Odjeli
 
AV odjel
Knjižnica S. S. Kranjčevića otvorila je AV odjel u prosincu 2006. godine s početnim fondom od 608 jedinica audiovizualne i elektroničke građe. Danas AV odjel raspolaže s 3857 jedinica građe i to:
3278 jedinica zvučne građe (CD i DVD audio), 508 jedinica video građe (DVD-video) i 71 jedinica elektroničke građe (CD ROM, DVD ROM).
Od 2008. godine, kada se u knjižnici počinje odvijati projekt „Kulturna i prirodna baština Hrvatske“  izdvaja se posebna zbirka etno i world glazbe u sklopu AV odjela.
 
Radno vrijeme:
ponedjeljak-petak: 8-20 sati
subota: 8-14 sati
 
 
 

 
 
Naš je cilj djeci do 15 godina starosti pružati što kvalitetnije usluge informiranja i pronalaženja literature za potrebe škole i osobne edukacije, kao i poticati ih da čitanjem bolje upoznaju i razumiju svijet oko sebe.
Uz fond od oko 18000 svezaka knjiga i 16 časopisa za djecu, djeci je na raspolaganju Čitaonica s pristupom Internetu, kreativne radionice i susreti s osobama iz kulturnog, znanstvenog i umjetničkog života koje organiziramo.

Surađujemo s vrtićima te osnovnim i srednjim školama s područja Općine Peščenica i udrugama kojima je glavna zadaća dobrobit djece.
 
 
 
Stalne aktivnosti na Dječjem odjelu:
 
Utorak u 17.30: Pričaonica i likovna radionica za djecu od 3 do 6 godina
Srijeda u 18 sati: Besplatna pomoć u učenju iz engleskog jezika (prijava je obavezna)
Petak u 10 sati: Druženje petkom: roditelji i bebe
Subota u 10 sati: Besplatna pomoć u učenju iz hrvatskog jezika i književnosti (prijava je obavezna)



Kutak za roditelje i djecu

U sklopu Dječjeg odjela, dio prostora smo prilagodili djeci koja još ne hodaju, a unutar kojeg djeca mogu sigurno istraživati. Kod nas možete posuditi slikovnice namijenjene djeci od najranije dobi, igrati se s igračkama na prostoru Dječjeg odjela, posuditi stručnu literaturu iz područja pedagogije i psihologije. U sklopu susreta jednom mjesečno stručnjaci iz različitih područja održat će predavanje/razgovor za roditelje.
Ideja projekta je da roditelji prepoznaju prostor knjižnice kao svoj prostor u koji su, zajedno sa svojom djecom, dobrodošli, i u kojem se kroz neformalno druženje mogu povezati, razmijeniti iskustva, pružiti podršku. Kroz nabavu slikovnica prilagođenih za najmlađe, stručne literature iz različitih relevantnih područja, organiziranje predavanja i razgovora sa stručnjacima, knjižnica želi pružiti podršku roditeljima u prvoj godini s bebom, pritom uvažavajući i prepoznajući različite aspekte roditeljstva i izazove s kojima se roditelji susreću.
 
Predavanja i susreti:


30. 9. u 10 sati „Uvod u nošenje“ , predavačica: Vega Letica, savjetnica za nošenje
28.10. u 17 sati „Što bebi treba? Uvod u emocionalno povezivanje i igru s bebom - predavanje za roditelje, predavačica: Barbara Perasović Cigrovski, psihologinja, Centar za roditelje Klubko
25.11. u 17 sati „Što mami i tati treba? Uvod u majčinstvo, uvod u tatinu perspektivu i partnerske odnose, predavačica: Ivana Habuš Kraljević, prof. sociologije i hrvatske kulture, Centar za roditelje Klubko
27. 1. u 17 sati „Granice u odgoju“, predavačica: Iva Brčić, mag.soc./phil., praktičar terapijskih vještina i tehnika Instituta D.O.M. i europske krovne udruge za dječju i adolescentnu psihoterapiju, trenerica Nenasilne komunikacije
24. 2. u 17 sati „Odgoj bez vikanja“, predavačica: Iva Brčić, mag.soc./phil., praktičar terapijskih vještina i tehnika Instituta D.O.M. i europske krovne udruge za dječju i adolescentnu psihoterapiju, trenerica Nenasilne komunikacije
28. 4. u 17 sati „Izbirljivost u jelu", predavačica: Iva Brčić, mag.soc./phil., praktičar terapijskih vještina i tehnika Instituta D.O.M. i europske krovne udruge za dječju i adolescentnu psihoterapiju, trenerica Nenasilne komunikacije
5. 5. u 10 sati „Što obitelj treba? Uspavljivanje i spavanje beba, uvod u roditeljsko viđenje", predavačica: Barbara Perasović Cigrovski, psihologinja, Centar za roditelje Klubko
26. 5. u 10 sati „Što obitelj treba? Prehrana i hranjenje beba", predavačica: Barbara Perasović Cigrovski, psihologinja, Centar za roditelje Klubko
30. 6. u 10 sati „Što obitelj treba? Odvajanje i polazak u jaslice",  predavačica: Ivana Habuš Kraljević, prof. sociologije i hrvatske kulture, Centar za roditelje Klubko
12. 10. u 17 sati „Kako koristiti različite medije za pripremu mentalnog prostora djetetu?" - predavanje i radionica za roditelje i djecu, voditeljica Nera Dešković, mag. animiranog filma i novih medija
22. 11. u 17:30 sati „Podrška djetetu: kako da učenje ne postane mučenje", predavačica: Barbara Perasović Cigrovski, psihologinja, Centar za roditelje Klubko
13. 12. u 17:30 sati „Promijeni riječi, promijeni život", predavačica: Iva Brčić, mag.soc./phil., praktičar terapijskih vještina i tehnika Instituta D.O.M. i europske krovne udruge za dječju i adolescentnu psihoterapiju, trenerica Nenasilne komunikacije

 

 
 
 

Odjel za odrasle namijenjen je odraslim članovima knjižnice i djeci starijoj od četrnaest godina. Uz online katalog Knjižnica grada Zagreba, otvoreni pristup knjigama i  AV zbirci, članovi koriste i usluge čitaonice novina i studijsku čitaonicu te dva računalna mjesta s pristupom internetu. Knjižničari/ke informatori/ce Odjela za odrasle pomažu korisnicima pri izboru knjižne građe i u pronalaženju stručne literature za izradu referata, seminarskih ili diplomskih radnji. Od 2017. godine, Knjižnica sudjeluje u projektu Knjižnica grada Zagreba "Postanite e-građani uz pomoć knjižničara"
Polazeći od stajališta da je knjižnica, kao javni prostor dostupan svima, pogodno mjesto za širenje i stvaranje znanja razvijamo nekoliko projekata i serija predavanja, te niz pojedinačnih susreta, tribina i predstavljanja u suradnji s ustanovama, institucijama, nevladinim organizacijama i pojedincima. Time izgrađujemo mrežu suradnika kao osnovu za razvoj projekata kojima želimo aktivirati zajednicu. Kao našu specifičnost izdvajamo supostojanje galerijske i knjižnične djelatnosti, koja se očituje ne samo kroz prostornu interferenciju nego kroz preplitanje njihovih programa.







U Knjižnici S. S. Kranjčevića otvorena je 9. travnja 2010. Romska zbirka. Zbirka obuhvaća romsku literaturu i knjige o Romima. Početni fond sadrži 143 jedinice knjižne građe, od kojih 97 knjiga za odrasle i 46 knjiga za djecu. Najveći dio zbirke predstavljaju knjige s područja etnografije i etnologije Roma (običaji, tradicija, način života, folklor), te knjige s područja književnosti, većinom romske poezije.
Bez obzira na skroman broj knjiga, vrijednost je ove zbirke velika jer na jednom mjestu nudi pripadnicima romske manjine, kao i svima onima koji se žele s njom pobliže upoznati, većinu dostupne romske literature, kao i knjige o Romima.
Uz knjige, knjižnica nudi i dva romska časopisa: “Romski putevi - Romane droma“ i „Mladi za mlade: časopis za romsku djecu i mladež“.
Odluka o otvaranju Romske zbirke uslijedila je iz nekoliko razloga:
  • od ukupnog broja Roma u Gradu Zagrebu (1946), prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području gradske četvrti Peščenica - Žitnjak, gdje se nalazi i knjižnica, živi najveći broj Roma (751); najveći broj Roma na ovom području koristi romski jezik kao materinji (535) pa smo im i ovom zbirkom željeli omogućiti dostupnu i objedinjenu svu literaturu na romskom jeziku, ali i literaturu o Romima koju smo do danas uspjeli nabaviti;
  • Knjižnica S. S. Kranjčevića već od 1978. godine surađuje s romskom zajednicom: individualno uključivanje romske djece u redovne aktivnosti u knjižnici, organizacija predavanja, promocija, izložbi, igraonica, radionica u suradnji s romskim udrugama i romskim vrtićem, prikupljanje donacija knjiga i sl.;
  • knjižnica već niz godina kontinuirano dobija besplatne primjerke romskih časopisa: "Romengo Čaćipe-Romska istina“, koji izdaje Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije i do nedavno „Mladi za mlade: časopis za romsku djecu i mladež“, koji izdaje Udruga Romi za Rome Hrvatske;
  • Knjižnice grada Zagreba potpisale su 2009. godine Sporazum o suradnji s Udrugom “Romskiputevi-Romane droma“. Zahvaljujući ovom sporazumu Knjižnica S. S. Kranjčevića dopunila je postojeći knjižni fond s 80 novih naslova romske literature;
  • otvaranjem Romske zbirke želimo pridonijeti što boljoj integraciji romske manjine u većinsko stanovništvo, uvažavajući i podržavjući pravo Roma na njegovanje vlastitog jezika i kulture i poticati na bolje međusobno upoznavanje i toleranciju različitosti među narodima.