16. meridijan je ciklus razgovora i multimedijalnih putopisnih predavanja kojeg organiziramo na Odjelu za odrasle Knjižnice Medveščak.

Pregled predstojećih susreta:

7. studenoga 2024. Slaven Škrobot: Južna Amerika (Mjesec hrvatske knjige)

Veljača 2025. Sretana i Željko Špiljak: Peru
 
U dosadašnjim druženjima Marijan Kudrna poveo nas je kroz Via Adriaticu - 1100 kilometara pješice od Istre do Prevlake, putopisac Goran Blažević dočarao nam je kako je to voziti bicikl 3500 kilometara od Senegala do Sredozemnog mora, a Alka Stropnik podijelila je svoj doživljaj Japana - drugo i drugačije. S nama je bila i Ines Ignjačić koja je predstavila putovanje Meksikom, dok je Jelena Rimanić govorila o desetogodišnjem iskustvu Ekvadora - o kulturi i tradiciji naroda Karanki te o drevnom ritualu Vision Quest. O geografskim, povijesnim, gospodarskim i drugim zanimljivostima Dolomita govorila je Ivona Bačelić Grgić, a Ana-Marija Bunić i Davor Čerin, odveli su nas na planinu koju povezujemo s boravištem bogova, surovu i veličanstvenu Himalaju. Osim što su podijelili iskustva s Annapurna treka, pričali su i o nepalskim planinarskim selima, visinskoj bolesti, ali i o iskustvu samostalnog organiziranja višednevnih putovanja poput ovoga. Matej Perkov predstavio je svoju novu knjigu Pišem grafite na duši planine te projekt Bijeli divovi Balkana. Promovirao je ljepote balkanskih planina i avanturističke aktivnosti kao što su zimski usponi. Boris Trupčević predstavio je svoju knjigu 1000 kilometara povratka sebi: ono što proljeće čini trešnjama, Camino de Santiago čini ljudima. Empire State Building, Times Square, Central Park, Brooklyn Bridge, Statue of Liberty, White House, Capitol te Independence Hall samo su neke od znamenitosti koje smo „posjetili” predavanjem koje je održao profesor geografije i povijesti Goran Milek. Osvrnuo se i na geografski položaj, reljefne i klimatske karakteristike, stanovništvo, naseljenost te povijest SAD-a. Ivana Gubić, asistentica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, podijelila je s nama svoje bogato iskustvo i znanje o Južnoj Koreji, a knjižničarka Iva Bunčić Stanković vodila nas je kroz države i gradove Sjeverne Indije. Neke od najzanimljivijih priča s njezinog putovanja vezane su za noćno putovanje vlakom, sudjelovanje na Holi festivalu i posjet Hramu majmuna.

Ako se želite prijaviti sa svojom pričom, molimo da nas kontaktirate putem maila: knjiznica.medvescak@kgz.hr.

Putopisne susrete organizira i moderira knjižničarka Sanja Milovac.
 
Fotografije: Sanja Milovac

Knjižnice grada Zagreba provode ciljane programe namijenjene društvenoj integraciji osoba treće životne dobi i njihovom aktivnom uključivanju u kulturna i društvena zbivanja. U projektu 65 plus starije osobe su ne samo korisnici nego i stvaratelji programa, oni su učenici koji usvajaju nova znanja i učitelji koji dijele znanje i iskustvo.
Knjižnica Medveščak u sklopu projekta s članovima Matice umirovljenika Medveščak provodi radionice informacijskog opismenjavanja, a na Odjelu za djecu provode se Susreti generacija tijekom kojih djedovi i bake čitaju priče predškolcima.
Osoba za kontakt: Renata Vugrek, knjižničarka.

 

Program "Izlog u prozoru" nastao je kao dio višegodišnjeg projekta "Mislimo i djelujemo zajedno". Namjera je "Izloga u prozoru" predstaviti radove djece i mladih, učenika i studenata, članova raznih udruga.

• Maša Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče (22.4.2020.)
• Monika Herceg: Vrijeme prije jezika (6.7.2020.)
• Tanja Mravak: Naša žena (2.10.2020.)
• Olja Savičević Ivančević: Divlje i tvoje (23.2.2021.)
• Ivana Bodrožić: Rupa (23.4.2021.)
• Luka Bekavac: Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku (13.12.2021.)
• Goran Ferčec: O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća (31.3.2022.)
• Marina Vujčić: Mogla sam to biti ja (4.4.2023.)
• Selvedin Avdić: Autobusne bilješke (8.1.2024.)

Od samog početka provođenja projekta "Knjižnica širom otvorenih vrata" uključena je i igraonica za djecu predškolske dobi. U redovite programe uključena su djeca sa slušnim, motoričkim i intelektualnim poteškoćama. U suradnji s Udrugom za pet therapy Indeficienter Vinkuran, učenici prvih razreda Poliklinike Suvag sudjelovali su u R.E.A.D. programu terapijskog čitanja psu.

"Medo kod Vjeverica" je projekt čitanja priča djeci predškolske dobi u suradnji s DV "Trnoružica" i odgojnom skupinom Vjeverice. Cilj projekta je promicanje kvalitetne slikovnice i promicanje važnosti čitanja djeci.
Čitali smo:
 

23. 11. 2016.	Drveni neboder
7. 12. 2016.	Vuk koji je htio biti druge boje
1. 2. 2017.	Kako je snijeg pao
28. 2. 2017.	Vještica Winnie
15. 3. 2017.	Zaljubljeni žabac
27. 3. 2017.	Mrav dobra srca
11. 4. 2017.	Pastele u štrajku
10. 5. 2017	Malac komalac
7. 6. 2017.	Marley ide u školu

Projekt "Medveščak čita" održava se tijekom tjedna uoči Dana hrvatske knjige 22. travnja svake godine. Svrha projekta je poticanje čitanja kroz svakodnevno čitanje na glas i druženje s hrvatskim piscima, ilustratorima i prevoditeljima, a namijenjen je djeci predškolske i osnovnoškolske dobi.

2016. godine čitali smo:
Jelena Pervan : Pjegava Iva
Robert Mlinarec : Djed Mraz dimnjačar
Davor Šunk : Sretan svijet
Nada Zidar-Bogadi : Plavi san

2017. godine čitali smo:
Sonja Zubović : Pjesme iz prirode i društva
Ksenija Kušec : Janko i stroj za vrijeme
Snježana Babić-Višnjić : Šešir od snova
Nina Vađić i Ana Kadoić : Crvena jabučica

2018. godine čitali smo:
​Rosie Kugli: Snježna kraljevna ; Zov dubine ; Priča o pobjedi
Kestutis Kasparavičius : Lijenozemska
Nada Zidar-Bogadi: Kokoš kod frizera
Nena Lončar: Šest guba čarolija i jedan užas na kvadrat

2019. godine čitali smo:
Rosie Kugli: Dvije crte plavo
Nives Madunić Barišić: Tajna čokoladnih bombona i ostale naslove iz serijala o detektivu Melkioru
​Dijana Merey Sarajlija: Što mravi znaju o ljubavi (serijal stihobasni)
​Nada Mihoković Kumrić: Imaš izbor

2023. gdine čitali smo:
Sanja Pilić: Nemam vremena ; E, baš mi nije žao ; Hoću i ja
Sanja Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka
Zoran Pongrašić: Djevojčica koja je preskočola nebesa ili Gumi-gumi ; Krive su Seka i Seka
Silvija Šesto; Debela ; Vanda ; Tko je ubio Pašteticu

Povodom Međunarodnog dana tolerancije (16. studenoga), a u suradnji s Forumom za slobodu odgoja, u prostoru Odjela za djecu održavaju se radionice za djecu osnovnoškolske dobi i izložba likovnih i literarnih radova pristiglih na natječaj "Oboji svijet bojama tolerancije" u organizaciji Foruma za slobodu odgoja.

Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) u svojoj je Izjavi o knjižnicama i razvitku (2013.) naglasio da knjižnice imaju prirodnu ulogu pružanja pristupa informacijskim sadržajima i uslugama koje podupiru održivi razvoj.

Hrvatsko knjižničarsko društvo 2014. godine osnovalo je Radnu grupu za Zelene knjižnice s idejom da se promicanje održivoga razvoja u knjižnicama, započeto 2011. projektom Društva bibliotekara Istre Zelena knjižnica, proširi na nacionalnu razinu.

Osluškujući potrebe društvene zajednice kao i stručne smjernice za razvoj svojih usluga, Knjižnice grada Zagreba svojim se projektom Zelena knjižnica za zeleni Zagreb pridružuju knjižnicama koje će u sklopu redovne djelatnosti educirati javnost o zaštiti okoliša i održivome društvu.

Zelenim programima i uslugama knjižnice pridonose razvoju zelene pismenosti građana, odnosno informiranosti o održivom razvoju društva i nužnosti zaštite okoliša, sposobnost kritičkoga mišljenja o ekološkim temama te stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanja kvalitete vlastitoga života i života čitave zajednice. Osim razvoja zelene pismenosti građana, knjižnični zeleni programi otvaraju put za poboljšanje energetske učinkovitosti svojih zgrada te njihova utjecaja na okoliš.

Projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb u Knjižnicama grada Zagreba provodi se od siječnja 2017. godine u četrnaest knjižnica mreže: Dječjoj knjižnici Marina Držića, Dječjoj knjižnici M-2, Gradskoj knjižnici, Gradskoj knjižnici Ante Kovačića - Zaprešić, Knjižnici Augusta Cesarca - Ravnice, Knjižnici Augusta Cesarca - Šubićeva, Knjižnici Dubec, Knjižnici Jelkovec, Knjižnici Medveščak, Knjižnici Novi Zagreb, Knjižnici Savica, Knjižnici Selčina, Knjižnici Sesvete i Knjižnici Vladimira Nazora.

Namijenjen je svim dobnim skupinama korisnika, a ostvaruje se kroz sljedeće programe:

- predavanja i radionice
- projekcije dokumentarnih filmova
- akcije na javnim površinama
- uređenje knjižničnoga okoliša
- tematske izložbe
- predstavljanje knjiga.

Djelatnici knjižnica provode ga u suradnji s ustanovama, udrugama i pojedincima koji se profesionalno bave područjem ekologije ili svojim aktivizmom u zajednici pridonose zaštiti okoliša i jačanju svijesti o održivome društvu.