Posthumano stanje? Mišljenje i stvaralaštvo u doba tehnosfere

Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka

Instagram Književnog petka

Književni petak
God. LXXI. br. 1449


Posthumano stanje? Mišljenje i stvaralaštvo u doba tehnosfere
 
Povijesnost čovjeka u filozofijskom shvaćanju bitno počiva na čovjekovoj samosvijesti, a time i na svijesti o moći stvaranja vlastite budućnosti oblikovanjem okolnoga svijeta. Dok to povijesno stvaralaštvo podrazumijeva ovladavanje svijetom pomoću tehnike, u novije se doba javlja sumnja da tehnika više nije samo sredstvo, nego se sve češće prepoznaje kao „ono“ unutar čega živimo, mislimo i stvaramo.
 
Suvremeni trenutak, u kojemu sveobuhvatni tehnički sklop informacija, upravljanja i procesa obilježavaju visoka složenost, kvantifikacija, umreženost i autonomnost, nazivamo dobom tehnosfere. U tom novom okolišu ne mijenjaju se samo naše navike, nego i temeljni pojmovi kojima se čovjek od iskona tumačio, kao što su jezik, stvaralaštvo, mišljenje, prostor i vrijeme te stvarnost.
 
Razvoj umjetne inteligencije nije isključivo pitanje tehnološke inovacije ni gospodarsko-politički izazov, nego i znak povijesnoga prijelaza u kojemu se iznova postavlja pitanje o tome što je čovjek i kakva je njegova veza s bitkom. Posthumano stanje stoga ne označava ni kraj čovjeka ni njegovu apoteozu. Njime imenujemo razdoblje u kojemu stara određenja čovjeka, od racionalne životinje do gospodara prirode, gube svoje uporište, dok novo još nije zasnovano.
 
U razgovoru ćemo razabrati što znači misliti i stvarati u stvarnosti u kojoj je tehnika postala samoproizvodeći medij. Može li filozofija ostati više od svjedoka toga prijelaza? Hoće li budućnost ostati u domeni čovjekove slobode i odgovornosti ili će tehnosfera preuzeti oblikovanje same strukture vremena i povijesnoga planiranja?
 
Urednik i voditelj:
Bernard Špoljarić
 
Gosti:
Žarko Paić i Dario Vuger
 
Žarko Paić rođen je u Kutini 1958. godine. Diplomirao je i magistrirao na Fakultetu političkih znanosti iz suvremene filozofije kod vodećega hrvatskog filozofa 20. stoljeća prof. dr. Vanje Sutlića. Doktorirao je iz sociologije globalizacije i identiteta na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Umirovljeni je redoviti profesor u trajnome izboru Sveučilišta u Zagrebu, gdje je predavao na Tekstilno-tehnološkome fakultetu digitalnu estetiku, teoriju znanosti i suvremene teorije mode. Filozof, sociolog i politolog, autor je više od pedeset monografskih knjiga i zbornika na hrvatskom i engleskom jeziku od kojih su neke u posljednje vrijeme objavljene kod uglednih svjetskih izdavačkih kuća. Dobitnik je niza nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu za književnost i esejistiku. Član je Instituta S. Kierkegaarda, Foruma za humanističke znanosti, Centra za vizualne studije iz Zagreba, Instituta za globalizaciju i europske studije, Hrvatskog društva pisaca, Hrvatskog PEN-centra i Center of Studies of Contemporary Nihilism. Inozemni je član Akademije nauka i umjetnosti BiH iz područja humanističkih znanosti, glavni je urednik biblioteke Sociology and Transhumanism u okviru izdavačke kuće Trivent Publishing iz Budimpešte te urednik, član uredništva i izdavačkih savjeta niza časopisa u Hrvatskoj i inozemstvu.
 
Dario Vuger docent je na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskoga fakulteta u Osijeku, freelance kustos i fotograf. Diplomirao je filozofiju, povijest umjetnosti i muzeologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je u području filozofije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani s temom Spektakl i vrijeme u suvremenoj filozofiji. Kao kustos djeluje niz godina u suradnji s više institucija i neformalnih grupa, najrecentnije kao autor glavne izložbe 38. Salona Mladih HDLU-a pod naslovom Anemoia. Za Centar za vizualne studije 2023. godine uredio je znanstvenu monografiju Introducing Nostalgia Movements. Pridruženi je istraživački suradnik Instituta za kulture i religiju Sveučilišta Nanzan u Nagoji. Član je ULUPUH-a, AICA-e, Central and East European Society for Phenomenology te European Network of Japanese Philosophy.
 
Bernard Špoljarić rođen je 1992. godine u Zagrebu. Diplomirao je 2018. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši rad iz filozofije naslova Spinozino poimanje kauzalne konstrukcije svijeta. Na istom fakultetu obranio je 2025. godine doktorski rad Beskonačnost supstancije i bit čovjeka u Spinozinoj Etici. Od rujna 2023. godine zaposlen je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu kao viši stručni savjetnik za međunarodnu suradnju. Dobitnik je Rektorove nagrade u akademskoj godini 2016./2017. za rad Bubnjevi kulture: filozofsko-umjetnički projekt. Urednik je dvaju zbornika radova, Bioetika i religija (2019.) i Scenariji budućnosti (2018.). U časopisima i zbornicima objavio je više znanstvenih radova, izlagao je na brojnim konferencijama te organizirao brojna javna događanja od kulturnoga, umjetničkoga i znanstvenog karaktera u svrhu promicanja filozofije i filozofijskoga mišljenja u društvu. Član je Uredništva u izdavaštvu Hrvatskoga filozofskog društva. Drži seminarsku nastavu kao vanjski suradnik na Katedri za etiku Odsjeka za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.