natureu o antimateriji, autor je i koautor za tri sveučilišna priručnika, te je održao niz pozvanih predavanja na međunarodnim konferencijama. Član je Upravnog odbora Hrvatskog fizikalnog društva i voditelj Sekcije za popularizaciju znanosti. 

izv. prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, Hrvatsko katoličko sveučilište
Doktorirao je fiziku na PMF-u u Zagrebu 2002. godine, a usavršavao se na Sveučilištu u Barceloni. Bio zaposlen na Institutu Ruđer Bošković do 2014. godine, a od 2014. radi na Hrvatskom katoličkom sveučilištu gdje obnaša dužnost prorektora za znanost. Bavio se istraživanjima u područjima fizike visokih energija, fizikalne kozmologije i znanosti o kompleksnim sustavima. Osobit interes su mu interdisciplinarne primjene metoda i pristupa teorijske fizike. Publicirao je višestruko citirane radove u istaknutim međunarodnim časopisima iz područja fizike i povezanih područja, te izlagao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima.


Otkrivanje neolitika
Sedma tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 25. studenoga 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
Omer Rak, pisac; dugogodišnji pasionirani istraživač prapovijesnih simbola, autor je zapažene studije Danilski riton: struktura i simbolika kultne posude iz srednjeg neolitika (Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“, Šibenik, 2008.). Dopunjenu i prevedenu na engleski, naslovljenu The Rhyton from Danilo: Structure and Symbolism of a Middle Neolithic Cult-Vessel, knjigu je objavio britanski izdavač Oxbow Books (Oxford, 2011.)

Sudionici tribine:
dr. sc. Aleksandar Durman, redoviti profesor u trajnom zvanju na Odsjeku za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sudionik je brojnih domaćih i stranih stručnih skupova i predavač na uglednim inozemnim sveučilištima; jedan od naših najpoznatijih stručnjaka za prapovijesnu arheologiju, napose vučedolsku kulturu, izvrstan je poznavatelj odnosa tehnologije i mitologije kao i utvrđivanja apsolutne starosti u arheologiji. Otkrio je i protumačio najstariji europski kalendar s obilježenom astralnom simbolikom zviježđa Orion. Idejni je začetnik i aktivni promicatelj ideje izgradnje Muzeja vučedolske kulture u Vukovaru, koji je otvoren koncem lipnja ove godine.
Emil Podrug, viši kustos prapovijesne zbirke u Arheološkom odjelu Muzeja grada Šibenika; sudjelovao je u iskapanjima na Danilu Bitinju i Pokrovniku 2003. - 2005. u suradnji s Rochester Institute of Technology iz New Yorka. National Geographic Society dodijelio mu je potporu (zajedno s kolegicom Sarah McClure) za projekt „Neolithic Landscapes of Central Dalmatia: Archaeological Survey, Excavation, and Spatial Analysis.“ Voditelj je višegodišnjih  arheoloških istraživanja na lokalitetu hvarske kulture Velištak u vodičkom zaleđu. 


Suradnja znanosti i industrije na razvoju fotonaponskih solarnih ćelija
Najavna tribina novog podciklusa tribina Machinae novae koji započinje u 2016. godini i na kojem će se predstavljati tehnologije, inovacije i izumi održana je 4. studenoga 2015. u 19 sati.
Tribina je tematski povezana s Međunarodnom godinom svjetlosti. Urednik i voditelj tribine je Davor Gracin.


Nove spoznaje o starenju i dugovječnosti
Šesta tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 28. listopada 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
prof. dr. sc. Ivica Rubelj, Zavod za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković
Telomerama i telomerazom bavi se od 1994.godine, nedugo nakon otkrića njihove uloge u kontroli procesa starenja. Od 1996. radi na Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a gdje nastavlja rad na strukturi i funkciji telomera u održavanju stabilnosti genoma, starenju i revitalizaciji.

Sudionici tribine:
dr. sc. Donatella Verbanac, nutricionistica, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Centar za translacijska i klinička istraživanja, Odjel za međustaničnu komunikaciju. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova iz područja biokemije i popularnih članaka i kolumni iz područja nutricionizma i dijetetike
mr. sc. Šime Smolić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za makroekonomiju i gospodarski razvoj. Bavi se Istraživanjem ekonomskih implikacija demografskih promjena primarno na zdravstveni sektor, socioekonomijom starenja (SHARE projekt)
mr. sc. Lucia Nanić, Zavod za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković. Bavi se istraživanjima metabolizma starenja u Laboratoriju za molekularnu i staničnui biologiju


Ekološka poljoprivreda
Peta tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 30. rujna 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Zašto nam je potrebna ekološka poljoprivreda, može li nas ona nahraniti, koji su stvarni učinci konvencionalne poljoprivrede te hoće li Hrvatska u tom području ostati vječita neispunjena mogućnost, pitanja su čije odgovore traži znanstvena tribina Ekološka poljoprivreda.
U potrazi za odgovorima zajedno s publikom su: nutricionist Branimir Dolibašić, prof. dr. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu te voditeljica eko uzgoja jednog eko imanja Ksenija Piršljin. Sve sa svima sukobljava i miri urednik emisije HTV-a Eko zona Mladen Iličković.


Nova hipoteza o postanku života - simetrijski i supersimetrijski poticaj
Četvrta tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 3. lipnja 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
prof. dr. sc. Vladimir Paar, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, professor emeritus na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Predsjednik je Odbora HAZU za bioinformatiku i biološku fiziku te član Odbora HAZU za primijenjenu genomiku.

Sudionici tribine: 
prof. dr. sc. Marija Rosandić, Medicinski fakultet u Zagrebu, predmet znanstvenog interesa je KSA kompjutorsko istraživanje repeticija višeg reda i duplikona u ljudskom genomu.
dr. sc. Josip Bratulić, akademik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, redoviti profesor u miru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, filolog. Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, te je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga.


Postanak života na Zemlji
Treća tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 29. travnja 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Nenad Raos, rođen 1951. u Zagrebu, znanstveni je savjetnik u trajnome zvanju na zagrebačkom Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada. Kemičar je koji se bavi teorijskom i bioanorganskom kemijom te molekularnim modeliranjem. Vrlo se intenzivno bavi popularizacijom znanosti. Napisao je više od dvije tisuće znanstveno-popularnih članaka te 12 znanstveno-popularnih knjiga, među kojima i knjigu o potrazi za izvanzemljskim životom (Daleki svjetovi, 1980.). Bio je pročelnik Sekcije za izobrazbu Hrvatskoga kemijskoga društva te osam godina glavni urednik Prirode.

Sudionici tribine: 
prof. dr. sc. Vladimir Bermanec, rođen 1955. u Zagrebu, redoviti je profesor mineralogije na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i redoviti član HAZU. Uz mineralogiju bavi se geokemijom te izradama studija utjecaja na okoliš. Autor je dva dodiplomska udžbenika iz mineralogije, a održao je i više znanstveno-popularnih predavanja uz vođenje radionica o mineralogiji za profesore i studente na smotrama Sveučilišta u Zagrebu.  
izv. prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, rođen je 1953. u Zagrebu, radi na Geološkom zavodu Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, na kojem je obnašao dužnost Pročelnika Geološkog odsjeka i Prodekana za nastavu. Bavi se sedimentologijom klastičnih sedimenata, sekvencijalnom stratigrafijom i analizom bazena, a u posljednje vrijeme i meteorskim kraterima. Napisao je stotinjak znanstveno-popularnih članaka te održao više od 150  javnih predavanja. Organizirao je rad sa studentima koji volonterski rade s djecom na promicanju geologije te ljetne škole geologije za djecu školskog uzrasta.


Znanost i filozofija
Druga tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 25. ožujka 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine:
dr. sc. Dario Hrupec, Institut Ruđer Bošković, Zagreb - fizičar, bavi se visokoenergijskom gama-astronomijom.

Sudionici tribine:
izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić, Odjel za filozofiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu - filozof, klasičar, prevoditelj i priređivač sljedećih knjiga: Lukijan iz Samosate: Svjetonazori na dražbi (KruZak, 2002), Aristotelova "Metafizika": Zbirka rasprava (KruZak, 2003), Helenistička filozofija: Epikurovci, stoici, skeptici (KruZak, 2005), Epiktet: Priručnik (KruZak, 2006), Teofrast: Metafizika (KruZak, 2011); autor knjige Aristotle on the Common Sense (Oxford University Press, 2007).
dr. sc. Branko Guberina, Institut Ruđer Bošković, Zagreb - teorijski fizičar, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju, dugogodišnji predstojnik Zavoda za teorijsku fiziku Instituta Ruđer Bošković, voditelj znanstvenih projekata i programa, objavio sedamdeset znanstvenih radova citiranih više od 2500 puta. Bavi se fizikom elementarnih  čestica, teorijskom kozmologijom, gravitacijom i astročestičnom fizikom. Fellow i Chartered Physicist na Institute of Physics u Londonu, član hrvatske asocijacije Club of Rome.
doc. dr. sc. Tihomir Vukelja, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu - fizičar, bavi se filozofijom i poviješću znanosti, voditelj kolegija Fizika i filozofija te Povijest fizike, autor knjiga Filozofija znanosti (Školska knjiga, 1996) i Nesjedinljivo znanje: Bohrov doprinos filozofskoj teoriji spoznaje (Kruzak, 2004). 


Teleologija oblika
Prva tribina druge sezone ciklusa znanstvenih tribina Eppur si muove održana je u srijedu, 25. veljače 2015. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.

Urednik i voditelj tribine: Antonio Šiber (Institut za fiziku, Zagreb - (bio)fizičar, istražuje viruse, nanometarske sustave (ugljikove nanocijevi, fulerene, grafen), te mekane biološke sustave. Dobitnik je državne nagrade za znanost (2002). Na poslijediplomskom studiju fizike / biofizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu vodi kolegij "Molekularna biofizika").

Sudionici tribine:
Primož Ziherl (Institut Jožef Stefan i Fakultet za matematiku i fiziku (FMF), Sveučilište u Ljubljani - fizičar meke tvari i biofizičar, bavi se tkivima, "mekim" sustavima (koloidima, polimerima, tekućim kristalima) te specifičnim uređenjima meke tvari. Nedavno je objavio rad u časopisu Nature koji predviđa postojanje dosad nepoznate vrste kvazikristala. Dobitnik je mnoštva nagrada, uključujući i priznanje Američkog fizikalnog društva za poseban doprinos recenziranju znanosti ("Outstanding referee"). Nositelj niza kolegija na FMF-u, uključujući i "Fiziku meke tvari"),
Idis Turato (arhitekt; profesor je na studiju arhitekture pri splitskom FGAG-u te gost nastavnik na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Dobitnik je niza nagrada; Viktor Kovačić (2003. za dogradnju Tehničkog fakulteta u Rijeci, 2008. za Aulu Pape Ivana Pavla II na Trsatu te 2009. za Dječji vrtić Katarina Frankopan u Krku), Vladimir Nazor i Piranesi Award 2005. za Osnovnu školu Fran Krsto Frankopan u Krku te Drago Galić 2012. godine za Nest and Cave House u Voloskom. Predstavljao je Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 2006. godine s projektom In Between te 2010. s projektom Pavillion).


Prva sezona ciklusa znanstvenih tribina (2014.)

Ciklus znanstvenih tribina Eppur si muove u Gradskoj knjižnici (u prostoru Galerije Kupola) popularizira bogatu zbirku knjiga s područja prirodnih znanosti koju u svojem fondu posjeduje Gradska knjižnica te upoznaje građane Zagreba i korisnike Knjižnica grada Zagreba s temama koje su danas u središtu znanstvenih razmišljanja i konkretnih poduhvata o kojima u mnogome ovisi budućnost u širim razmjerima, ali i budućnost na ovim prostorima, u Hrvatskoj i gradu Zagrebu. Teme su nerijetko predmet prijepora različitih znanstvenih pristupa i svjetonazora i primjerene formi tribine. U pojedinim tribinama, ovisno o temi, sudjeluju vrsni stručnjaci s pojedinog područja.

Tribine se održavaju srijedom od 19 sati (ožujak - lipanj, rujan - prosinac 2014.).
 
Postanak ili evolucija, osma tribina u ciklusu znanstvenih tribina posvećena dvama objašnjenjima nastanka biološke raznolikosti i čovjeka održana je 17. prosinca 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice. Urednik i voditelj tribine: doc. dr. sc. Damjan Franjević (Biološki odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu). Sudionici tribine: izv. prof. dr. sc. Pavel Gregorić (Odjel za filozofiju, Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu), dr. sc. Igor Mikloušić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), prof. dr. sc. Mirko Planinić (Fizički odsjek, PMF, Sveučilište u Zagrebu).

Faust Vrančić - život u djelo jednog polihistora, sedma tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove posvećena hrvatskom polihistoru, jezikoslovcu, izumitelju Faustu Vrančiću održana je 26. studenoga 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice. Tribina je održana ususret 400. obljetnici objavljivanja Vrančićevog znamenitog djela Machinae novae (1615.).
Urednik i voditelj tribine: Omer Rak (pisac). Sudionici: prof. dr. sc. Josip Lisac (redoviti profesor hrvatske dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Zadru), dr. sc. Marijana Borić (znanstvena suradnica u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti), dr. sc. Iva Kurelac (znanstvena suradnica u Odsjeku za povijesne znanosti, Zavoda za povijesne i društvene znanosti, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti).

Energija i informacija, šesta tribina u ciklusu znanstvenih tribina održana je 29. listopada 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Urednik i voditelj tribine: novinar urednik HTV-a Mladen Iličković. Sudionici tribine: prof. dr. Davor Škrlec, stručnjak za obnovljive izvore energije i napredne mreže, Zvonimir Rudomino, inovator i stručnjak za praktične primjene Teslinih izuma, Nino Kurtalj, programer i stručnjak za nadzor potrošnje energije.

Dan poslije sutra, peta tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove održana je 24. rujna 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Urednik i voditelj tribine: novinar urednik HTV-a Mladen Iličković. Sudionici: doktor znanosti zaštite okoliša i međunarodni stručnjak i savjetnik za održivu i ekološku poljoprivredu Darko Znaor, programski asistent Programa Ujedinjenih naroda za razvoj Zoran Kordić te klimatologinja Ivana Herceg Bulić.

Kompleksne mreže, četvrta tribina u ciklusu znanstvenih tribina Eppur si muove posvećena kompleksnim mrežama održana je 10. rujna 2014. u 19 sati u Galeriji Kupola Gradske knjižnice.
Urednik i voditelj tribine: dr. sc. Vinko Zlatić (Institut Ruđer Bošković - Zavod za teorijsku fiziku - Grupa za fiziku čvrstog stanja). Sudionici: doc. dr. sc. Davor Horvatić (Prirodoslovno matematički fakultet - Zavod za teorijsku fiziku čestica i polja),
Matija Piškorec (Institut Ruđer Bošković - Zavod za elektroniku - Grupa za računalnu biologiju i bioinformatiku).

Protokemija - alkemija - kemija, treća tribina u ciklusu znanstvenih tribina posvećena kemiji održana je 11. lipnja 2014. u 19 sati u Gradskoj knjižnici, u Čitaonici na 1. katu.
Urednica i voditeljica tribine: prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar. Sudionici: dr. sc. Nenad Raos, prof. dr. sc. Hrvoj Vančik.

Tkivo svemira, druga tribina u ciklusu znanstvenih tribina posvećena svemiru održana je 30. travnja 2014. u Galeriji Kupola Gradske knjižnice. Urednik i voditelj tribine: dr. sc. Dario Hrupec (gama-astronomija). Sudionici: izv. prof. dr. sc. Matko Milin (nuklearna astrofizika, nastanak i zastupljenost elemenata u svemiru), izv. prof. dr. sc. Dejan Vinković (nastanak zvijezda i planetarnih sustava, meteoridi), dr. sc. Hrvoje Nikolić (kozmologija, gravitacija, temelji kvantne fizike).

Nanotehnologijia, prva tribina ciklusa održana je 26. ožujka 2014. Urednik i voditelj tribine: dr. sc. Antonio Šiber. Sudionici: dr. sc. Marko Kralj (autor mnogih radova iz područja nanoznanosti i nanotehnologije, zadnjih se godina bavi grafenom),
dr. sc. Tomislav Vuletić (djeluje na području mekane tvari i biofizike, bavi se fizikom DNA i tehnologijama očitavanja DNA), mag. phys. Sanjin Marion (mladi znanstvenik i znanstveni novak, radi na području fizike virusa).


Organizatori/autori programa znanstvene tribine: Knjižnice grada Zagreba,
Gradska knjižnica, urednici-voditelji (znanstvenici - stručnjaci s raznih područja znanosti, filozofi, sociolozi, teoretičari, novinari).