Knjižnica Tina Ujevića i Hrvatsko-norveško društvo


Hrvatsko-norveško društvo osnovano je u Zagrebu 16. svibnja 1991. godine uoči Dana državnosti Norveške na inicijativu hrvatskih domoljuba i norveških prijatelja Hrvatske iz Osla i uz podršku tadašnjeg generalnog konzulata Kraljevine Norveške u Zagrebu. Iste godine osnovano je u Oslu i prijateljsko Norveško-hrvatsko društvo.
Tijekom domovinskog rata surađivali su s Uredom Republike Hrvatske u Kraljevini Norveškoj, između ostalog i na humanitarnom projektu SOS Kroatia, zatim s Norveškom mrežom za mir, skupljali pomoć za ranjenike u hrvatskim bolnicama. Kasnije Društvo najviše radi na promidžbi Norveške, njenih prirodnih ljepota  i njene kulture.
Već 1993. u Zagrebu organizira izložbe norveških knjiga, novina, znanstvenih publikacija i plakata. Od tada do danas možemo govoriti o kontinuiranoj suradnji Knjižnice Tina Ujevića i Hrvatsko-norveškog društva i zahvaliti predsjedniku društva Tomislavu Zoričiću i tajnici društva Teodori K. Bakota. Tijekom 15 godina kontinuirane suradnje s Hrvatsko-norveškim društvom prijateljstva, Knjižnica Tina Ujevića, zajedno s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške u Hrvatskoj i Odsjekom za skandinavistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svojem je programu i planu knjižničnih događanja pronalazi vrijeme i mjesto za promociju norveške književnosti, jezika i kulture uopće.
Iako geografski udaljene Norveška i Hrvatska imaju sličnosti: obje su maritimne kulture, veže ih pomorska tradicija, nasljeđe o djelatnosti uz more kao i prirodni resursi. Hrvatsko norveške veze i prijateljstva sežu od II svjetskog rata i pokreta otpora, a intenzivno se nastavljaju nakon Domovinskog rata sve do danas.


Rezultat višegodišnje suradnje bilo je otvaranje Norveškog kutka 2009. koji sadrži 180 jedinica knjižne građe na hrvatskom, norveškom i engleskom jeziku, te nekoliko primjeraka neknjižne građe koje predstavljaju norvešku književnost, povijest kulturu, jezik. Sveukupnu građu čine knjige iz fonda knjižnice i donacije Veleposlanstva Kraljevine Norveške i Filozofskog fakulteta - odsjeka za skandinavistiku. Svečanost otvorenja Norveškog kutka popraćena je predavanjem o norveškoj književnosti prof. Dore Maček s posebnim naglaskom na 200-tu obljetnicu rođenja Henrika Wergelanda, norveškog pjesnika iz XIX. st. Stihove Henrika Wergelanda na hrvatskom jeziku čitao je naš poznati glumac Boris Svrtan, dok  na norveškom jeziku pjesme kazivala naša gošća iz Norveške Anna Sterder Hageler i studentica skandinavistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Jasmina Turčalo. Kristina Stojanović, također studentica skandinavistike, čitala je predavanje prof. Dore Maček.

Tribina Povodom 100-te obljetnice smrti, u lipnju 2010. (Kvikne, 8. prosinca 1832.- Pariz, 26. travnja 1910.), je bio norveški književnik, Nobelovac političar. Bjørnson je poznat po tome što je bio član "Velike četvorice" norveških pisaca zajedno s Henrikom Ibsenom, Jonasom Lieom i Alexanderom Kiellandom. Bjørnson je bio jedan od izvornih članova Odbora za Nobelovu nagradu, a 1903. je i sam dobio Nobelovu nagradu za književnost. Bjørnson je također poznat po tome što je napisao riječi za norvešku himnu: Ja, vi elsker dette landet (Da, mi volimo ovu zemlju) Gosti tribine NJ. E. Terje Hauge, veleposlanik Kraljevine Norveške, dramska umjetnica umjetnica Nada Rocco i vježbenica pri Veleposlanstvu Kraljevine Norveške Anna Sterder Hageler. Tribina je bila popraćena izložbom plakata "Stupovi norveške književnosti".

Tijekom ovih godina zajedničke suradnje podsjetili smo na književnicu Singrid Undset dobitnicu nobelove nagrade za 1928. godinu izložbom reprezentativnih plakata i kazivanjem njenih djela uz interpretaciju dramske umjetnice  Elze Gerner. Nastupili su i učenici Glazbene škole Pavao Markovac u klasi profesora Jelice i Silvana Kuzmina i prof. Mare Bolfek na glasoviru i violini. Tada smo ujedno i obilježili Dan državnosti Kraljevine Norveške.

"Moj život mi se čini kao duga, duga jedna noć na Gori Maslinskoj!” kazao je  veliki norveški pisac Henrik Ibsen 13. IV. 1898. Djelo i život ovog velikana predstavili smo na  tribini“Sablasti i sunce” povodom 100-te obljetnice njegove smrti. Gosti tribine bili su dr. Nikola Batušić, Cvijeta Strern, dramski umjetnik Zvonko Novosel te studenti skandinavistike s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Josteina Gaardera – predstavnika suvremene norveške književnosti i vrlo omiljenog pisca i kod mlađe i starije generacije predstavljali smo dvjema tribinama: Tribina "Hej, Ima li ovdje koga?” i “Tajna igračkih karata”. Gosti su bili gđa. Vera Barić, gđ.a Dubravka Težak, a na tribini su sudjelovali članovi dramske grupe Osnovne škole Julije Klović koji su čitali odlomke iz knjiga. Tribina “Maya” – gosti Vjera Balen – Hedl, urednica Hit biblioteke izdavačke kuće Znanje, Martina Aničoć, književna kritičarka i tekstove je čitala Marina Petković. 

Bilo nam je veliko zadovoljstvo ugostiti skandinavskog nobelovca Larsa Saabye-a Christensena. U suradnji  s izdavačkom kućom “Fidipid” i Filozofskim fakultetom u Zagrebu – odsjek skandinavistike - promovirali smo Larsovu  uspješnicu “Ničije” u knjižnici.

Mnoge norveške naslove predstavili smo našim gostima u prijevodu gospodina Muniba Delalića, prijatelja Knjižnice Tina Ujevića. Između ostalog predstavljena su djela “Da bi svjetlo vidljivim postalo” - /dvanaestnorveških pjesnika/, Istočno od sunca, zapadno od mjeseca” (antologija norveških narodnih bajki). 

Dr. prof. Dora Maček s predavanjem o staronordijskoj mitologiji i književnosti na jednoj od prvih tribina uputila nas je u svijet Vikiga, norveških i islanskih saga, bogova i čarobnjaka, patuljaka i vilenjaka, trolova i divova. Osvijetlila je i pokazala kako je J. R. R. Tolkien za svoju sjajnu trilogiju “Gospodar prstenova” koristio elemente nordijske mitologije. Popularnost ovog žanra (fantasy) dugujemo ovom mitskom izvoru.

Predstavljajući mit kao općekulturnu baštinu, te spojivši univerzalno s pojedinačnim kao prožimanje geneologije s poviješću i mitom željeli smo istaknuti vlastitu pripadnost svijetu, kao i pripadnost svakog čovjeka svim vremenima. U tom kontekstu dotakli smo se i neknjiževnih područja predstavljanjem knjige “Od Talesa preko Nobela do Howkinga”  “Lov na istinu” norveškog prirodoslovca i znanstvenika Eirika Newtha. Vrlo domišljato i interesantno predstavila ju je gđa. Neda Skakelja – predavač i urednica biblioteke “Vidici” u izdanju izdavačke kuće Sysprint i gospodin Predrag Raos, prevoditelj knjige.

Izuzetna izložba ilustracija gđe. Marijane Jelić koja se posebno svidjela našoj mladoj publici.