Knjižnica S. S. Kranjčevića

Projekti
Kulturna i prirodna baština Hrvatske
U Knjižnici S. S. Kranjčevića, uz potporu Gradskog ureda za kulturu, od 2008. do 2020. godine kontinuirano se provodio projekt "Kulturna i prirodna baština Hrvatske" kojim se predstavljala i promicala kulturna i prirodna raznolikost i bogatstvo hrvatske baštine. Cilj ovog projekta bio je približiti široj javnosti hrvatsku baštinu kako bi je bolje upoznali, prepoznali njen značaj i aktivnije se uključili u brigu za njeno očuvanje, a posebna se pažnja pridavala edukaciji mladih korisnika.
S namjerom da se posjetiteljima ponudi kvalitetan program, ostvarene su brojne suradnje s drugim ustanovama, (muzeji, instituti, sveučilišta, HAZU, Javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode, HRT), društvima i udrugama, obrtnicima, turističkim zajednicama te stručnjacima za pojedina područja baštine.
U proteklih dvanaest godina programa realizirano je preko 150 raznovrsnih programskih akcija (predavanja, radionica, koncerata, izložbi i predstavljanja) kroz dva ciklusa godišnje - proljetnom i jesenskom ciklusu događanja.
U programu su, između ostalih, sudjelovali: Dunja Knebl, Nebojša Stijačić, Dario Marušić, Srećko Božičević, Dražen Perica, Ognjen Čaldarović, Daniel Miščin, Rene Bakalović, Lidija Dokuzović, Pavica Mlinarić, Jasna Held, Tihomir Marjanac, Margareta Peršić i brojni drugi.
Projekt je dobio pohvale predstavnika Ministarstva kulture, a 2018. godine predstavljen je knjižničarima srednjih škola i učeničkih domova na poziv Županijskog stručnog vijeća knjižničara srednjih škola i učeničkih domova I., II. i XXI. županije.
Dizajn plakata i pozivnica: Boris Greiner
Knjiga na rezervaciji serija je razgovora kojom se želi predstaviti po jedno djelo suvremene hrvatske književnosti.
Autorice koncepta i urednice serije: Irena Bekić i Sanja Milovac, knjižničarke
Narodna knjižnica jedna je od rijetkih kulturnih institucija koja se može oduprijeti komercijalizaciji, a posljedično komodifikaciji kulturnog i javnog dobra. Zbog neelitnog karaktera, nekomercijalnog djelovanja i krajnje demokratičnosti, ona može subvertirati dominantne ekonomsko-političke procese. Naime, kritičko bibliotekarstvo, koje svoju bit definira kroz ekonomski komunitarizam, solidarnost i socijalnu pravednost, zaštitu ljudskih prava stavlja ispred drugih profesionalnih briga, napose onih komercijalnih. Presjek korisničke populacije narodnih knjižnica obuhvaća najšire društvene slojeve koji se, kroz različite knjižnične programe i usluge, posredstvom kredibiliteta višestruko provjerene institucije knjižnice, mogu uključiti u angažirano promišljanje vlastite svakodnevice. 

Navedeno je i polazište projekta „Priprema, pozor… kazalište“, kojim želimo otvoriti prostor za alternativnu edukaciju djece i mladih, odnosno razviti metodu i iznaći formate prezentacije koji mogu posredovati i stvarati nova znanja. Polazeći od mišljenja da je upravo umjetnost, zahvaljujući svojoj otvorenoj metodologiji i afektivnoj snazi, mogući kanal k takvom razvoju, projekt je osmišljen kao godišnja izvedbeno diskurzivna manifestacija kroz koju se usmjerava publiku, prvenstveno djecu i mlade, na umjetnost kao oblik komunikacije i na njezin potencijal da bude činitelj društvene promjene. Od 2020. godine projekt se nastavlja pod nazivom „Priprema, pozor… knjižnica!” te svojom interdisciplinarnošću širi polje djelovanja narodne knjižnice, pozicionira je kao relevantno kulturno mjesto te se pokazao kao održivi model i novi oblik participacijskog, kolaborativnog i inkluzivnog djelovanja unutar knjižničnih programa i usluga narodnih knjižnica.

Slojevita struktura manifestacije uključuje smotru amaterskih kazališnih grupa škola, vrtića, knjižnica i dječjih domova, radionice za djecu i odrasle, profesionalne predstave za djecu i odrasle te izložbu i okrugli stol kao diskurzivnu razradu godišnje teme.

Teme:

Pohvala lutkarici, 2011.
Reci mi to lutkom, 2012.
Hrvatski dječji dramski tekst, 2013.
Kazalištem do promjene u društvu, 2014.
Kazalištem do resocijalizacije i integracije, 2015.
Kazalište kao prošireni medij, 2016.
Radimo radio: radio kao angažirana izvedbena praksa, 2017.
Umjetnost pripada svakome, 2018.
Cirkus, cirkus! Suvremene cirkuske prakse kao subverzija, 2019.
Tijelo, pokret, ples, 2021.
Kazalište kao terapija, 2023.
Odgovornost u umjetnosti, 2024.
Ima li mjesta za mlade u kazalištu?, 2025.

U okviru projekta ostvarena je koprodukcija i umrežavanje s osnovnim i srednjim školama, vrtićima i dječjim domovima koji su sudjelovali u Smotri dječjih amaterskih kazališnh grupa te suradnja s mnogim kulturnim i obrazovnim ustanovama, umjetničkim institucijama, kolektivima i umjetnicima.

Više o projektu možete pročitati u publikaciji.

Program podržava Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.