Važno je biti u PRAVU program je Knjižnice Božidara Adžije kojim se želi potaknuti razvoj kritičkog mišljenja. Akronim PRAVU dolazi od pretražiti, razmisliti, valjano utvrditi, a to je i cilj ovog programa - osvijestiti ljudima potrebu za propitivanjem informacija, a ne samo nekritičko prihvaćanje onoga što im se ponudi. Da bismo izložili informacije što brže i jednostavnije, od rujna 2023. program mijenja oblik, informacije će biti izložene u obliku infografika.
Na mrežnim stranicama Knjižnice Božidara Adžije svaka dva mjeseca obradit će se jedna tema ili samo njezin dio. Tekstovima koji će se objavljivati želi se osvijestiti važnost propitivanja i razmišljanja, jesu li informacije kojima se služimo zaista valjane ili samo automatski usvojene. Na radionicama se može izvježbati praktični dio toga procesa. Radionice se dogovaraju na knjiznica.bozidara.adzije@kgz.hr, telefonski ili osobno u knjižnici.
Sva pitanja, prijedloge i dodatne informacije mogu se slati na istu adresu. Nemojte zaboraviti, Važno je biti u PRAVU.
Kritičko mišljenje je složeni proces i rezultat analize i vrednovanja tvrdnji, pronalaženja opravdanja za tvrdnje, usporedbe s drugim tvrdnjama, generiranje prigovora tvrdnjama te konačno zauzimanja stava. Kritički mislimo u profesionalnom djelovanju, u svakodnevnoj komunikaciji s drugima, svakodnevnom rješavanju problema i donošenju odluka. Kritički u ovom kontekstu ne znači kritiziranje u negativnom smislu, nego promišljeno vrednovanje koje može biti pozitivno ili negativno.
Ispravno rasuđivanje temelj je kvalitetnog kritičkog mišljenja. Formirano vjerovanje i čovjekova želja da njegovo stajalište bude istinito mogu dovesti do pogrešaka u zaključivanju. Zbog toga vježbanjem logike i kritičkim promišljanjem naprosto učimo ispravno zaključivati pa tu naučenu vještinu spontano vježbamo u svim situacijama kad mislimo i razmišljamo, razgovaramo i rješavamo svakodnevne probleme. U proces razvoja kritičkog mišljenja treba uložiti vrijeme, trud i strpljenje.
Kad su Woodrowa Wilsona 1922. godine pitali što misli o evoluciji odgovorio im je: „Naravno, kao svatko razuman i obrazovan, vjerujem u organsku evoluciju. Čudi me da se u današnje doba uopće postavljaju takva pitanja.“
Danas sve više ljudi misli da je evolucija izmišljena, a ona je samo jedna od znanstvenih činjenica koje se sve više negiraju. Kroz sljedeće mjesece pokušat ćemo odgovoriti zašto dolazi do tog opasnog procesa. Bit će nam drago ako nam se pridružite.
Danas je zahvaljujući internetu relativno lako pronaći informacije, a zbog toga se može steći dojam da je lako doći i do znanja te postati stručnjak za bilo koje područje. Dobiva se iluzija da nema potrebe oslanjati se samo na autoritete. Taj fenomen da nestručni ljudi stalno preispituju stručnost liječnika, pravnika, ekonomista, znanstvenika i drugih postaje sve uobičajeniji u cijelom društvu. Taj opasni fenomen naziva se smrt stručnosti.
Za prenošenje znanja ključni su ljudi - zahvaljujući jeziku jedni drugima prenosimo stručnost i pojedinačna iskustva. Jezik nam omogućuje akumuliranje znanja, ali i širenje i utvrđivanje pogrešnih uvjerenja. To čini osnovu i za suradnju, ali i za laži i prijevare. Zbog društvene prirode znanja čovjek može imati cijelu sliku svijeta koja je u osnovi pogrešna. Ako želite saznati više o tome kako se šire laži i time postati otporniji na dezinformacije ovdje možete pročitati više o tome.
Europska komisija lažne vijesti definira kao provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose ili šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti. Njihov sadržaj često nije potpuno lažan, najčešće je istina pomiješana s lažima pa je samim time teže utvrditi o čemu se zapravo radi. Stavljanje istinitih i poluistinitih informacija u poruku ima za cilj navesti na pogrešno mišljenje Više o lažnim vijestima, zašto su toliko opasne i je li borba protiv njih unaprijed osuđena na propast možete pročitati ovdje.
Sretnije čovječanstvo je u nastanku. Nije pretjerano reći da smo možda na putu utopije. Zašto onda nismo već počeli slaviti? Jedan mogući razlog može biti to da smo postali ovisni o „vijestima“. Neznanje o tom izvanrednom napretku koji su napravile milijarde na našem planetu pogoršano je zbog globalne nadmoći zapadnjačkih medija, koji dominiraju nad svjetskim vijestima.
Kishore Mahbubani, Je li (se) Zapad izgubio : provokacija
Za mnoge stvari koje su se u jednom trenutku činile nevjerojatnima kasnije se pokazalo da su istinite. Napredak u ljudskom znanju doveo je do odbacivanja nekih danas potpuno nezamislivih praksi. S druge strane, pošteni i nesebični ljudi raskrinkali su neke od mnogih nezamislivih pokusa i postupaka koji su se radili uz znanje i dopuštenje pojedinih uglednih političara, moćnika ili poslovnih ljudi. Više o tome kako se dolazi od tih, za čovječanstvo pozitivnih procesa, do opasnih teorija zavjere možete pročitati ovdje.
Počevši od razvitka modernih društava, ni u jedno se područje života nije polagalo toliko nade kao u obrazovanje. Zahvaljujući obrazovanju mogu se zaustaviti predrasude, diskriminacija, glad, bolesti, prozreti ideologije, zahvaljujući obrazovanju možemo savladati sve probleme koji nas čekaju u budućnosti te učiniti ljude sretnijima, a Zemlju ljepšim mjestom za život. Je li ipak sve tako jednostavno kao što bismo možda očekivali?
Pokretač znanja je radoznalost. U pozadini različitih ljudskih načina zabave, još od davnih vremena, često je stajalo znanje. S obrazovnim idejama prosvjetiteljstva i neohumanizma znanje se iz zabavne društvene igre polako pretvara u obrazovanje, čovjekovu (samo)obvezu koja bi trebala biti temeljni uvjet za razvoj modernog čovjeka. Znanje je nešto više i drugačije od zbirke neobičnosti ili slučajni isječak. Ako želite pročitati zašto ono što gledamo u kvizovima i popularno-znanstvenim emisijama nije pravo znanje možete pročitati ovdje.
Nijedna obrazovna znanost sama za sebe ne može potpuno objasniti funkcioniranje obrazovanja i njegov efekt. Funkcioniranje bilo kojeg dijela obrazovnog sustava u međudjelovanju je s ostalim elementima sustava, ali i s okolinom i društvom. Kada se istražuju ekonomski i društveni aspekti obrazovanja, temeljna znanja pedagogije i psihologije nisu dovoljna za potpuno objašnjenje obrazovnih pojava. Ako vas zanima nešto više o ovoj kompleksnoj temi možete pročitati ovdje.
Naš narod za marljivu i poštenu osobu kaže da ima obraz. U našem jeziku pojmovi obraz i obrazovanje imaju isti korijen što znači da se od davnina smatra da je to dvoje povezano. Obrazovanje može potaknuti razvoj, a može se iskoristiti i za omogućavanje retrogradnog poretka pogubnog za kvalitetu života. Više o tome u kakvom su međusobnom odnosu društvo i obrazovanje možete pročitati ovdje.
Edukacija je organizirani proces koji se odvija putem formalnog i neformalnog obrazovanja te informalnog učenja. Socijalizacija je spontani proces kojim se cijeli život uče vrijednosti, stavovi i navike, a odgoj organizirano učenje istih tih vrijednosti. Rezultati spontanog i organiziranog učenja mogu se međusobno poništavati jer je velika vjerojatnost da će osoba djelovati u skladu sa svojim već formiranim znanjem, uvjerenjima i svjetonazorom. Dio tog složenog procesa možete pogledati ovdje.
Živimo u vrlo užurbanome svijetu. Zahvaljujući modernoj tehnologiji i globalizaciji, stalno smo u doticaju sa stranim jezicima, bili oni napisani, izgovoreni ili strojno prevedeni. Osposobljavanje prevoditelja formalno započinje školovanjem, a traje cijeli život. Infografikom „Prijevod za početnike ili Zašto engleske rijeke nisu bogate“ na jednostavan se i vrlo sažet način želi skrenuti pozornost na to da prevođenje nije samo automatska zamjena riječi za riječ, nego vrlo složen i kreativan posao. Ovdje se vidi dio tog kompleksnog procesa.
Nasilje i zlostavljanje problemi su koji su oduvijek prisutni u društvenim zajednicama. Najbolji temelj za borbu protiv nasilja jest edukacija i osvješćivanje o tome da nasilje ne mora i ne bi smjelo biti sastavni dio života. Posebni oblik zlostavljanja jest zlostavljanje u radnom okruženju, a mobing je jedan od oblika tog zlostavljanja. Što je mobing i kako prepoznati nasilje na poslu, možete pogledati u infografici na ovom linku.
Ako nekvalitetna osoba dođe na vodeću poziciju, ona najčešće zauzme mjesto kvalitetnom i sposobnom zaposleniku. Ukoliko takav rukovoditelj još i loše vodi posao, s vremenom počne provoditi svoju samovolju, a one koje doživljava kao prijetnju počinje zlostavljati sve do razine mobinga. U kolektivu je zbog stresa sve lošija radna atmosfera, a u takvoj sredini veći je postotak bolovanja. Time osobe koje provode mobing ne štete samo društvu, nego indirektno financijski oštećuju i svoje poslodavce. Taj je proces prikazan u infografici na ovoj poveznici.
Danas izgleda moguće sve ono što se ne može strogo zakonski zabraniti. Ta je siva zona, osobito u radnom okruženju, savršeni prostor kojim se manipulativne osobe koriste za postizanje svojih ciljeva. Svakome tko provodi mobing cilj je obezvrijediti onoga koga doživljava kao prijetnju. To se odvija u nekoliko faza, a završava onda kada je odabrana osoba diskreditirana i više se ne može obraniti. Jedini koji se mogu oduprijeti ovom opasnom procesu jesu oni ljudi koji poštuju druge kao osobe.
