Projekti
 
Hrvatska mitska baština u (ranome) srednjem vijeku je znanstvenopopularni projekt Matice hrvatske i Knjižnice Vladimira Nazora, nastao prema ideji i na poticaj Lidije Bajuk, znanstvene suradnice u Institutu za etnologiju i folkloristiku i pročelnice Odjela za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske.

Ovim se projektom potiče kritičko redefiniranje hrvatske mitske baštine kroz čitanje, slušanje predavanja te kreativno reinterpretiranje baštine na likovnim, dizajnerskim, glazbenim, literarnim i dramskim radionicama. Cilj je osvijestiti prisutnost mitske baštine u suvremenom životu, poticati kreativnost, razvijati aktivan odnos prema umjetnosti i kulturi te stjecanje socijalnih vještina kroz međugeneracijsko komuniciranje polaznika programa.

U Velikoj dvorani Matice hrvatske održavaju se jednosatna znanstvenopopularna predavanja, a u Knjižnici Vladimira Nazora pod stručnim se vodstvom organiziraju umjetničke radionice.  U program je uključen i programski obilazak izabranih povijesnih i/ili arheoloških lokacija u gradu Zagrebu. U sklopu Mjeseca hrvatske knjige u Knjižnici Vladimira Nazora priređuje se izložba radova, okupljanje i javni nastup polaznika radionica te popratna izložba knjiga na izabranu programsku temu. U program su kao polaznici uz zainteresirano građanstvo, posebno uključeni studenti umjetničkih akademija i fakulteta te članovi Centra za inkluzivne radne aktivnosti.
 
Stručni voditelji radionica:
Etnoglazbene  radionice: doc. dr. sc. Lidija Bajuk (2018.- )
Etnoglazbene instrumentalne radionice: violončelist Stanislav Kovačić (2018.-)
Radionice grafičkog dizajna: red. prof. mr. art. Natalija Nikpalj (2018.- )
Radionice tekstilnog dizajna: izv. prof. mr. art. Koraljka Kovač Dugandžić (2019. - )
Scensko – literarne  radionice: Jadranka Bargh (2019. i 2020.)
 
Programski ciklusi:
2018.  Stablo života
2019.  Mitska simbolika boja
2020.  Izvir - voda izvirala
2021. Bestijarij – Da bi imel perje
2022. Herbarij – Izresla ruža rumena
 
Zvučno - slikovni zapis: Izvir-voda izvirala
 
Knjižnica širom otvorenih vrataPolazeći od osnovnog načela da službe i usluge narodne knjižnice moraju biti dostupne svima, Odjel za djecu i mladež i Odjel za odrasle Knjižnice Vladimira Nazora, Vodovodna 13, već dugi niz godina organiziraju i provode programe cjeloživotnog učenja i društvene inkluzije djece s teškoćama u razvoju te mladih i odraslih osoba s invaliditetom, a od 2007. godine i sudjeluje u projektu Knjižnica širom otvorenih vrata koji ih objedinjuje.
 
- Kulturna događanja i kreativne radionice organiziraju od 1999. godine, a
 
- 2007. godine uključuju se u projekt Knjižnica širom otvorenih vrata
 
Korisnici i suradnici programa su:

Osnovna škola Nad lipom, Nad lipom 13
Centar za odgoj i obrazovanje „Goljak“ Zagreb, Goljak 2
Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje Zagreb, Zagorska 14
Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, Kušlanova 59a
Centar za odgoj i obrazovanje Slava Raškaj, Ilica 83
Centar za rehabilitaciju“ Zagreb“ – podružnica Paunovac, Paunovac 7
Centar za rezabilitaciju Zagreb, dislocirana jedinica Črnomerec
Dječji dom Zagreb, Nazorova 49
Psihijatrijska bolnica za djecu i mladež, Kukuljevićeva 11
Udruga za promicanje inkluzije Zagreb, Bleiwisova 15
Udruga Sjaj – udruga za društvenu afirmaciju osoba s društvenim smetnjama, Medulićeva 13
Društvo osoba s paraplegijom i amputacijom, Zagreb
Kazalište slijepih i slabovidnih Novi život
Centar za autzam Nad lipom
Gradsko društvo Crveni križ grada Zagreba – Črnomerec, Ilica223
Udruga za promicanbje Inkluzije - Centar za inkluzivne radne aktivnosti (CIRA), Bleiweisova 15

 

Arhiva projekta Knjižnica širom otvorenih vrata - Knjižnica Vladimira Nazora
 
metaFORA je natječaj za najbolju kratku priču koji raspisujemo već deset godina.

metaFORA je metafora mnogih naših nastojanja u promicanju knjige i čitanja.

metaFORA je naša ljepša, pjesnička slika.

metaFORA je promjena, ključ značenja.

U svojoj višeznačnosti označava i brojne uloge knjižnice koja tako postaje i mjesto stvaralaštva. Okupljamo kreativce, nakladnike, razne srodne udruge, sve kojima je knjiga važna. Nama je i meta i fora da Knjižnica bude mjesto priče i aktivnog odnosa prema umjetnosti. Natječaj je, baš kao i knjižnice, otvoren za sve dobne skupine, no u dosadašnjim su natječajima najviše sudjelovali upravo mladi ljudi generacije y, oni od dvadeset, trideset godina. Podjednaki je broj natjecatelja iz Zagreba i iz drugih hrvatskih mjesta, a ima i onih iz okolnih zemalja. Natječajem povezujemo dvije značajne manifestacije, raspisujemo ga krajem Mjeseca hrvatske knjige, a najbolje proglašavamo u Noći knjige. Koje će priče biti najbolje, odlučuje žiri složen po formuli književnici + knjižničari + korisnici knjižnice. Nagrade za najbolje pribavljene su, isključivo, zahvaljujući sponzorima čiji broj iz godine u godinu raste. Osobita i za naše natjecatelje neočekivana nagrada je uprizorenje najboljih priča. To smo povjerili dugogodišnjim suradnicima, glumcima Kazališta “Ivan Goran Kovačić”. Time natječaj dobiva dodatnu kreativnu dimenziju.

Nagrađene se priče mogu pročitati na našim mrežnim stranicama:

metaFORA 2013. - Krimi-ekspres
metaFORA 2014. - SFora
metaFORA 2015. - Bez granica
metaFORA 2016. se smije!
metaFORA 2017. - Iza zrcala
metaFORA 2018. - Urbana
metaFORA 2019. - KRONOmetaFORA
metaFORA 2020. - KROMOmetaFORA
metaFORA 2021. je igra!
OKRUGLA metaFORA 2022.

Nagrađene priče tiskane su i u Knjižicama:

2013. / 2014. u zelenoj Knjižici
2015. / 2016. u žutoj Knjižici
2017. / 2018. u sivoj Knjižici
2019. / 2020. u šarenoj Knjižici
2020. / 2021. u rozoj Knjižici

I za kraj poruka: Bez čitanja, nema pisanja!

Grb grada Zagreba

  Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.

metaFORA 2013./2014.metaFORA 2015./2016.metaFORA 2017./2018.metaFORA 2019./2020.metaFORA 2021./2022.
Virtualno izdanje izložbe Od Mandalice do Mitnice - sličice iz prošlosti Črnomerca, koja se na posterima mogla razgledati u Knjižnici Vladimira Nazora od 30. svibnja do 30. lipnja 2012. i koja je izazvala značajnu pozornost. Postavljena je u povodu Dana grada Zagreba, kako bi se upozorilo da u literaturi o prošlosti Zagreba postoji izrazit nesrazmjer u zastupljenosti i obrađenosti pojedinih gradskih dijelova. Najstariji dijelovi grada (Gornji grad, Kaptol, Donji grad) obrađeni su očekivano detaljno i dobro, dok su ostali dijelovi obrađeni tek sporadično. To se podjednako odnosi na novoizgrađene dijelove grada kao i na dijelove grada nastale na terenu nekadašnjih prigradskih sela. Većina stanovnika, međutim, stanuje baš u takvim "nepovijesnim" dijelovima grada. Stoga je u Knjižnici Vladimira Nazora realizirana još jedna zagrebačka kvartovska priča. Izložbu su priredili Mladen Klemenčić, Vesna Čabrić i Svjetlana Ciglar, ali i mnogi stanovnici Črnomerca, Tvornica Franck, Zagrebačka pivovara, škole i razne druge ustanove koje su pomogle u prikupljanju starih fotografija, novinskih članaka… Ovom se izložbom željelo potaknuti zanimanje za kvartovsku prošlost i kvartovski identitet. Izložba nije zamišljena kao cjelovit uvid u prošlost Črnomerca, nego se prikupljenim materijalom, ponajprije starim fotografijama, podsjeća na ključne momente i fragmente urbanizacije tog dijela Zagreba. Nastojalo se pritom da to ne bude samo nostalgično prisjećanje na davne dane već da to bude poticaj na aktivan odnos prema životnoj sredini.


Virtualno izdanje izložbe Sličice iz prošlosti Črnomerca dobila je i svoj nastavak u izložbi pod nazivom Od Mandalice do Keglbajsa koja je postavljena uz Dan Grada Zagreba 2013. godine u Knjižnici Vladimira Nazora, a mogla se razgledati u izlozima Knjižnice od 23.svibnja do 30. lipnja.
U ovo doba velikih promjena vrijeme svakako treba malo zaustaviti i ponovno se vratiti u ne tako davnu prošlost! Treba potaknuti zanimanje za kvartovsku prošlost i kavrtovski identitet Črnomerca, prostora u kojem živi i radi Knjižnica Vladimira Nazora već 65 godina, od 1948. Stanovnici i djelatnici Knjižnice zajedno su prikupljali stare fotografije, razglednice i novinske članke, snimali tonske zapise kojima su se pojedinci prisjećali vremena svog djetinjstva i mladosti što su ih proveli u dijelu kvarta koji smo definirali od Mandalice do Keglbajsa. Uz dozvolu sugovornika, gospođe Klementine Gržetić i gospodina Mire Križića, ovdje se mogu poslušati. Za izložbu je korištena i građa zbirke Zagrebiensia Knjižnica grada Zagreba, građa fotoarhiva Muzeja grada Zagreba i Hrvatskog državnog arhiva. Autorice izložbe Vesna Čabrić i Svjetlana Ciglar, izložbom podsjećaju na protekle promjene, obilježavaju 65-u obljetnicu postojanja Knjižnice Vladimira Nazora u kvartu, potiču lokalnu i širu zajednicu na aktivan odnos prema životnoj i radnoj sredini.
 
Zelena knjižnicaProjekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb u Knjižnicama grada Zagreba provodi se od siječnja 2017. godine uz podršku Grada Zagreba.
 
Cilj projekta je educirati javnost o zaštiti okoliša i održivome društvu, a namijenjen je svim dobnim skupinama korisnika te se ostvaruje kroz sljedeće programe:
 
- predavanja i radionice
- predstavljanje knjiga
- projekcije dokumentarnih filmova
- akcije na javnim površinama
- uređenje knjižničnoga prostora i knjižničnoga okoliša
- izložbe
 
Knjižnica Vladimira Nazora pridružila se projektu na samom početku, u drugom mjesecu 2017. godine.

Arhiva projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb - Knjižnica Vladimira Nazora