O kazalištu i trgu: obrisi Zagreba 19. stoljeća

Silazak kazališta s Gornjega grada u Donji grad u 19. stoljeću, s Markova trga na tadašnji Sveučilišni trg, na određeni način predstavlja ono što se događa i sa Zagrebom. Kada kažemo Zagreb na početku 19. stoljeća, mislimo na grad na Griču, no polako se i Zagreb spušta u nizinu i širi. To je vidljivo i iz promjena koje su se odvijale na današnjem Trgu Republike Hrvatske tijekom pretposljednjeg stoljeća, u čijemu se središtu tada smjestila i nova zgrada današnjeg Hrvatskoga narodnog kazališta. 

Sredinom 19. stoljeća postupno se uvodi red u izgradnju grada Zagreba, donose se propisi i definira plan izgradnje donjogradskih ulica. Carskim patentom od 7. rujna 1850. stupa na snagu Privremeni obćinski red za kraljevski grad Zagreb kojim se ujedinjuju slobodni i kraljevski grad Zagreb i četiri općine: Kaptol, Nova Ves, Laška ulica i Horvati, te formira nova jedinstvena gradska uprava. Red građenja za zemaljski glavni grad Zagreb iz 1857. sadrži temelje izgleda Zagreba druge polovine 19. stoljeća. Prvi urbanistički plan Zagreba, Predgledni plan razširenja i poliepšanja gradskoga, iz 1865. sadrži cjeloviti plan urbanizacije Donjega grada, a Regulacijskim planom iz 1888. određuje se uređenje Zelene potkove - slijed perivojnih trgova koji tvore kontinuirani okvir oko Donjega grada. 

Sajmišni, Sveučilišni, Wilsonov, kralja Aleksandra, Kazališni, maršala Tita i danas Trg Republike Hrvatske najsjeverniji je trg zapadnog dijela Zelene potkove.

U povodu Dana grada Zagreba u auli Gradske knjižnice postavljena je izložba kojom se obilježava 130. obljetnica nove zgrade Hrvatskoga narodnog kazališta. 

Izložena je građa iz zavičajne zbirke Zagrabiensia, Zaštićenog fonda i Glazbenog odjela Gradske knjižnice. 

Izložba se može razgledati od 30. svibnja do 30. lipnja 2025. godine.

Autorica izložbe: Ivana Fištrek
Grafičko oblikovanje: Marija Pipp
Lektura: Sara Džapo
Tehnički postav: Dražen Jerković

U povodu Dana grada Zagreba i 145. obljetnice rođenja hrvatskoga književnika - romanopisca, novelista, dramatičara, pjesnika i libretista - Milana Begovića, u auli Gradske knjižnice u Zagrebu postavljena je izložba koja izborom izvorne građe i popratnim panoima predstavlja njegovo djelo.
Životni put ga je iz rodne Vrlike preko Splita, Beča i Hamburga doveo u Zagreb, kamo se preselio 1920. godine. Od 1920. do 1927. godine predaje glumu na Državnoj glumačkoj školi pri Hrvatskom narodnom kazalištu, a od 1927. do 1928. godine zaposlen je kao ravnatelj Drame središnjeg nacionalnog kazališta u Zagrebu.
Njegove su drame i komedije u razdoblju između dva svjetska rata bile nezaobilazan dio zagrebačkoga kazališnog repertoara, a posebno je vrijedno istaknuti suradnju s Brankom Gavellom kao redateljem i sa skladateljem Jakovom Gotovcem, koji je na Begovićevu inicijativu i prema njegovu libretu skladao operu Ero s onoga svijeta. Iz Begovićeva proznog opusa ističemo djelo Giga Barićeva : roman iz zagrebačkog poslijeratnog života.
Za svoj je rad prigodom izvedbe drame Bez trećega, obrade završnoga dijela romana Giga Barićeva, u Parizu odlikovan Legijom časti.
Izložba se može razgledati od 27. svibnja  do 16. lipnja 2021. godine.
Autorica izložbe je Dubravka Petek.