Glasovi Književnog petka

Uređeno 24.01.2018.

Zbirka Arhiv Književnog petka, zvučni zapisi (1957–1976): magnetofonske vrpce, jedinica 162 i audiokasete, jedinica 58

Knjižnica Božidara Adžije u okviru projekta Digitalizirana zagrebačka baština Knjižnica grada Zagreba započinje u ožujku 2017. digitalizaciju zvučnih zapisa iz svoje zbirke Arhiv Književnog petka. Digitalizacija obuhvaća magnetofonske trake i audiokasete snimljene na tribinama Književnog petka u razdoblju od 1959. do 1969. godine.

Dvorana - H u kojoj se održavao Književni petak u zgradi je Radničkog doma izgrađenog 1937., na prvome katu Radničke biblioteke i čitaonice, današnje Knjižnice Božidara Adžije, koja 1955. pokreće razgovore književnika s publikom. Za prvih susreta vode se stenogrami, a 1959. godine nastaju zvučni snimci.

Književni petak započeo je skromno, sa šezdesetak posjetitelja s književnikom Vladanom Desnicom u velikoj dvorani - H Radničke biblioteke prvoga petka u studenom 1955. Svaki sljedeći brojem posjetitelja je veći. Prema riječima prvog voditelja Književnog petka Marina Zurla petak u društvenom životu Zagreba prerasta u književnu subotu - zapaža se zanimljiva činjenica, posjetitelji Književnog petka, a i ostali građani, koji često putem tiska pročitaju recenziju o razgovoru, sutradan postaju posjetitelji biblioteka (a sad se osjeća i u knjižarama). Ponekad je potrebno iznajmiti poseban prostor, dvoranu koja može primiti tisuću, dvije, pa i više posjetitelja.

Osnivač Književnog petka je Radnička biblioteka u Zagrebu. U sklopu Radničke biblioteke Književni petak djelovao je s manjim prekidima 11 godina. Poslije prekida od godinu dana, u sezoni 1966/67, počinje novu sezonu prema zasadama održanih jedanaest sezona, ali se sada kao osnivači javljaju Radnička biblioteka i Centar za kulturu Narodnog sveučilišta grada. Iz prostora dvorane - H Radničkog doma Književni petak kreće u Medulićevu ulicu, odatle na Rooseveltov trg 4 u Gradsku knjižnicu, gdje se i danas u Gradskoj knjižnici održava zagrebački „Petak“ na Starčevićevom trgu 6.

Književni petak, poput usmenog literarnog časopisa sa značajnom nakladom, bio je, što se vidi u finalu stoljeća, novost - po susretima i neposrednom kontaktu aktivnih sudionika u razgovoru, debati i prisnoj atmosferi, po raznolikom i kvalitetnom programu. Zvučni zapisi svjedoče o sugestivnoj živoj riječi, atmosferi i bilu zagrebačkog društvenog života.

Književni petak 148 (16. 5. 1960.) Radnička biblioteka Dvorana H
(s lijeva) Jean Paul Sartre i Darko Suvin, prevoditelj

Građa za snimanje

Snimljeni su razgovori s hrvatskim i stranim autorima, Mirkom Božićem, Slavkom Mihalićem, Ivanom Kušanom, Ivanom Slamnigom, Ivanom Raosom, Ivom Hergešićem, Ljudevitom Jonkeom, Ivom Frangešom, Rudijem Supekom, Vanjom Sutlićem, Ivom Tijardovićem, Zlatkom Pricom, Aleksandrom Srnecom, Brankom Belanom, Mirjanom Gross, kao i Jeanom-Pierreom Fayeom, Eliom Filippom Accroccom, Bratkom Kreftom, Benom Zupančićem, Brankom Čopićem, Oskarom Davičom, Izetom Sarajlićem, Nusretom Idrizovićem, Midhatom Begićem i brojnim drugim.

Način korištenja

Projekt Glasovi Književnog petka sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Presnimljena i obrađena zvučna građa nakon provedbe mjera zaštite, digitalizacije i obrade, stavlja se na raspolaganje korisnicima za rad u stručne, obrazovne i znanstvene svrhe u prostoru Knjižnice Božidara Adžije. Građu za digitalizaciju i objavljivanje priprema voditelj projekta Glasovi Književnog petka Ivan Jelić, informator-predmetni analitičar u Knjižnici Božidara Adžije. Isječci zvučnih zapisa okupljeni su na portalu Digitalne zbirke, a Katalog Knjižnica grada Zagreba omogućava pretraživanje i pristup sadržaju.

Sve digitalne reprodukcije izvornika iz zbirke Arhiv Književnog petka kao kratki zvučni isječci dostupni su besplatno osoblju i članovima Knjižnica grada Zagreba za dalje obrazovanje i istraživanje. Za puni pristup javnosti kad god je moguće knjižničarska zajednica će nastojati ishoditi suglasnost onih koji su imenovani kao suradnici ili su identificirani kao autori. Snimke mogu biti reproducirane, ali ne i preuzete, s mrežne stranice Kataloga. Snimke zaštićene autorskim pravom posjetitelji mogu poslušati na računalu u Knjižnici Božidara Adžije uz člansku iskaznicu.
 

Voditeljica Knjižnice
Rajka Gjurković Govorčin
 (siječanj 2018.)