Putopisni razgovori u sklopu programa 16. meridijan upoznaju publiku s različitim kulturama, običajima, geografijom, poviješću i načinima života u raznim dijelovima svijeta. Slušatelji kroz njih dobivaju inspiraciju za vlastita putovanja, istraživanja i upoznavanje novih mjesta. Predavači dijele autentična iskustva, izazove, susrete i praktične savjete koje nije moguće pronaći samo u turističkim vodičima.

Upoznavanjem drugih kultura smanjuju se predrasude te se potiču otvorenost i razumijevanje različitosti. Takva predavanja često imaju i edukativnu dimenziju — obrađuju teme povezane s prirodom, jezicima, poviješću, ekologijom i društvenim pitanjima — te motiviraju ljude na osobni razvoj i izlazak iz zone komfora.

Fotografije, videozapisi i zanimljive priče stvaraju osjećaj „putovanja kroz priču”, zbog čega publika istovremeno uči, doživljava i zabavlja se.

U sklopu programa 16. meridijan - putopisni razgovori u Knjižnici Medveščak gostovali su:

• Marijan Kudrna - Via Adriatica,
• Goran Blažević - Kontra vjetra (biciklom od Senegala do Sredozemnog mora),
• Alka Stropnik - Japan: drugo i drugačije,
• Ines Ignjačić  - Meksiko,
• Jelena Rimanić - Ekvador i Vision Quest,
• Ivona Bačelić Grgić - Dolomiti,
• Ana-Marija Bunić i Davor Čerin - Staze u oblacima - planinarske priče s Himalaje i Annapurna trek,
• Matej Perkov  - Bijeli divovi Balkana,
• Boris Trupčević - Camino de Santiago,
• Goran Milek - Sjeveroistok SAD-a,
• Ivana Gubić - Južna Koreja,
• Iva Bunčić Stenković (Sjeverna Indija),
• Ozren Majerić - Indija,
• Slaven Škrobot - Priče iz Južne Amerike,
• Sretana i Željko Špiljak - Egipat,
• Hrvoje Rupčić - Putešestvije po Turkestanu (Put svile),
• Mario Celinić - Sedam (najviši vrhovi svijeta),
• Edo Toplak - Osam svjetskih čuda i predstavljanje knjige „Edo s ovoga svijeta“,
• Marina Krivošić - Peru i Bolovija,
• Lino Červar - Rukomet: put do vrha i tajne uspjeha,
• Karla Čurin - Karline zgode i nezgode u Kini. 

Događanja u sklopu Odjela za odrasle knjižnice Medveščak, nastavite pratiti na mrežnoj stranici Knjižnice i putem Facebook stranice, a ako još niste - možete se prijaviti i na našu mailing listu: knjiznica.medvescak@kgz.hr.

Program je organiziran u okviru "Diskusija u tijeku" sufinanciranog sredstvima Grada Zagreba i Ministarstva kulture i medija.

 

Knjižnice grada Zagreba provode ciljane programe namijenjene društvenoj integraciji osoba treće životne dobi i njihovom aktivnom uključivanju u kulturna i društvena zbivanja. U projektu 65 plus starije osobe su ne samo korisnici nego i stvaratelji programa, oni su učenici koji usvajaju nova znanja i učitelji koji dijele znanje i iskustvo.
Knjižnica Medveščak u sklopu projekta s članovima Matice umirovljenika Medveščak provodi radionice informacijskog opismenjavanja, a na Odjelu za djecu provode se Susreti generacija tijekom kojih djedovi i bake čitaju priče predškolcima.

Osoba za kontakt:  Renata Vugrek, knjižničarka.

Program "Izlog u prozoru" nastao je kao dio višegodišnjeg projekta "Mislimo i djelujemo zajedno". Namjera je "Izloga u prozoru" predstaviti radove djece i mladih, učenika i studenata, članova raznih udruga.

• Maša Kolanović: Poštovani kukci i druge jezive priče (22.4.2020.)
• Monika Herceg: Vrijeme prije jezika (6.7.2020.)
• Tanja Mravak: Naša žena (2.10.2020.)
• Olja Savičević Ivančević: Divlje i tvoje (23.2.2021.)
• Ivana Bodrožić: Rupa (23.4.2021.)
• Luka Bekavac: Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku (13.12.2021.)
• Goran Ferčec: O životu radnice krajem dvadesetog stoljeća (31.3.2022.)
• Marina Vujčić: Mogla sam to biti ja (4.4.2023.)
• Selvedin Avdić: Autobusne bilješke (8.1.2024.)

Od samog početka provođenja projekta "Knjižnica širom otvorenih vrata" uključena je i igraonica za djecu predškolske dobi. U redovite programe uključena su djeca sa slušnim, motoričkim i intelektualnim poteškoćama. U suradnji s Udrugom za pet therapy Indeficienter Vinkuran, učenici prvih razreda Poliklinike Suvag sudjelovali su u R.E.A.D. programu terapijskog čitanja psu.

"Medo kod Vjeverica" je projekt čitanja priča djeci predškolske dobi u suradnji s DV "Trnoružica" i odgojnom skupinom Vjeverice. Cilj projekta je promicanje kvalitetne slikovnice i promicanje važnosti čitanja djeci.
Čitali smo:
 

23. 11. 2016.	Drveni neboder
7. 12. 2016.	Vuk koji je htio biti druge boje
1. 2. 2017.	Kako je snijeg pao
28. 2. 2017.	Vještica Winnie
15. 3. 2017.	Zaljubljeni žabac
27. 3. 2017.	Mrav dobra srca
11. 4. 2017.	Pastele u štrajku
10. 5. 2017	Malac komalac
7. 6. 2017.	Marley ide u školu

Projekt "Medveščak čita" održava se u travnju svake godine kada obilježavamo tri važna datuma: 2. travnja - Dan dječje knjige i rođendan Hansa Christiana Andersena, 22. travnja - Dan hrvatske knjige te 23. travnja - Međunarodni dan knjige i autorskih prava. Projekt je namijenjen djeci i mladima sa svrhom promicanja i poticanja čitanja kroz druženje s hrvatskim piscima, ilustratorima i književnim prevoditeljima, a provodi se u suradnji s Hrvatskim društvom književnika za djecu i mlade.

2016. godine čitali smo:
Jelena Pervan : Pjegava Iva
Robert Mlinarec : Djed Mraz dimnjačar
Davor Šunk : Sretan svijet
Nada Zidar-Bogadi : Plavi san

2017. godine čitali smo:
Sonja Zubović : Pjesme iz prirode i društva
Ksenija Kušec : Janko i stroj za vrijeme
Snježana Babić-Višnjić : Šešir od snova
Nina Vađić i Ana Kadoić : Crvena jabučica

2018. godine čitali smo:
​Rosie Kugli: Snježna kraljevna ; Zov dubine ; Priča o pobjedi
Kestutis Kasparavičius : Lijenozemska
Nada Zidar-Bogadi: Kokoš kod frizera
Nena Lončar: Šest guba čarolija i jedan užas na kvadrat

2019. godine čitali smo:
Rosie Kugli: Dvije crte plavo
Nives Madunić Barišić: Tajna čokoladnih bombona i ostale naslove iz serijala o detektivu Melkioru
​Dijana Merey Sarajlija: Što mravi znaju o ljubavi (serijal stihobasni)
​Nada Mihoković Kumrić: Imaš izbor

2023. gdine čitali smo:
Sanja Pilić: Nemam vremena ; E, baš mi nije žao ; Hoću i ja
Sanja Pilić: Mrvice iz dnevnog boravka
Zoran Pongrašić: Djevojčica koja je preskočila nebesa ili Gumi-gumi ; Krive su Seka i Seka
Silvija Šesto; Debela ; Vanda ; Tko je ubio Pašteticu

2024. godine čitali smo:
Nina Vađić: Bok, TikTok
Anita Peti Stantić: Tristo zečeva
Gordana Lukačić: Hrabri Tango
Vončina, Pika: Putovanje tete Hilde i Hildin povratak u kokošinjac

2025. godine čitali smo:
Iva Bezinović-Haydon: Ja protiv sebe
Dragana Vučić Đekić: Stihopriče
Tatjana Gjurković: Problemske slikovnice
Jasminka Tihi-Stepanić: Dan kada sam ubrala cvijet

Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova (IFLA) u svojoj je Izjavi o knjižnicama i razvitku (2013.) naglasio da knjižnice imaju prirodnu ulogu pružanja pristupa informacijskim sadržajima i uslugama koje podupiru održivi razvoj.

Hrvatsko knjižničarsko društvo 2014. godine osnovalo je Radnu grupu za Zelene knjižnice s idejom da se promicanje održivoga razvoja u knjižnicama, započeto 2011. projektom Društva bibliotekara Istre Zelena knjižnica, proširi na nacionalnu razinu.

Osluškujući potrebe društvene zajednice kao i stručne smjernice za razvoj svojih usluga, Knjižnice grada Zagreba svojim se projektom Zelena knjižnica za zeleni Zagreb pridružuju knjižnicama koje će u sklopu redovne djelatnosti educirati javnost o zaštiti okoliša i održivome društvu.

Zelenim programima i uslugama knjižnice pridonose razvoju zelene pismenosti građana, odnosno informiranosti o održivom razvoju društva i nužnosti zaštite okoliša, sposobnost kritičkoga mišljenja o ekološkim temama te stjecanje znanja i vještina potrebnih za poboljšanja kvalitete vlastitoga života i života čitave zajednice. Osim razvoja zelene pismenosti građana, knjižnični zeleni programi otvaraju put za poboljšanje energetske učinkovitosti svojih zgrada te njihova utjecaja na okoliš.

Projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb u Knjižnicama grada Zagreba provodi se od siječnja 2017. godine u četrnaest knjižnica mreže: Dječjoj knjižnici Marina Držića, Dječjoj knjižnici M-2, Gradskoj knjižnici, Gradskoj knjižnici Ante Kovačića - Zaprešić, Knjižnici Augusta Cesarca - Ravnice, Knjižnici Augusta Cesarca - Šubićeva, Knjižnici Dubec, Knjižnici Jelkovec, Knjižnici Medveščak, Knjižnici Novi Zagreb, Knjižnici Savica, Knjižnici Selčina, Knjižnici Sesvete i Knjižnici Vladimira Nazora.

Namijenjen je svim dobnim skupinama korisnika, a ostvaruje se kroz sljedeće programe:

- predavanja i radionice
- projekcije dokumentarnih filmova
- akcije na javnim površinama
- uređenje knjižničnoga okoliša
- tematske izložbe
- predstavljanje knjiga.

Djelatnici knjižnica provode ga u suradnji s ustanovama, udrugama i pojedincima koji se profesionalno bave područjem ekologije ili svojim aktivizmom u zajednici pridonose zaštiti okoliša i jačanju svijesti o održivome društvu.