Spinoza: amor Dei intellectualis

Književni petak - arhiva
Književni petak - iz povijesti

Facebook Književnog petka

Instagram Književnog petka

Književni petak
God. LXIX. br. 1442

Spinozina Etika kao klasik novovjekovne filozofije predstavlja okvir za razumijevanje ne samo filozofije prije Spinoze i filozofije poslije Spinoze, nego i vremena u kojem živimo. Moderni fenomeni kao što su slobodna država, slobodno tržište, slobodna umjetnost, slobodna seksualnost itd., imaju svoj korijen u Spinozinom filozofiranju. Kao i svaka prava filozofija, Spinozino djelo ne pripada prošlosti nego stoji stoljećima ispred nas i doziva nas k svom potpunom oživotvorenju. U razgovoru o Spinozi podsjetit ćemo da je filozofijski život ne samo moguć nego i neophodan. Supstancija, causa sui, atribut, modus, moć, priroda, stvarnost, savršenstvo, beskonačni i konačni razum, geometrija afekata, sloboda, robovanje, intelektualna ljubav boga - postaje su kroz koje ćemo proći na putu približavanja Spinozi.


Gosti: Paulo Rašica i Bernard Špoljarić
Urednik i voditelj: Stefan Haus

Paulo Rašica diplomirao je filozofiju i grčki jezik i književnost 2022. godine, obranivši diplomski rad pod naslovom Filozofijska etimologija i ispravnost imena u Platona. Trenutačno je doktorand na doktorskom studiju filozofije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, u sklopu kojeg radi na doktorskoj disertaciji pod naslovom Bitak i bivanje u Platonovu nauku u prvotnim počelima. Kao asistent na Katedri za povijest filozofije Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu drži seminarsku nastavu iz Grčke filozofije.

Bernard Špoljarić rođen je 1992. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 2018. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši rad iz filozofije (znanstveni smjer) naslova Spinozino poimanje kauzalne konstrukcije svijeta pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Marka Tokića. Godine 2025. stekao je akademski stupanj doktora znanosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, obranivši doktorski rad Beskonačnost supstancije i bit čovjeka u Spinozinoj Etici. Od rujna 2023. zaposlen je u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu kao savjetnik za međunarodnu suradnju. Dobitnik je Rektorove nagrade u ak. god. 2016./2017. za rad Bubnjevi kulture: filozofsko-umjetnički projekt, u kategoriji Nagrada za timski znanstveni i umjetnički rad. Urednik je dvaju zbornika radova, Bioetika i religija (2019.) i Scenariji budućnosti (2018.). U časopisima i zbornicima objavio je više od 15 znanstvenih radova, izlagao na više od 20 konferencija, sudjelovao u ljetnim školama te organizirao brojna javna događanja od kulturnog, umjetničkog i znanstvenog karaktera u svrhu promicanja filozofije i filozofijskog mišljenja u društvu. Član je Kruga mladih urednika časopisa Filozofska istraživanja, od 2023. do 2024. godine bio je član Upravnog odbora Hrvatskog filozofskog društva, a od 2017. godine član je Hrvatskog bioetičkog društva.