Od samog početka rada knjižnice uz redovitu bibliotečnu djelatnost u izlozima knjižnice postavljane su likovne izložbe.
Izložbe u narodnim knjižnicama obično su zanimljive lokalnoj zajednici i od njih se ne očekuje iznimna umjetnička vrijednost.

U Knjižnici Vjekoslava Majera od 1986. do 1994. godine, međutim, djelovala je Galerija Izlozi i postavljane su izložbe koje su udovoljavale visokim umjetničkim kriterijima i predstavljale renomirane autore.
Bilo je to vrijeme kada je cijeli Novi Zagreb bio svojevrsno „bijelo područje” u kojem se nudilo vrlo malo kulturnih sadržaja, pa je bilo od velikog značaja za cijeli ovaj dio grada da su se u knjižnici mogli vidjeti kvalitetni likovni radovi, što je bilo prepoznato i financijski podržano od grada Zagreba.
Izrađivali su se plakati i katalozi za koje je tekstove pisala likovna kritičarka Ljiljana Domić , a galerijsku djelatnost vodila je tadašnja koordinatorica knjižnice, po struci povjesničarka umjetnosti, Anđelka Galić.

U tom su periodu u knjižnici izlagali Ferdinand Kulmer, Marija Braut, Ivo Šebalj, Fadil Vejzović, Miroslav Šutej, Dubravka Babić, Morana Kukec, Vatroslav Kuliš, Ivan Lacković Croata i mnogi drugi.

Galerijska djelatnost prisutna je kontinuirano do danas, izložbe se izmjenjuju svaki mjesec.
Izlozi knjižnice opremljeni noćnom rasvjetom vjerojatno su najkvalitetniji dio prostora ove knjižnice i interes za izlaganje je velik.
S nekim autorima knjižnica kontinuirano surađuje i izlagali su više puta, poput kvartovskog umjetnika, uličnog fotografa sakrivenog iza umjetničkog imena Jofa ili članica Likovne udruge Angelico 09.

Autori čija se djela izlažu vrlo su raznoliki - od djece iz dječjih vrtića Novog Zagreba, („Šuma Striborova”,”Alexander Calder”, „Vlaho Bukovac”), preko talentiranih, uglavnom samoukih stvaralaca (Borka Pađen, Šime Puljić, Valentina Marek, Stjepan Kolarek...), izložbe lutaka (Magi Peršić), izložbi nakita (Mima Havoj, Ivanka Blažević Kiš), do radova studenata likovne akademije (Luisa Pascu, Teo Kiš, Marcel Vuges, Matei Šipuš) i akademskih slikara ( Nataša Ač, Tatjana Tucman, Maja Vidović Brodarac, kostimografkinje Katarine Radošević Galić, Korane Gjalski Filipović i prva hrvatska izložba slovenske akademske slikarice Evgenije Jarc).

Ostvarena je suradnja s brojnim institucijama, pa su tako realizirane izložbe u suradnji s Hrvatskih školskim muzejom - Kao Hlapić i Gita - siročad u Hrvatskoj potkraj XIX i početkom XX stoljeća, (listopad 2020.), Centrom za civilne inicijative (CCI) „Kao nekad popodne”- stare fotografije Zagreba, kako su zagrepčani nekad provodili slobodno vrijeme, (rujan 2020.), Festivalom suvremenog židovskog filma (JFF) - „Oni/They”, (travanj 2022.), Hrvatskim savezom za Esperanto - „Esperanto nije samo jezik...”, (travanj 2021.).

Posebno su se isprofilirale i njeguju se izložbe fotografija - od autora kojima je to bilo prvo iskustvo samostalnog izlaganja na koje smo ih ponekad jedva nagovorili (Božidar Dugonjić, Katarina Radošević Galić, Marijana Štefanić Buhin, Iva Šišak) do onih renomiranih, članova foto klubova (Davorka Trbojević, Nikica Čvrljak, Ana Šesto).
Organizirana su i dva tematska foto natječaja i izložene su na njih pristigle fotografije - Mačke i njihove priče (srpanj 2021.) i Zašto čitamo (listopad 2021.), a u planu je i treći.
Kroz izložbu ilustracija predstavili smo slikovnicu „Betlehemska crna ovca” Livije Kroflin ilustriranu lutkama koje je u tehnici filcanja izradila Anamarija Marčinko, a fotografirao ih je Jurica Lenard .

Broj posjetilaca naših izložbi nemoguće je brojčano iskazati jer su radovi postavljani u izlozima koji su opremljeni noćnom rasvjetom izloženi 24 sata i uz one koji ih ciljano dođu pogledati privuku i brojne slučajne prolaznike koji zastanu da ih s pažnjom pogledaju.

U 2023. godini posebno smo ponosni na izložbu akademske slikarice Nataše Ač: Duboki zaron, prvu izložbu fotografija splitsko - komiškog autora, glazbenika i geštalt terapeuta Matka Petrića: Susreti i prvu zagrebačku izložbu vukovarskog slikara Daria Šošića: Podunavljem. U prosincu izloge nam je ukrasio zbor anđela od stakla i lampe izrađene u Tiffany tehnici autorice Tine Radevenjić kojoj je to bila prva izložba naslovljena Dodiri od stakla.

U siječnju 2024. je mlada autorica Iva Berket izložila 14 platna velikog formata u tehnici tempere na drvetu, Ismena Meić i Branka Dimić gostovale su izložbama fotografija i realiziran je treći pozivni fotografski natječaj. Pristigle fotografije izložene su u svibnju, povodom rođendana grada, na izložbi naslovljenoj Zagreb i ja se volimo tajno...
Akademska slikarica Nataša Ač izložila je ilustracije za zbirku poezije Jesenji čovjek Tonije Pađena, a u srpnju se predstavila kostimografkinja Katarina Radošević Galić izložbom skica za kostime pod nazivom  Pogled iz mišje rupe. 
U kolovozu je Tomislav Svjetličić predstavio  Neke nove svjetove, slike rađene tehnikom zračnog kista. Ugostili smo izložbu Likovne udruge Angelico 09, a godinu završili zapaženom izložbom unikatnog nakita dizajnerice Mime Havoj.

2025. smo započeli izložbom fotografija Ive Šišak: Svijet se nudi tvojoj mašti, a nastavili izložbom fotografskih detalja koje je izdvojio, snimio i na velikim formatima predstavio grafički dizajner Ivan Križan. Obadvije izložbe su imale i otvorenje.
Ugostili smo skupnu izložbu Likovnog kluba centra Knap: Priče s Pešće, čiji je voditelj akademski slikar, prof. Frane Radak i izložbu mlade autorice Adriane Barbare Crnica: Uzoraq u tehnici string-arta (slojevi tankog konca na čavlićima).

U svibnju je autorica Lidija Zoldoš izložbom Dodirljivo predstavila svoje radove koje treba - dodirivati, a u lipnju je fotograf i književnik Ozren Majerić predstavio izuzetno atraktivne dokumentarne fotografije nastale tijekom njegovih boravaka u Indiji.

Anamarija Marčinko predstavila je ilustracije za bajku Bijeli jelen napravljene u tehnici suhog filcanja, a Žarko Baučić jednu od svojih izložbi u kombiniranoj tehnici koje su uvijek posvećene moru.
Vrsne samozatajne ilustratorice koja je svojim radovima u dječjem časopisu Radost i knjigama iz serijala Biblioteke Vjeverica mnogima obilježila djetinjstvo, Danice Rusjan, prisjetili smo se izložbom njenih neobjevljenih radova  koje je poklonila Knjižnici Vladimira Nazora. 

U studenom smo vlastitom izložbom Tko je zapravo bio taj Vjekoslav Majer? obilježili 125 godina rođenja i 50 godina od smrti književnika čije ime nosi naša knjižnica. Autorica izložbe je koordinatorica knjižnice Vesna Radošević uz pomoć i podršku svih djelatnika, a prilog o izložbi snimljen je i prikazan na HRT u emisiji Art. 
Godinu smo završili kako i priliči, vatrometom - izložbom fotografija velikih formata autorice Davorke Trbojević: Nebeske čarolije nastalih tijekom festivala vatrometa na Bundeku.

2026.

U siječnju nam se predstavio Ratko Koletić sa svojim Žirahom izložbom koja je realizirana u suradnji s Centrom za promicanje inkluzije, a akademska kiparica Vanda Jurković predstavila se izložbom akrila na platnu Pogled s prozora. Čedomil Gros, član Fotokluba Zagreb izložio je crno bijele fotografije svoga grada.
Predstavili smo i fotografije s 20. bjelovarskog salona fotografije s međunarodnim sudjelovanjem Šuma okom šumara, i  Ritam i tonove susjedstva - izložbu Matice hrvatskih umirovljenika Novi Zagreb čiji članovi stvaraju pod likovnim mentorstvom slikarice Iris Poljan.
Korana Gjalski Filipović predstavila je novi serijal radova u tehnici suhog pastela nazvan Noćne ptice, a kolegica Dunja Lacković Ćurić fotografije Travnog.