Put oko Trešnjevke u jednom životu
Književni petak
24.10.2025. | petak
Gradska knjižnica
Početak događanja: 20 sati
Galerija Kupola, 3. kat
Književni petak - arhivaKnjiževni petak - iz povijesti
Facebook Književnog petka
Instagram Književnog petka
Književni petak
God. LXIX. br. 1441
Sve je krenulo od crno-bijele fotografije na kojoj djevojka u haljini sjedi na kiosku s cvijećem. Ništa neobično, stare fotografije inspirirale su mnoga djela, no rijetko kad su vodile zajedničkoj kreativnoj radnoj akciji. U ovom slučaju fotografija je stigla u „Muzej susjedstva Trešnjevka” udruge BLOK i tamo je privukla pažnju književnice Olje Savičević Ivančević i vizualne umjetnice Božene Končić Badurine. Olja i Božena su uz pomoć revnih voditeljica Muzeja otkrile da je djevojka s fotografije sada gospođa Jadranka Klekar, kontaktirale su je i upoznale, a razgovor ugodni između tri žene vodio je nastanku knjige Jadrankin prvi život (BLOK, 2025.; finale regionalne književne nagrade „Predrag Matvejević”) koja govori o jednom duboko proživljenom životu trešnjevačke djevojke, žene, majke, kćeri, radnice i sindikalistkinje.
Zajedništvo rada jasno se odražava u originalnoj i uzbudljivoj formi knjige. Olja je napisala poemu, Božena je ilustrirala stripovsku priču, a Jadranka je stihovima i slikama dala svoj glas. Različite forme se nadopunjuju, preklapaju, zaobilaze i obgrljuju, kao da pratimo uzbudljivi razgovor tri zanimljive žene i prijateljice. Nadamo se upravo svjedočiti takvom razgovoru na „Književnom petku” na kojem gostuju sve tri autorice. Razgovarat ćemo o suradnji i formi, o kvartu i gradu, o položaju žena, o sreći i nesreći rada u socijalizmu i kapitalizmu, o prvom i svakom drugom životu od njih ukupno devet. (L. O.)
Gošće: Jadranka Klekar, Olja Savičević Ivančević i Božena Končić Badurina
Voditelj i urednik: Luka Ostojić
Gošće: Jadranka Klekar, Olja Savičević Ivančević i Božena Končić Badurina
Voditelj i urednik: Luka Ostojić
Olja Savičević Ivančević (r. 1974.) profesionalno se bavi književnim radom zadnjih petnaestak godina, a osim proze i poezije, piše književne kolumne, dramske tekstove, uređuje knjige te vodi radionice kreativnog pisanja. Knjige su joj prevedene na trinaest jezika, objavljene u petnaest zemalja u Europi te u SAD-u. Pojedinačne pjesme i priče prevedene su i objavljene na četrdesetak jezika. Njeni romani i kratke priče poslužili su kao predlošci za kazališne predstave, kratke filmove i jedan crtani roman. Dobitnica je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja.
Božena Končić Badurina (r. 1967.) vizualna je umjetnica. Posljednjih godina najviše se bavi neprepoznatim i zaboravljenim pričama žena koje dominantni društveno-politički narativi previđaju. Među njene najrecentnije produkcije ubrajaju se Cvijeće za Mariju Vinski, Jadrankin prvi život, Od 4 do 23, Kad bi fabrika trubila, Jednakosti, bratstvo, slobodo, gdje ste?, Ćemo, ćemo, ja ma kako ćemo. Izlagala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama. Dobitnica je nekoliko nagrada i rezidencijalnih programa u Europi i SAD-u.
Jadranka Klekar (r. 1954.) borkinja je za ljudska prava, a posebno prava žena i radnica, rođena u radničkoj obitelji (otac automehaničar, majka kućanica) kao srednje od troje djece. Zaposlila se u hotelu Laguna odmah po njegovom otvorenju 1973. godine i tamo ostala do 2008., radeći na raznim pozicijama i paralelno se školujući u ugostiteljstvu. Godine 2001. kao sindikalna povjerenica organizirala je štrajk hotelskog osoblja, a nakon toga nastavlja se baviti sindikalnim organiziranjem radnika i radnica u ugostiteljstvu te završava više neformalnih edukacija iz područja ljudskih, ženskih i radničkih prava. Čitav život stanuje na zagrebačkoj Trešnjevci.
Luka Ostojić (r. 1987.) je spisatelj, znanstvenik, novinar, urednik, kritičar i pedagog. Objavio je publicističko-beletrističku knjigu Upomoć, pročitali smo knjigu (Kulturtreger i Kurziv, 2018.) i zbirku priča Tišina u osinjaku (Fraktura, 2023.). Trenutno radi kao doktorand na znanstvenom projektu „Pamćenje (o) književnosti u svakodnevici” pod vodstvom dr. sc. Lovre Škopljanca na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše doktorski rad o utjecaju srednjoškolskog poučavanja književnosti na populaciju Hrvatske.
