Poezija u egzotičnom ruhu
Književni petak
14.03.2025. | petak
Gradska knjižnica
Početak događanja: 20 sati
Galerija Kupola, 3. kat
Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti
Facebook Književnog petka
Instagram Književnog petka
Književni petak
God. LXIX. br. 1436
Na tribini će biti riječi o prijevodima poezije s tzv. egzotičnih jezika, latinskog i perzijskog. Naši gosti su prevoditelji, Zrinka Blažević, koja prevodi s latinskog hrvatske latiniste i Ebtehaj Navaey koji prevodi s perzijskog poeziju iranskih klasičnih i modernih pjesnika i pjesnikinja i na perzijski poeziju hrvatskih i bosanskohercegovačkih pjesnika i pjesnikinja.
U nakladi Matice hrvatske upravo je izašao drugi svezak prepjeva poetskog opusa ponajboljeg hrvatskog latinističkog pjesnika Ilije Crijevića (1463. -1520.) kojeg potpisuje profesorica Blažević. Prema jednodušnom sudu povjesničara književnosti i klasičnih filologa Crijević se ubraja među najveće pjesnike latinskoga jezičnog izraza. O tome bjelodano svjedoči i činjenica da je taj talentirani učenik uglednih humanista Tidea Acciarinija i Julija Pomponija Leta 1484. godine u Rimu okrunjen lovorovim vijencem dobivši prestižni pridjevak poeta laureatus.
Ebtehaj Navaey potpisuje pak antologiju perzijskog pjesništva Budi biser, biser budi, od 10. stoljeća do naših dana (dobitnik je 1. Nagrade za iranske studije i prevođenja perzijske književnosti na strane jezike na 28. Međunarodnog sajma knjige u Teheranu 2011. g.) [Trans:] Ebtehaj Navaey i sur., VBZ, Zagreb, prvo izdanje:2009. drugo izdanje: 2012. i Antologija hrvatskog modernog pjesništva, Perzijski prijevod, [Trans] Ebtehaj Navaey [2023]. Teheran, Fars Publication. Na tribini ćemo razgovarati o tome kako se odvija proces prevođenja, o suradnjama među kulturama, kroz prevođenje, ali i o europskom kontekstu hrvatskog latiniteta.
Ebtehaj Navaey (Ebtehadž Navai) rođen je u Iranu 1965. godine. U Zagrebu živi od 1987. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je stomatologiju i specijalistički studij ortodoncije. Radi u struci od 1998. kao specijalist ortodont. Član je Hrvatskog ortodontskog društva (HOD), Hrvatskog društva ortodonata (HDO) i Hrvatskog društva književnih prevodilaca (HDKP). U slobodno vrijeme bavi se književnim prevođenjem s perzijskog na hrvatski i obrnuto. Autor je zapaženog prijevoda perzijske poezije Budi biser, biser budi (VBZ, Zagreb, 2010., 2012)., perzijsko-hrvatskog rječnika i nekoliko priručnika za učenje perzijskog jezika. U Iranu je objavio prijevode proznih djela Miljenka Jergovića i Danila Kiša. Vanjski je suradnik i savjetnik HRT-a za prevođenje filmova i dokumentaraca. Predsjednik je Hrvatsko-iranskog društva Irandustan.
Zrinka Blažević (Zagreb, 1972) redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavila je niz prijevoda historiografske i prirodoznanstvene proze, među kojima je za hrvatsku kulturu najvažniji prijevod programskog spisa Croatia rediviva (Oživljena Hrvatska) Pavla Rittera Vitezovića (1998). Prevela je i prozna putopisna i historiografska djela Antuna Vrančića, Jurja Husa i Jurja Rattkaya, te medicinske rasprave Santorija Santorija i Đure Baglivija. Uža su joj prevodilačka specijalizacija metrički prepjevi novolatinske poezije na hrvatski jezik. Osim Vitezovićeva spjeva Plorantis Croatiae saecula duo za koji je nagrađena nagradom „Josip Tabak“ Društva hrvatskih književnih prevodilaca za 2020. godinu i njegovih pjesničkih poslanica, prepjevala je kompletni opus dubrovačkog latinista i liječnika Đure Hidže (1752. -1833.). Prevodila je i poeziju dubrovačkih novolatinskih pjesnika Didaka Pira, Rajmunda Kunića, Đura Ferića, Ignjata Đurđevića i Bara Boškovića.
Darija Žilić (Zagreb, 1972) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest i komparativna književnost). Završila je program Centra za ženske studije u Zagrebu. Piše poeziju, kritiku i esejistiku. Dugogodišnja voditeljica programa „Mama čita“ u Multimedijalnom institutu u Zagrebu. U periodici objavljivala eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu te brojne intervjue. Stalna suradnica na Trećem programu Hrvatskog radija. Surađivala na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti. Bila je jedna od urednica u časopisu Tema, trenutno urednica književnosti u časopisu Riječi i suradnica Vijenca za poeziju. Članica Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Gosti: Zrinka Blažević, Ebtehaj Navaey
Urednica tribine: Darija Žilić
Književni petak - iz povijesti
Facebook Književnog petka
Instagram Književnog petka
Književni petak
God. LXIX. br. 1436
Na tribini će biti riječi o prijevodima poezije s tzv. egzotičnih jezika, latinskog i perzijskog. Naši gosti su prevoditelji, Zrinka Blažević, koja prevodi s latinskog hrvatske latiniste i Ebtehaj Navaey koji prevodi s perzijskog poeziju iranskih klasičnih i modernih pjesnika i pjesnikinja i na perzijski poeziju hrvatskih i bosanskohercegovačkih pjesnika i pjesnikinja.
U nakladi Matice hrvatske upravo je izašao drugi svezak prepjeva poetskog opusa ponajboljeg hrvatskog latinističkog pjesnika Ilije Crijevića (1463. -1520.) kojeg potpisuje profesorica Blažević. Prema jednodušnom sudu povjesničara književnosti i klasičnih filologa Crijević se ubraja među najveće pjesnike latinskoga jezičnog izraza. O tome bjelodano svjedoči i činjenica da je taj talentirani učenik uglednih humanista Tidea Acciarinija i Julija Pomponija Leta 1484. godine u Rimu okrunjen lovorovim vijencem dobivši prestižni pridjevak poeta laureatus.
Ebtehaj Navaey potpisuje pak antologiju perzijskog pjesništva Budi biser, biser budi, od 10. stoljeća do naših dana (dobitnik je 1. Nagrade za iranske studije i prevođenja perzijske književnosti na strane jezike na 28. Međunarodnog sajma knjige u Teheranu 2011. g.) [Trans:] Ebtehaj Navaey i sur., VBZ, Zagreb, prvo izdanje:2009. drugo izdanje: 2012. i Antologija hrvatskog modernog pjesništva, Perzijski prijevod, [Trans] Ebtehaj Navaey [2023]. Teheran, Fars Publication. Na tribini ćemo razgovarati o tome kako se odvija proces prevođenja, o suradnjama među kulturama, kroz prevođenje, ali i o europskom kontekstu hrvatskog latiniteta.
Ebtehaj Navaey (Ebtehadž Navai) rođen je u Iranu 1965. godine. U Zagrebu živi od 1987. Na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu završio je stomatologiju i specijalistički studij ortodoncije. Radi u struci od 1998. kao specijalist ortodont. Član je Hrvatskog ortodontskog društva (HOD), Hrvatskog društva ortodonata (HDO) i Hrvatskog društva književnih prevodilaca (HDKP). U slobodno vrijeme bavi se književnim prevođenjem s perzijskog na hrvatski i obrnuto. Autor je zapaženog prijevoda perzijske poezije Budi biser, biser budi (VBZ, Zagreb, 2010., 2012)., perzijsko-hrvatskog rječnika i nekoliko priručnika za učenje perzijskog jezika. U Iranu je objavio prijevode proznih djela Miljenka Jergovića i Danila Kiša. Vanjski je suradnik i savjetnik HRT-a za prevođenje filmova i dokumentaraca. Predsjednik je Hrvatsko-iranskog društva Irandustan.
Zrinka Blažević (Zagreb, 1972) redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Objavila je niz prijevoda historiografske i prirodoznanstvene proze, među kojima je za hrvatsku kulturu najvažniji prijevod programskog spisa Croatia rediviva (Oživljena Hrvatska) Pavla Rittera Vitezovića (1998). Prevela je i prozna putopisna i historiografska djela Antuna Vrančića, Jurja Husa i Jurja Rattkaya, te medicinske rasprave Santorija Santorija i Đure Baglivija. Uža su joj prevodilačka specijalizacija metrički prepjevi novolatinske poezije na hrvatski jezik. Osim Vitezovićeva spjeva Plorantis Croatiae saecula duo za koji je nagrađena nagradom „Josip Tabak“ Društva hrvatskih književnih prevodilaca za 2020. godinu i njegovih pjesničkih poslanica, prepjevala je kompletni opus dubrovačkog latinista i liječnika Đure Hidže (1752. -1833.). Prevodila je i poeziju dubrovačkih novolatinskih pjesnika Didaka Pira, Rajmunda Kunića, Đura Ferića, Ignjata Đurđevića i Bara Boškovića.
Darija Žilić (Zagreb, 1972) diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (povijest i komparativna književnost). Završila je program Centra za ženske studije u Zagrebu. Piše poeziju, kritiku i esejistiku. Dugogodišnja voditeljica programa „Mama čita“ u Multimedijalnom institutu u Zagrebu. U periodici objavljivala eseje i kritičke prikaze o suvremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu te brojne intervjue. Stalna suradnica na Trećem programu Hrvatskog radija. Surađivala na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti. Bila je jedna od urednica u časopisu Tema, trenutno urednica književnosti u časopisu Riječi i suradnica Vijenca za poeziju. Članica Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika.
Gosti: Zrinka Blažević, Ebtehaj Navaey
Urednica tribine: Darija Žilić