Slobodni? Osobna i društvena sloboda u 21. stoljeću

Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka

Instagram Književnog petka

Književni petak
God. LXXI. br. 1445

Osobna sloboda nije samo pravo na rasterećenje od vanjske prinuđenosti, već sposobnost pojedinca za moralno rasuđivanje te odgovorno mišljenje i djelovanje. To su preduvjeti autentičnog života u kojem čovjek nije samo biološki stroj u institucionalnoj situiranosti, već biće koje u opći svijet kreativno unosi vlastiti svijet i smisao. Iako država u svojoj ideji predstavlja najviši izraz razuma i jamac je čovječnosti, suvremeni trenutak pred nas postavlja pitanje: jesmo li slobodu zamijenili prividom? U današnjem razgovoru istražit ćemo položaj čovjeka u svijetu koji zadaje gotove vrijednosti u okvirima društveno-kulturnog konteksta, a etiku podčinjava proceduralnom zakonodavstvu. Osvrnut ćemo se na društvo kao mjesto u kojem se čovječja priroda može razviti u skladu sa svojim najvećim potencijalom, što nas dovodi do ispitivanja granice između autentične osobnosti i društvene povodljivosti koja se suprotstavlja čovječjem razvoju. Cilj susreta je rasvijetliti uzajamnu odgovornost osobe i društva u pokušaju očuvanja slobode prema istinskim načelima uma, onkraj pasivnosti prilagodbe i prešutnog pristajanja.
 
Urednik i voditelj: Bernard Špoljarić
Gosti: Jakov Erdeljac i Marko Vučetić
 
Bernard Špoljarić rođen je 1992. godine u Zagrebu. Diplomirao je 2018. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši rad iz filozofije (znanstveni smjer) naslova Spinozino poimanje kauzalne konstrukcije svijeta. Na istom fakultetu obranio je 2025. godine doktorski rad Beskonačnost supstancije i bit čovjeka u Spinozinoj Etici. Od rujna 2023. godine zaposlen je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu kao viši stručni savjetnik za međunarodnu suradnju. Dobitnik je Rektorove nagrade u akademskoj godini 2016./2017. za rad Bubnjevi kulture: filozofsko-umjetnički projekt, u kategoriji Nagrada za timski znanstveni i stručni rad. Urednik je dvaju zbornika radova, Bioetika i religija (2019.) i Scenariji budućnosti (2018.). U časopisima i zbornicima objavio je više od 15 znanstvenih radova, izlagao na više od 25 konferencija, sudjelovao u ljetnim školama te organizirao brojna javna događanja od kulturnog, umjetničkog i znanstvenog karaktera u svrhu promicanja filozofije i filozofijskog mišljenja u društvu. Član je Uredništva u izdavaštvu Hrvatskog filozofskog društva.

Jakov Erdeljac, asistent i doktorand na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, diplomirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a za svoj uspjeh u studiju dobio je Nagradu za izvrsnost, kako na prijediplomskoj tako i na diplomskoj razini studija. Tijekom studija djelovao je kao demonstrator na katedri za logiku, samostalno je organizirao studentske seminare posvećene proučavanju Martina Heideggera, te je bio dugogodišnji član predsjedništva »Udruženja studenata filozofije«. Njegov rad u studentskoj zajednici i časopisu Čemu dekoriran je Nagradom Franjo Marković. Godine 2023. objavljuje znanstvenu monografiju Narav države u koautorstvu s Tomislavom Dretarom. Temelji ove knjige postavljeni su u radu za koji je 2018. dobio Rektorovu nagradu, a sama je monografija 2024. godine nagrađena Srebrnom poveljom Matice hrvatske.
 
Marko Vučetić rođen je 28. siječnja 1977. godine u Zadru. Na Filozofskom fakultetu u Zadru 2000. godine završio je studij filozofije i povijesti. Poslijediplomski znanstveni studij iz filozofije završio je 2006. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekavši akademski stupanj magistra znanosti. Na istom fakultetu obranio je 2009. godine doktorsku disertaciju pod naslovom Utemeljenje metafizičkog egzistencijalizma u filozofskoj koncepciji Cornelia Fabra. Završio je i teološko - katehetski studij, a na Katoličko-bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu 2015. godine postigao je akademski stupanj licencijata teoloških znanosti. Od 2003. do 2006. godine predavao je povijest, filozofiju i logiku u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji, odnosno Klasičnoj gimnaziji Ivana Pavla II. Od 2006. zaposlen je na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje izvanrednog profesora. Pročelnik je Odjela za filozofiju, bio je član Senata Sveučilišta u Zadru i predsjednik Etičkog povjerenstva.