Programi

Narodne knjižnice poticajna su sredina za razvoj i promicanje kulture čitanja i pismenosti, stoga ovaj program nudi preporuke za čitanje prema izboru osoba iz javnog života. Oni daju kratak osvrt na knjigu koja je u nekom trenutku života njima bila važna. Video preporuke objavljuju se dva puta mjesečno, a prate i razne manifestacije vezane uz knjigu i čitanje kao što su Mjesec hrvatske knjige ili Noć knjige, u okviru koje je program i započeo 2021. godine. Videozapisi su objavljeni i na Facebook stranici Knjižnice Božidara Adžije te na YouTube kanalu Knjižnica grada Zagreba.



 

2021.

2022.

Goran Grgić

Kristina Gavran

 
 

Mislav Gleich

Ema Pavlović

Tin Fresl

 

Jelena Miholjević

Ludwig Bauer

Sara Kopeczky Bajić

 
 

Morana Zibar

Mario Kovač

Damir Hoyka

 

Tihomir Cipek

Lidija Dujić

Boris Beck

 

Luka Ostojić

Midhat Ajanović

Helena Sablić Tomić

 
 

Morgan Yasbincek

Lars Fredrik Händler Svendsen

Tomislav Zajec

 
 

Lidija Dujić

Ludwig Bauer

Denis Derk

 
 

Sanja Knežević

Aljoša Jurinić

Aleksandar Stanković

 
 

Nikola Plečko - Nik Titanik

Ena Katarina Haler

Thomas Bauer

 
 

Deniver Vukelić

Marko Maras

Franjo Janeš

 
 

Dika Hrnjak Radica

Lidia Bastianich

Marina Krivošić

 

Branka Sacher

Tamara Jadrejčić

Dražen Čulić

 

Božica Brkan

Anastasia Miari

Ivana Prijatelj Pavičić

 

Matija Štahan

Jelena Ivanišević

Magda Paprenjarka

 

Zbirka Arhiv Književnog petka, zvučni zapisi (1957–1976): magnetofonske vrpce, jedinica 162 i audiokasete, jedinica 58

Knjižnica Božidara Adžije u okviru projekta Digitalizirana zagrebačka baština Knjižnica grada Zagreba započinje u ožujku 2017. digitalizaciju zvučnih zapisa iz svoje zbirke Arhiv Književnog petka. Digitalizacija obuhvaća magnetofonske trake i audiokasete snimljene na tribinama Književnog petka u razdoblju od 1959. do 1969. godine.

Dvorana - H u kojoj se održavao Književni petak u zgradi je Radničkog doma izgrađenog 1937., na prvome katu Radničke biblioteke i čitaonice, današnje Knjižnice Božidara Adžije, koja 1955. pokreće razgovore književnika s publikom. Za prvih susreta vode se stenogrami, a 1959. godine nastaju zvučni snimci.

Književni petak započeo je skromno, sa šezdesetak posjetitelja s književnikom Vladanom Desnicom u velikoj dvorani - H Radničke biblioteke prvoga petka u studenom 1955. Svaki sljedeći brojem posjetitelja je veći. Prema riječima prvog voditelja Književnog petka Marina Zurla petak u društvenom životu Zagreba prerasta u književnu subotu - zapaža se zanimljiva činjenica, posjetitelji Književnog petka, a i ostali građani, koji često putem tiska pročitaju recenziju o razgovoru, sutradan postaju posjetitelji biblioteka (a sad se osjeća i u knjižarama). Ponekad je potrebno iznajmiti poseban prostor, dvoranu koja može primiti tisuću, dvije, pa i više posjetitelja.

Osnivač Književnog petka je Radnička biblioteka u Zagrebu. U sklopu Radničke biblioteke Književni petak djelovao je s manjim prekidima 11 godina. Poslije prekida od godinu dana, u sezoni 1966/67, počinje novu sezonu prema zasadama održanih jedanaest sezona, ali se sada kao osnivači javljaju Radnička biblioteka i Centar za kulturu Narodnog sveučilišta grada. Iz prostora dvorane - H Radničkog doma Književni petak kreće u Medulićevu ulicu, odatle na Rooseveltov trg 4 u Gradsku knjižnicu, gdje se i danas u Gradskoj knjižnici održava zagrebački „Petak“ na Starčevićevom trgu 6.

Književni petak, poput usmenog literarnog časopisa sa značajnom nakladom, bio je, što se vidi u finalu stoljeća, novost - po susretima i neposrednom kontaktu aktivnih sudionika u razgovoru, debati i prisnoj atmosferi, po raznolikom i kvalitetnom programu. Zvučni zapisi svjedoče o sugestivnoj živoj riječi, atmosferi i bilu zagrebačkog društvenog života.

Književni petak 148 (16. 5. 1960.) Radnička biblioteka Dvorana H
(s lijeva) Jean Paul Sartre i Darko Suvin, prevoditelj

Građa za snimanje

Snimljeni su razgovori s hrvatskim i stranim autorima, Mirkom Božićem, Slavkom Mihalićem, Ivanom Kušanom, Ivanom Slamnigom, Ivanom Raosom, Ivom Hergešićem, Ljudevitom Jonkeom, Ivom Frangešom, Rudijem Supekom, Vanjom Sutlićem, Ivom Tijardovićem, Zlatkom Pricom, Aleksandrom Srnecom, Brankom Belanom, Mirjanom Gross, kao i Jeanom-Pierreom Fayeom, Eliom Filippom Accroccom, Bratkom Kreftom, Benom Zupančićem, Brankom Čopićem, Oskarom Davičom, Izetom Sarajlićem, Nusretom Idrizovićem, Midhatom Begićem i brojnim drugim.

Način korištenja

Projekt Glasovi Književnog petka sufinanciran je sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba. Presnimljena i obrađena zvučna građa nakon provedbe mjera zaštite, digitalizacije i obrade, stavlja se na raspolaganje korisnicima za rad u stručne, obrazovne i znanstvene svrhe u prostoru Knjižnice Božidara Adžije. Građu za digitalizaciju i objavljivanje priprema voditelj projekta Glasovi Književnog petka Ivan Jelić, informator-predmetni analitičar u Knjižnici Božidara Adžije. Isječci zvučnih zapisa okupljeni su na portalu Digitalne zbirke, a Katalog Knjižnica grada Zagreba omogućava pretraživanje i pristup sadržaju.

Sve digitalne reprodukcije izvornika iz zbirke Arhiv Književnog petka kao kratki zvučni isječci dostupni su besplatno osoblju i članovima Knjižnica grada Zagreba za dalje obrazovanje i istraživanje. Za puni pristup javnosti kad god je moguće knjižničarska zajednica će nastojati ishoditi suglasnost onih koji su imenovani kao suradnici ili su identificirani kao autori. Snimke mogu biti reproducirane, ali ne i preuzete, s mrežne stranice Kataloga. Snimke zaštićene autorskim pravom posjetitelji mogu poslušati na računalu u Knjižnici Božidara Adžije uz člansku iskaznicu.
 

Voditeljica Knjižnice
Rajka Gjurković Govorčin
 (siječanj 2018.)

Objavljeno 06.06.2017.
Uređeno 24.01.2018.

 
2022.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Muzejski vremeplov: Zbirka narodne medicine kao okosnica izložbenog postava prvoga hrvatskog muzeja medicine Silvija Brkić Midžić, Stella Fatović-Ferenčić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 11. 2022. - 15. 12. 2022.
Vučedolac izvan okvira Darko Bilandžić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 9. 11. 2022. - 15. 12. 2022.
O, mladosti... Ivana Sabljak, Iva Džambaski Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 10. 2022. - 15. 11. 2022.
Praćakališta (bazeni) kao dio baštine Milkica Ursa, Nike Marinković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 9. 2022. - 15. 10. 2022.
Pronađeni u prijevodu : veliki prijevodi i prevoditelji Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 21. 7. 2022. - 15. 9. 2022.
P(r)ekarni radnik Ana Muščet, Petra Kovačić, Antonio Špernjak, Željka Turk - Joksimović Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 20. 6. 2022. - 20. 7. 2022.
Gospodari mora Žarko Baučić Izložba slika Prostor slobodnog pristupa 15. 6. 2022. - 15. 7. 2022.
"Po Zagreb gradu" Nenad Tica, Milkica Ursa Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 19. 5. 2022. - 15. 6. 2022.
QUEER IZDAVAŠTVO U FOKUSU u povodu 20. godišnjice Queer Zagreba Milkica Ursa Tematska izložba Studijska čitaonica 17. 5. 2022. - 5. 6. 2022.
Sloboda: opjevana, izmaštana, zarađena, krvava Milkica Ursa Tematska izložba Studijska čitaonica 22. 4. 2022. - 16. 5. 2022.
Posuđeni u lijepo: ka Kultura gostuje u Zagrebu Ivica Mijačika, Ana Golubić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 4. 2022. - 18. 5. 2022.
Voda - prirodna i kulturna baština u turizmu Milkica Ursa Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 16. 3. 2022. - 15. 4. 2022.
Izložba slika Klare Pešić Klara Pešić Izložba slika Prostor slobodnog pristupa 16. 3. 2022. - 15. 4. 2022.
Glagoljica – hrvatska jezična i povijesna baština Julija Vojković, Ivana Sabljak Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 2. 2022. - 15. 3. 2022.
"Eksperiment misli" Ivane Pipal Ivana Pipal, Željka Turk Joksimović Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 1. 2022. - 15. 2. 2022.
2021.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Stogodišnjaci hrvatske industrije dr.sc. Zlatko Hinšt, Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 12. 2021. - 15. 1. 2022.
„S ljudima me veže“ : 1971-1991-2021 Ana Golubić Tematska izložba Studijska čitaonica 15. 11. - 15. 12. 2021.
„'Petku' treba posvetiti posebnu pažnju“ : 50 godina od sloma Hrvatskog proljeća Ana Golubić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 11. - 15. 12. 2021.
Pisci i mobilnost - hrvatski pisci iz iseljeništva Milkica Ursa Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 10. - 15. 11. 2021.
Izložba „Bakrene sove – čitanost Pavličićevih djela" Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Studijska čitaonica 15. 10. - 15. 11. 2021.
„Hodaj sa mnom” Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Studijska čitaonica 16. 9. - 22. 9. 2021.
Sanjam, letim, živim - inkluzija udruga, visoke škole i knjižnice Milkica Ursa Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 9. - 15. 10. 2021.
Zaboravljena industrijska baština Vesna Ivezić Izložba fotografija Prostor slobodnog pristupa 15. 9. - 15. 10. 2021.
Mladi - borba koja ne prestaje dr. sc. Marko Kovačić i Iva Džambaski Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 2. 8. - 15. 9. 2021.
KAŠTEL NA VRHUNCU: oglašavanje i ambalaža lijekova tvornice Kaštel u Zagrebu 1930-ih i 1940-ih Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 23. 6. - 31. 7. 2021.
Društvo.com : informacijsko doba i umreženi život Jure Žilić Virtualna studijska izložba Mrežne stranice 10. 6. - 10. 9. 2021.
Marija Braut - Moj Zagreb Iva Prosoli i Iva Kranjec Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 19. 5. - 21. 6. 2021.
Biblioterapija - terapeutski učinak čitanja Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 20. 4. - 19. 5. 2021.
Sladki naš kaj Miroslav Arbutina, Vesna Lovrić Cvjetković Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 3. - 19. 4. 2021.
Industrijska baština Siska – prošlost i sadašnjost Vlatko Čakširan, Miroslav Arbutina i Željka Turk Joksimović Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 16. 2. - 16. 3. 2021.
Knjižnica Božidara Adžije - jučer, danas, sutra... Ivana Sabljak, Nike Marinković i Iva Džambaski Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 18. 1. - 13. 2. 2021.
2020.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi prof. dr. sc. Aleksandar Durman, Mirela Hutinec i Darko Puharić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 16. 11. 2020. - 4. 1. 2021.
Fantastična putovanja Autuna Pursera Autun Purser i Željka Turk Joksimović Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 26. 10. 2020. - 16. 11. 2020.
Geja hipoteza – priručnik za preživljavanje? Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 10. 2020. - 15. 11. 2020.
Hrvatske manjine izvan Republike Hrvatske: stoljetni čuvari jezika, običaja i kulturne baštine Milkica Ursa Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 9. 2020. - 15. 10. 2020.
Zagrebačka violinistička škola: povodom 140. obljetnice rođenja Václava Humla Ana Golubić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 8. 2020. - 14. 9. 2020.
Bogu na svom jeziku: Baština rimske liturgije na crkvenoslavenskom jeziku i glagoljskom pismu dr. sc. Ivan Botica, dr. sc. Kristijan Kuhar i dr. sc. Sandra Požar Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 16. 7. 2020. - 14. 8. 2020.
Zdenka Heršak (19. kolovoza 1928. - 3. srpnja 2020.) Milkica Ursa Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 8. 7. 2020. - 24. 7. 2020.
U spomen dr. Ivo Banac (1947.-2020.) Milkica Ursa i Siniša Nikolić Tematska izložba Studijska čitaonica 1. 7. 2020. - 18. 7. 2020.
In memoriam Carlos Ruiz Zafon (25. rujna 1964. - 19. lipnja 2020.) Milkica Ursa Tematska izložba Studijska čitaonica 19. 6. 2020. - 1. 7. 2020.
Max Weber (1864-1920) : stota obljetnica smrti dr. Zlatko Hinšt i Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 6. 2020. - 15. 7. 2020.
Žarko Baučić : izložba Žarko Baučić Izložba slika i fotografija Prostor slobodnog pristupa 15. 6. 2020. - 15. 7. 2020.
U povodu 130. obljetnice rođenja dr. Božidara Adžije, osnivača i prvog upravitelja Knjižnice Milkica Ursa i Nike Marinković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 21. 1. 2020. - 14. 3. 2020.
2019.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Predavanje "Europa počinje u Krapini" Jurica Sabol Predavanje Studijska čitaonica 19. 12. 2019.
Europa počinje u Krapini Jurica Sabol Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 27. 11. 2019. - 18. 1. 2020.
Sjećanje na vukovarske žrtve i stradavanja u ratu 1991. godine Milkica Ursa Tematska izložba Studijska čitaonica 18. 11. 2019. - 30. 11. 2019.
Stih u glazbi – glazba u stihu Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 4. 11. 2019. - 20. 11. 2019.
Nobelova nagrada za književnost Milkica Ursa Tematska izložba Studijska čitaonica 25. 10. 2019. - 8. 11. 2019.
Čitanje portreta, ritam umjetnosti - književnici, prevoditelji, glazbenici, plesači : fotografski portreti Vesne Zednik Vesna Zednik Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 10. 2019. - 15. 11. 2019.
Književnost i glazba - intermedijalne perspektive Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 11. 10. 2019. - 31. 10. 2019.
Ozbiljnom vremenu usprkos : humor i satira u hrvatskoj književnosti Martina Strbad Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 9. 2019. - 15. 10. 2019.
In memoriam akademiku Radoslavu Katičiću Milkica Ursa Tematska izložba Studijska čitaonica 2. 9. 2019. - 30. 9. 2019.
Na bicikle, da promijenite život! Milkica Ursa, Bosiljka Marković i Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 3. 7. 2019. - 8. 9. 2019.
Sjećanje na Antuna Mihanovića i njegov prinos slavensko-sanskrtskim poredbenim istraživanjima Nike Marinković In memoriam Prostor slobodnog pristupa 10. 6. 2019.
U spomen na Đelu Jusića Milkica Ursa Ostalo Prostor slobodnog pristupa 4. 6. 2019. - 14. 6. 2019.
Večer s Tomislavom Birtićem Siniša Nikolić i Tomislav Birtić Susret Studijska čitaonica 7. 6. 2019.
Velebit i Camino : u fondu Knjižnice Nike Marinković i Milkica Ursa Ostalo Studijska čitaonica 6. 6. 2019. - 10. 6. 2019.
Irena Lukšić - hrvatska spisateljica, prevoditeljica, znanstvenica i urednica Vesna Lovrić Cvjetković In memoriam Prostor slobodnog pristupa 12. 3. 2019.
100 godina Bauhausa Martina Strbad Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 27. 5. 2019. - 26. 6. 2019.
Večer s Milanom Trencom Siniša Nikolić i Milan Trenc Susret Studijska čitaonica 7. 5. 2019.
Putujuća izložba Tiflološkog muzeja Tiflološki muzej Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 24. 4. 2019. - 8. 5. 2019.
Milan Trenc ponovo u orbiti Vesna Lovrić Cvjetković, Bosiljka Marković i Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 23. 4. 2019. - 23. 5. 2019.
Knjižni izlog 3 Siniša Nikolić i Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 10. 4. 2019. - 20. 4. 2019.
Festival koji pomiče granice Martina Strbad Ostalo Studijska čitaonica 3. 4. 2019. - 17. 4. 2019.
Magična privlačnost Irana Martina Strbad Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 3. 2019. - 10. 4. 2019.
Proljeće je u gradu Rajka Gjurković Govorčin, Knjižnica Božidara Adžije; Ebtehaj Navaey, Hrvatsko-iransko društvo Irandustan, Enes Kišević, Vesna Tominac Matačić i Brin Bernatović Večer poezije Studijska čitaonica 21. 3. 2019.
Čitanje za 21. stoljeće – Knjižni izlog 2 Informativno-posudbeni odjel Knjižnice Božidara Adžije Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 2. 2019. - 15. 3. 2019.
2019. – Orlandova godina Martina Strbad Ostalo Studijska čitaonica 5. 2. 2019. - 5. 3. 2019.
Knjižni izlog - najbolje iz 2018. Vesna Lovrić Cvjetković i Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 1. 2019. - 15. 2. 2019.
2018.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Matija Skurjeni: 120. obljetnica rođenja (1898.–1990.) Martina Strbad Tematska izložba Studijska čitaonica 14. 12. 2018. - 31. 12. 2018.
„Živ sam i dobro mi je!“ sto godina od završetka Prvog svjetskog rata Bosiljka Marković i Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 10. 12. 2018. - 14. 1. 2019.
Kvadratura kruga zagrebačke filozofije prakse: Praxis i praksisovci 1964-1974 Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 6. 11. 2018. - 10. 12. 2018.
[azъ-buky-vêdê] - hrvatska glagoljica Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 10. 2018. - 5. 11. 2018.
Glasovi Književnog petka: Digitalizirana zagrebačka baština Martina Strbad Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 20. 9. 2018. - 10. 10. 2018.
Dragutin Lerman (1863. - 1918.) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 10. 6. 2018. - 1. 7. 2018.
Stjepan Radić (1871-1928) Ivan Jelić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 4. 6. 2018. - 3. 9. 2018.
Odlazak velikana hrvatskog kazališta : Georgij Paro (1934. – 2018.) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 7. 5. 2018. - 18. 5. 2018.
In memoriam: Tomislav Premerl (1939. – 2018.), arhitekt, teoretičar i povjesničar arhitekture Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 15. 4. 2018. - 21. 4. 2018.
Knjige pod ključem: jučer, danas…. sutra? Vesna Lovrić Cvjetković, Silvija Zec i Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 23. 4. 2018. - 21. 5. 2018.
Odlazak velikog umjetnika: umro akademik Josip Vaništa (1924. – 2018.) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 27. 3. 2018. - 20. 4. 2018.
Suvremena indijska proza : lica i naličja moderne Indije Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 21. 3. 2018. - 22. 4. 2018.
100. godišnjica smrti Claudea Debussyja (1862. – 1918.) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 1. 3. 2018. - 31. 3. 2018.
Seljačka buna 1573. - borba za stare pravice Bosiljka Marković i Vesna Lovrić Cvjetković Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 1. 2. 2018. - 5. 3. 2018.
100. obljetnica smrti Gustava Klimta (1862. – 1918.) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 1. 2. 2018. - 28. 2. 2018.
In memoriam Predrag Lucić (1964-2018) Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 10. 1. 2018. - 31. 1. 2018.
Odlazak Željka Senečića (1933–2018) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 3. 1. 2018. - 31. 1. 2018.
2017.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Božidar Adžija – utemeljitelj Radničke čitaonice i biblioteke Martina Strbad i Željka Caterina Čaldarević Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 4. 12. 2017. - 31. 1. 2018.
Milan Moguš (1927.-2017.), hrvatski lingvist, akademik, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 20. 11. 2017. - 1. 12. 2017.
In memoriam Stanku Lasiću, hrvatskom književnom teoretičaru, povjesničaru i esejistu Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 6. 10. 2017. - 1. 11. 2017.
Nobela za književnost dobio je... Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 5. 10. 2017. - 20. 10. 2017.
Pavao Skalić - život i djelo prvog hrvatskog enciklopedista Vesna Lovrić Cvjetković Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 2. 11. 2017. - 21. 11. 2017.
Pavao Skalić i ideja enciklopedizma Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 11. 10. 2017. - 1. 11. 2017.
Hrvatsko narodno graditeljstvo: sklad baštine i prirode Željka Čaldarević i Martina Strbad Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 20. 9. 2017. - 10. 10. 2017.
25. obljetnica smrti Brune Bjelinskog (1. 11. 1909. - 3. 9. 1992.) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 1. 9. 2017. - 30. 9. 2017.
Odlazak Zvonimira Majdaka (1938-2017) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 1. 8. 2017. - 31. 8. 2017.
Poticajno, zabavno, informativno – prijedlozi za čitanje ovo ljeto Silvija Zec i Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 13. 7. 2017. - 20. 8. 2017.
Dobri duh Zagreba: Branimir Špoljarić (1937-2017) Martina Strbad Tematska izložba Čitaonica 8. 6. 2017. - 20. 8. 2017.
Inspiracija: budizam Martina Strbad Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 6. 6. 2017. - 12. 7. 2017.
In memoriam Mirku Tomasoviću Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 1. 6. 2017. - 30. 6. 2017.
100 godina Februarske revolucije Bosiljka Marković Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 10. 5. 2017. - 6. 6. 2017.
Martin Heidegger : Bitak i vrijeme (1927 – 2017) Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 18. 4. 2017. - 10. 5. 2017.
50. obljetnica Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika – nekad i sad Željka Caterina Čaldarević, Ana Golubić, Vesna Lovrić Cvjetković, Marina Šućur, Marija Žurić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 3. 2017. - 18. 4. 2017.
90 godina Hrvatskog P.E.N. centra : 1927-2017 Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 22. 2. 2017. - 15. 3. 2017.
In memoriam Predragu Matvejeviću Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 3. 2. 2017. - 20. 2. 2017.
Kina : tradicija i suvremenost Ivan Milanovski Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 28. 1. 2017. - 19. 2. 2017.
Zygmunt Bauman : in memoriam (1925-2017) Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 16. 1. 2017. - 29. 1. 2017.
2016.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
1926. godina i otvorenje Radničke knjižnice   Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 22. 12. 2016. - 27. 1. 2017.
Badnjak 1890. godina: rođenje utemeljitelja Radničke čitaonice i biblioteke u Zagrebu, dr. Božidara Adžije (1890 – 1941) Martina Strbad Tematska izložba Studijska čitaonica 21. 12. 2016. - 31. 1. 2017.
In memoriam - Ante Stamać (1939-2016) Martina Strbad Tematska izložba Studijska čitaonica 2. 12. 2016. - 21. 12. 2016.
Martin Heidegger (1889-1976) – 40 godina poslije Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 22. 11. 2016. - 20. 12. 2016.
In memoriam Leonard Cohen 1934 - 2016. Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 14. 11. 2016. - 21. 12. 2016.
Nives Kavurić-Kurtović (1938–2016) Martina Strbad Tematska izložba Studijska čitaonica 2. 11. 2016. - 30. 11. 2016.
Krešimirov trg, Krešimirov Grad Martina Strbad i Ivan Jelić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 31. 10. 2016. - 21. 11. 2016.
Bob Dylan - dobitnik nobelove nagrade za književnost 2016. Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 10. 2016. - 6. 11. 2016.
Faust Vrančić - 400. godišnjica "Machinae novae" Bosiljka Marković Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 10. 2016. - 30. 10. 2016.
Jagoda Kaloper (1947-2016) Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Studijska čitaonica 3. 10. 2016. - 2. 11. 2016.
Giga Gračan - Nagrada za životno djelo "Josip Tabak" Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 3. 10. 2016. - 16. 10. 2016.
Knjižnice – baštinske ustanove u službi zajednice Martina Strbad Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 19. 9. 2016. - 17. 10. 2016.
Izložba uz Dane Indije : Fjodor Ščerbatskoj i indijski buddhizam Siniša Nikolić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 16. 6. 2016. - 5. 9. 2016.
Shiyali Ramamrita Ranganathan i moderno knjižničarstvo Vesna Lovrić Cvjetković Studijska izložba Prostor dnevnog tiska 16. 6. 2016. - 5. 9. 2016.
Zagrebačke vizure Silvija Zec Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 5. 2016. - 15. 6. 2016.
Zvonimir Milčec - Moj zagrebački rukopis Bosiljka Marković Tematska izložba Studijska čitaonica 17. 5. 2016. - 15. 6. 2016.
Haiku i Hrvatska Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 9. 5. 2016. - 15. 6. 2016.
Imre Kertesz, in memoriam Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 5. 5. 2016. - 15. 5. 2016.
Kroz šalu istinu reći Martina Strbad Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 2. 5. 2016. - 15. 6. 2016.
Shakespeare, 400 godina Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 29. 3. 2016. - 11. 4. 2016.
Shakespeare – homo ludens! Williamovih 400. godina Vesna Lovrić Cvjetković Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 11. 4. 2016. - 2. 5. 2016.
Goranovo proljeće Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 14. 3. 2016. - 28. 3. 2016.
U spomen: Michel Tournier (1924. – 2016.) Martina Strbad Tematska izložba Studijska čitaonica 25. 2. 2016. - 15. 3. 2016.
In memoriam – Umberto Eco (5. siječnja 1932. - 19. veljače 2016.) Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 24. 2. 2016. - 9. 3. 2016.
Zdrav život - stvarnost ili mit? Silvija Zec Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 17. 2. 2016. - 17. 3. 2016.
Seljačka buna i Matija Gubec Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 13. 2. 2016. - 25. 2. 2016.
Aleš Debeljak, in memoriam Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 10. 2. 2016. - 20. 2. 2016.
Prešernov dan Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 8. 2. 2016. - 20. 2. 2016.
Laszlo Bulcsu, in memoriam Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 2. 2. 2016. - 15. 2. 2016.
Deklaracija o pravu EU građana na pismenost Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 30. 1. 2016. - 15. 2. 2016.
Josip Juraj Strossmayer – političar, biskup, mecena Ivan Jelić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 18. 1. 2016. - 17. 2. 2016.
Proslavite 1 000 053. rođendan umjetnosti Martina Strbad Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 15. 1. 2016. - 1. 2. 2016.
Izbor iz arapske poezije povodom čitanja poezije Ashrafa Fayadha Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 15. 1. 2016. - 31. 1. 2016.
2015.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Faust Vrančić Bosiljka Marković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 1. 12. 2015. - 18. 1. 2016.
Simboli svjetlosti u religijama Martina Strbad Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 9. 11. 2015. - 30. 11. 2015.
Sanjam li knjižnu nagradu Kiklop? Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 4. 11. 2015. - 23. 11. 2015.
Ideja svjetlosti od Platona do prosvjetiteljstva Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 10. 2015. - 6. 11. 2015.
Walter Benjamin – filozofija u egzilu Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 2. 10. 2015. - 26. 10. 2015.
Rujan - mjesec europske baštine Martina Strbad Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 1. 9. 2015. - 25. 9. 2015.
Putujem dakle jesam: putopisi i putovanja Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 22. 7. 2015. - 24. 8. 2015.
Dante Alighieri – 750. godišnjica rođenja Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 30. 6. 2015. - 27. 7. 2015.
Carl Gustav Jung : 140 obljetnica rođenja Silvija Zec Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 11. 6. 2015. - 15. 7. 2015.
Thomas Mann (1875 - 1955) Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 3. 6. 2015. - 24. 6. 2015.
Radničke organizacije u Zagrebu od početaka radničkog pokreta do 1941. godine Ivan Jelić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 19. 5. 2015. - 10. 6. 2015.
Zagreb book festival Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 18. 5. 2015. - 1. 6. 2015.
Londonski ugovor 1915. - borba za Jadran Ivan Jelić Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 25. 4. 2015. - 17. 5. 2015.
Čedomil Veljačić - izložba u povodu 100. obljetnice rođenja Rajka Gjurković-Govorčin i Jelena Trampuž Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 4. 2015. - 18. 5. 2015.
Ivan Supek (8.4.1915. – 5.3.2007.) – znanstvenik, književnik, filozof, političar Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 3. 4. 2015. - 24. 4. 2015.
Facebook naših baka Udruga Random, Igor Novaković i Željka Novaković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 23. 3. 2015. - 14. 4. 2015.
Međunarodni dan borbe protiv rasne diskriminacije Bosiljka Marković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 2. 3. 2015. - 23. 3. 2015.
Eva Verona (1905. - 1996.) - iznimna knjižničarska karijera Rajka Gjurković-Govorčin i Jelena Trampuž Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 26. 1. 2015. - 2. 3. 2015.
In memoriam Zdenka Bubić Vesna Gaal Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 9. 1. 2015. - 16. 1. 2015.
2014.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Ugodni blagdani uz nove naslove!   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 23. 12. 2014. - 8. 1. 2015.
Predmetno označivanje i pretraživanje u mrežnom katalogu KGZ-a Silvija Zec Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 4. 11. 2014. - 29. 12. 2014.
Rat i sjećanje - Prvi svjetski rat u književnosti Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 27. 10. 2014. - 15. 11. 2014.
Hrvatska mlada lirika : 1914 - 2014 Vesna Lovrić Cvjetković Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 15. 10. 2014. - 27. 10. 2014.
Hommage Danilu Kišu (1935 – 1989) Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 5. 9. 2014. - 5. 10. 2014.
Povodom Festivala svjetske književnosti 2014 Vesna Lovrić Cvjetković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 1. 9. 2014. - 30. 9. 2014.
Ovo ljeto čitamo... Martina Strbad Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 1. 7. 2014. - 31. 8. 2014.
Nogomet, taj jezik srca... ili novca? Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor dnevnog tiska 12. 6. 2014. - 31. 8. 2014.
Prvi svjetski rat - ljudi i sjećanja Ivan Jelić Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 7. 5. 2014. - 30. 6. 2014.
Kulturalni studiji : 50 godina poslije Siniša Nikolić Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 2. 4. 2014. - 30. 4. 2014.
Grupa zemlja Martina Strbad Studijska izložba Prostor slobodnog pristupa 21. 2. 2014. - 25. 3. 2014.
Književne nagrade Silvija Zec Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 16. 1. 2014. - 20. 2. 2014.
2013.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
U to vrijeme godišta Bosiljka Marković Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 10. 12. 2013. - 15. 1. 2014.
Francuzi i Hrvati - u traganju za izgubljenim vremenom   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 5. 11. 2013. - 5. 12. 2013.
Velikani hrvatskog novinstva 20. stoljeća (izbor)   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 14. 10. 2013. - 4. 11. 2013.
130. obljetnica rođenja Ivana Meštrovića   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 5. 9. 2013. - 10. 10. 2013.
Ništa lažno   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 3. 8. 2013. - 31. 8. 2013.
Dobro došli u EU!   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 28. 6. 2013. - 29. 7. 2013.
Mlade snage hrvatske poezije i proze   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 24. 4. 2013. - 25. 5. 2013.
Povodom stogodišnjice rođenja Ranka Marinkovića   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 25. 1. 2013. - 5. 3. 2013.
2012.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Svjetski dan znanosti za mir i razvitak ... ili?   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 7. 11. 2012. - 15. 12. 2012.
Zakaj volim Zagreb   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 25. 5. 2012. - 30. 6. 2012.
85 godina Knjižnice Božidara Adžije (1927-2012)   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 19. 1. 2012. - 19. 4. 2012.
2011.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Iz rata u mir   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 28. 7. 2011. - 3. 9. 2011.
Stari i novi Zagreb : urbana transformacija grada   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 31. 5. 2011. - 22. 6. 2011.
Život i rad hvatskoga znanstvenika i filozofa Ruđera Boškovića   Tematska izložba Prostor slobodnog pristupa 24. 1. 2011. - 28. 2. 2011.
2010.
Naslov Autor Vrsta događanja Lokacija Datum
Robert Roklicer "Bez detalja, molim"   Predstavljanje knjige Prostor slobodnog pristupa 31. 8. 2010.

Knjižnica organizira prikupljanje i donaciju otpisanih, prekobrojnih ili poklonjenih knjiga knjižnicama koje su slabije opremljene knjižnom građom, poglavito nerazvijenim gradovima i općinama u Republici Hrvatskoj.

Knjige se doniraju u veljači na Međunarodni dan darivanja knjigom i u listopadu u Mjesecu hrvatske knjige, najčešće Gradskoj knjižnici Vukovar, Osnovnoj školi u Okučanima, a rjeđe Gradskoj knjižnici u Novoj Gradiški te Gradskoj knjižnici Tomislavgrad u Bosni i Hercegovini. Cilj ovog programa je omogućiti osnovnoškolskim, srednjoškolskim i korisnicima narodnih knjižnica veći opseg knjižnične građe i bolje knjižnične usluge. Programom se uspostavlja jača komunikacija i suradnja među knjižnicama s ciljem ponovnog korištenja postojećih resursa, a budućim naraštajima na taj se način skreće pozornost na važnost  uzajamne pomoći, zajedništva i socijalne osviještenosti.

Ponovnim korištenjem već gotovog proizvoda, u ovom slučaju knjiga, smanjuje se stvaranje otpada, uporaba prirodnih resursa potrebnih za proizvodnju knjiga i na taj način umanjuje emisija CO2. Doprinosi se i ostvarivanju ciljeva Nacionalne strategije poticanja čitanja, većoj dostupnosti knjige i ostale čitalačke građe.

Dvogodišnje iskustvo pokazalo je kako je ovaj način suradnje koristan i kako je konkretna pomoć lokalnoj zajednici itekako dobro došla. Na taj način jača kapacitet knjižnica kao ustanova koje su neophodne za razvoj društva i kao potpora obrazovanju jer podupire bolju kvalitetu  usluga knjižnica - primatelja donacija. Program je započeo u veljači 2019. godine motivacijom Nacionalne kampanje "Čitaj mi!" koja tradicionalno poziva knjižnice, dječje vrtiće, škole na organiziranje akcije Čitam, dam, sretan sam – svoju knjigu daruj i tuđe srce obraduj! u sklopu Međunarodnog dana darivanja knjigom koji se obilježava 14. veljače. Cilj je probuditi ljubav prema čitanju i ohrabriti djecu i odrasle diljem svijeta da taj dan djeci daruju knjigu. Akciji smo se odazvali jer u Hrvatskoj svako treće dijete nema nijednu slikovnicu ni dječju knjigu, pa je osnovni cilj bio ublažiti siromaštvo koje u ranoj dječjoj dobi često ostavlja trajne i neizbrisive posljedice na zdravlje, obrazovanje i sveukupan razvoj djeteta te koči ostvarivanje njegovog potencijala (izvor: UNICEF-ovo istraživanje provedeno 2012. godine; sudjelovao 1621 roditelj). Prikupljene knjige objeručke su prihvaćene pa akciju ponavljamo i tijekom listopada u sklopu manifestacije Mjesec hrvatske knjige. 



   













     
                                                                                             Donacija u Gradskoj knjižnici Tomislavgrad


 






Donacija u Gradskoj knjižnici Vukovar
 

Važno je biti u PRAVU novi je program Knjižnice Božidara Adžije kojim se želi potaknuti razvoj kritičkog mišljenja. Akronim PRAVU dolazi od pretražiti, razmisliti, valjano utvrditi, a to je i cilj ovog programa – osvijestiti u ljudima potrebu za propitivanjem informacija, a ne samo nekritičko prihvaćanje onoga što se nudi.

Na mrežnim stranicama Knjižnice Božidara Adžije svaka dva mjeseca obradit će se jedna tema ili samo jedan njezin dio. Zajedno s obrađenom temom bit će pripremljen kviz kojim će se moći provjeriti znanje. Kviz je anoniman, za rješavanje je dovoljan pristup internetu.

Tekstovima koje ćemo objavljivati želimo osvijestiti važnost propitivanja i razmišljanja, jesu li informacije kojima se služimo zaista valjane ili samo automatski usvojene. Na radionicama možete izvježbati praktični dio toga procesa. Radionice možete dogovoriti na knjiznica.bozidara.adzije@kgz.hr.

Sva pitanja, prijedloge i dodatne informacije također možete slati na istu adresu. Nemojte zaboraviti, Važno je biti u PRAVU.

 


Što je kritičko mišljenje?

5.10.2021.

Kritičko mišljenje je složeni proces i rezultat analize i vrednovanja tvrdnji, pronalaženja opravdanja za tvrdnje, usporedbe s drugim tvrdnjama, generiranje prigovora tvrdnjama te konačno zauzimanja stava. Kritički mislimo u profesionalnom djelovanju, u svakodnevnoj komunikaciji s drugima, svakodnevnom rješavanju problema i donošenju odluka. Kritički u ovom kontekstu ne znači kritiziranje u negativnom smislu, nego promišljeno vrednovanje koje može biti pozitivno ili negativno.

 

listopad

Razvoj kritičkog mišljenja

2.11.2021.

Ispravno rasuđivanje temelj je kvalitetnog kritičkog mišljenja. Formirano vjerovanje i čovjekova želja da njegovo stajalište bude istinito mogu dovesti do pogrešaka u zaključivanju. Zbog toga vježbanjem logike i kritičkim promišljanjem naprosto učimo ispravno zaključivati pa tu naučenu vještinu spontano vježbamo u svim situacijama kad mislimo i razmišljamo, razgovaramo i rješavamo svakodnevne probleme. U proces razvoja kritičkog mišljenja treba uložiti vrijeme, trud i strpljenje.

studeni

O znanju i onome što nije znanje

4.1.2022.

Kad su Woodrowa Wilsona 1922. godine pitali što misli o evoluciji odgovorio im je: „Naravno, kao svatko razuman i obrazovan, vjerujem u organsku evoluciju. Čudi me da se u današnje doba uopće postavljaju takva pitanja.“

Danas sve više ljudi misli da je evolucija izmišljena, a ona je samo jedna od znanstvenih činjenica koje se sve više negiraju. Kroz sljedeće mjesece pokušat ćemo odgovoriti zašto dolazi do tog opasnog procesa. Bit će nam drago ako nam se pridružite.

siječanj

Kognitivne distorzije

1.3.2022.

Danas je zahvaljujući internetu relativno lako pronaći informacije, a zbog toga se može steći dojam da je lako doći i do znanja te postati stručnjak za bilo koje područje. Dobiva se iluzija da nema potrebe oslanjati se samo na autoritete. Taj fenomen da nestručni ljudi stalno preispituju stručnost liječnika, pravnika, ekonomista, znanstvenika i drugih postaje sve uobičajeniji u cijelom društvu. Taj opasni fenomen naziva se smrt stručnosti.

 

ožujak

Laži

3.5.2022.

Za prenošenje znanja ključni su ljudi – zahvaljujući jeziku jedni drugima prenosimo stručnost i pojedinačna iskustva. Jezik nam omogućuje akumuliranje znanja, ali i širenje i utvrđivanje pogrešnih uvjerenja. To čini osnovu i za suradnju, ali i za laži i prijevare. Zbog društvene prirode znanja čovjek može imati cijelu sliku svijeta koja je u osnovi pogrešna. Ako želite saznati više o tome kako se šire laži i time postati otporniji na dezinformacije ovdje možete pročitati više o tome.

 

svibanj

Lažne vijesti

2.7.2022.

Europska komisija lažne vijesti definira kao provjerljivo lažne ili zavaravajuće informacije koje se stvaraju, iznose ili šire radi ekonomske koristi ili namjernog obmanjivanja javnosti. Njihov sadržaj često nije potpuno lažan, najčešće je istina pomiješana s lažima pa je samim time teže utvrditi o čemu se zapravo radi. Stavljanje istinitih i poluistinitih informacija u poruku ima za cilj navesti na pogrešno mišljenje Više o lažnim vijestima, zašto su toliko opasne i je li borba protiv njih unaprijed osuđena na propast možete pročitati ovdje.

 

srpanj

Oblikuju li nas „vijesti“

1.9.2022.

Sretnije čovječanstvo je u nastanku. Nije pretjerano reći da smo možda na putu utopije. Zašto onda nismo već počeli slaviti? Jedan mogući razlog može biti to da smo postali ovisni o „vijestima“. Neznanje o tom izvanrednom napretku koji su napravile milijarde na našem planetu pogoršano je zbog globalne nadmoći zapadnjačkih medija, koji dominiraju nad svjetskim vijestima.
 Kishore Mahbubani, Je li (se) Zapad izgubio : provokacija

 

rujan

Teorije urote

2.11.2022.

Za mnoge stvari koje su se u jednom trenutku činile nevjerojatnima kasnije se pokazalo da su istinite. Napredak u ljudskom znanju doveo je do odbacivanja nekih danas potpuno nezamislivih praksi. S druge strane, pošteni i nesebični ljudi raskrinkali su neke od mnogih nezamislivih pokusa i postupaka koji su se radili uz znanje i dopuštenje pojedinih uglednih političara, moćnika ili poslovnih ljudi. Više o tome kako se dolazi od tih, za čovječanstvo pozitivnih procesa, do opasnih teorija zavjere možete pročitati ovdje.

 

studeni

Uređeno 21.2.2017.

Digitalizacijom odabranih jedinica građe vezanih uz temu razvoja radničkog pokreta u Hrvatskoj u sklopu projekta "Za radnička prava" omogućujemo bolji pristup i korištenje fonda Knjižnice Božidara Adžije, i to jedinica koje po svom povijesnom i intelektualnom sadržaju predstavljaju kulturno dobro i identificiraju se s Knjižnicom.

Knjižnicu Božidara Adžije osnovala je kao Radničku biblioteku Radnička komora u Zagrebu, a djelovala je pri kulturno-prosvjetnom odjelu Komore. Radnička biblioteka je bila središnja knjižnica za ostale radničke knjižnice i čitaonice Hrvatske.

Snimanjem i pretvaranjem u digitalni format građe o povijesti radničkog pokreta i njenim okupljanjem na jednom mjestu u sklopu nove nakladničke cjeline, osiguravamo kontekst jednog povijesnog razdoblja u Zagrebu, identificirajući silnice koje su oblikovale moderno hrvatsko društvo te stvaramo podlogu za znanstvene i obrazovne projekte koji istražuju sve vidove vezane uz radnički i sindikalni pokret od njegovih početaka u Hrvatskoj krajem 19. stoljeća do početka Drugog svjetskog rata. Ujedno štitimo vrijedna djela od daljnjeg oštećivanja.

Digitalizirana zbirka o radničkom pokretu zamašnjak je potreban za stvaranje novih usluga povezivanjem sa sličnim baštinskim ustanovama u Europi i doprinos stvaranju virtualne izložbe koja tematizira prošlost i sadašnjost radničkog pokreta u svijetu. S ciljem senzibilizacije šire javnosti o vrijednosti i važnosti fonda o radničkom pokretu, digitalizirani sadržaj će biti integriran u postojeći uspješan i od javnosti prepoznat sustav Digitalne zbirke Knjižnica grada Zagreba.

Dobrodošli u Zvukmark, podcast razgovore Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije. Podcast je zvučni ili video zapis namijenjen distribuciji putem interneta koristeći RSS tehnologiju. Podcast u Knjižnici novi je mrežno dostupni knjižnični program kojim se promovira bogati fond društveno-humanističkih znanosti Knjižnice Božidara Adžije. Razgovore vodimo s poznatim i javnim ličnostima iz različitih područja kulture i znanosti, nastojeći promicati i razvijati kulturu čitanja, a Knjižnicu Božidara Adžije pozicionirati kao modernu, inovativnu i učinkovitu ustanovu koja svojim širenjem i nadogradnjom usluga pridonosi podizanju zadovoljstva korisnika Knjižnica grada Zagreba.
 



Iz nakladničkog kuta : Branko Čegec i Ivan Sršen

Novu epizodu Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvećujemo nakladništvu u Hrvatskoj. Što nakladnicima znače sajmovi knjiga, koji su najveći problemi s kojima se danas susreću, je li se knjižni sektor oporavio od krize i još o puno toga razgovarali smo s Brankom Čegecom iz nakladničke kuće Meandar Media i Ivanom Sršenom iz nakladničke kuće Sandorf.



Teme razgovora s gostima bile su:
1. Branko Čegec, pokretač izdavačke kuće Meandar, kasnije Meandar Media;
2. Širok nakladnički dijapazon od klasika do suvremenih autora;
3. Osnivanje nakladničke kuće Sandorf;
4. Pozicioniranje Sandorfa na hrvatskoj izdavačkoj sceni;
5. Knjiga kao poželjno kulturno dobro;
6. E-knjiga i čitanost;
7. Knjižnice kao važan kupac i potencijali nakladništva;
8. Književne nagrade i njihov utjecaj na prodaju knjige;
9. Knjižni festivali i sajmovi;
10. Medijska popraćenost Sandorfa;
11. Književna kritika danas;
12. Značaj književnih časopisa za razvoj hrvatske književne scene;
13. Sandorf na internetu i društvenim mrežama;
                                                                                                                   14. Izbor naslova – prevoditelji, autori;
                                                                                                                   15. Planovi za 2023. godinu.





Znatiželja čitanja i mladi danas : dr. sc. Anita Peti-Stantić i Vedrana Stantić

U svakodnevnom životu suočavamo se s izjavama kako danas djeca i mladi sve manje čitaju. Bilo da je riječ o književnim djelima ili pak o časopisima, mladi i djeca sve manje i manje posežu za papirnatim oblicima pisanih tekstova i gubi se interes za čitanjem. U vrtlogu današnjice, ponajviše moderne tehnologije, uporaba mobilnih uređaja i računala uzima sve više maha te se tako stvara svijest o nebitnosti knjige. Čitanje je složena jezična djelatnost pa je vrlo važno ostvariti cilj da ono postane ugodna i poželjna aktivnost te intelektualna potreba. Knjižnicama općenito pripada uloga motiviranja i poticanja kulture čitanja. Čitateljska pismenost jedna je od najvažnijih vještina u suvremenom dobu, no prema čitanju i knjigama mladi su, barem prema statistici, sve ravnodušniji. Stoga smo novu epizodu podcast razgovora Zvukmark – zabilježeno zvukom odlučili posvetiti važnosti čitalačkih navika mladih koji su tema ovogodišnjeg Mjeseca hrvatske knjige, o čemu smo razgovarali sa sveučilišnom profesoricom Anitom Peti-Stantić i njezinom kćerkom Vedranom Stantić.



Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Nastanak knjige „Znati(želja) : zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah?“;
2. Mladi i znatiželja;
3. Zanimljivost školske lektire;
4. Tko/što je krivo što mladi danas manje čitaju;
5. Mladi i komunikacija;
6. Razlozi nečitanja mladih;
7. Knjižnica – srce i duša svake škole; 
                                                                                                                   8. Izražavanje i vokabular mladih danas;
                                                                                                                   9. Prakse čitanja generacije mladih;
                                                                                                                  10. Nova tehnologija kao ugroza za knjigu i čitanje;
                                                                                                                  11. Mjesec hrvatske knjige 2022.



Zašto je važno čitati : Karolina Zlatar Radigović

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja provodi niz programa, a svake godine u povodu Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, održat će se stručni skup pod nazivom „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“. Stoga smo odlučili prvu epizodu nove sezone podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvetiti Međunarodnom danu pismenosti. Gošća Zvukmarka – zabilježeno zvukom je Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe i predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva. Govorila je prije svega o važnosti pismenosti kao temelja ljudskih prava te podsjetila na važnost razvijanja i stjecanja vještine čitanja.



Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Osnivanje i razvoj Hrvatskog čitateljskog društva;
2. Izdavačka djelatnost Hrvatskog čitateljskog društva;
3. Koliko se čita u Hrvatskoj;
4. Mladi i čitanje danas;
5. Književne manifestacije kao poticaj za čitanje;
6. Istraživanje čitanosti u Hrvatskoj;
7. Čitateljske navike u pandemiji bolesti COVID-19;
8. Digitalna pismenost;
9. Pismenost u Hrvatskoj;
10. Stručni skup u povodu Međunarodnog dana pismenosti.



Glazbena šetnja kroz razgovor : dr. sc. Nada Bezić

Glazba je svuda oko nas; ispunjava nam trenutke dok ju slušamo na radiju ili bluetooth zvučniku, vodi glavnu riječ u napetoj sceni neke Netflix serije, pokreće nas na ples, ispunjava magijom dok smo na nekom koncertu… U mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, 21. lipnja obilježava se Svjetski dan glazbe. Ideja je američkog glazbenika Joela Cohena koji je još 1976. godine predložio takvu manifestaciju na dan ljetnoga solsticija. Toga dana glazbenici, kako profesionalci tako i amateri besplatno nastupaju na gradskim trgovima, ulicama, ali i javnim prostorima poput muzeja, kolodvora i slično, podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnom životu. Tim povodom u Zvukmarku – zabilježeno zvukom, podcast razgovorima KGZ-a, Knjižnice Božidara Adžije, ugostili smo muzikologinju, vrsnu poznavateljicu glazbenog života Zagreba 19. i 20. stoljeća, autoricu knjige Glazbene šetnje Zagrebom, kojom je Zagreb dobio svoj „specijalizirani vodič“, dr. sc. Nadu Bezić.



Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Svjetski dan glazbe – dobar način populariziranja glazbe;
2. Glazbeni punktovi Zagreba;
3. Sintagma glazbeni pisac, muzikolog, etnomuzikolog, glazbeni publicist;
4. Zagreb kao Musikstadt;
5. Glazbene šetnje Gornjim gradom;
6. Zanimljiva i vrijedna knjiga Glazbene šetnje Zagrebom;
7. Bogatstvo knjižnice i zbirke arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda;
                                                                                                                   8. Post potresna obnova zgrade HGZ-a;
                                                                                                                   9. Glazbeni turizam u Zagrebu.



Zagreb, moj grad : Biserka Rajković Salata

Novu epizodu Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvećujemo glavnom gradu Republike Hrvatske u povodu Dana grada Zagreba koji obilježavamo 31. svibnja. Za ovu prigodu ugostili smo Biserku Rajković Salata, vlasnicu i glavnu urednicu časopisa Zagreb, moj grad, koji izlazi već punih 15 godina. Bogatim prilozima u visokokvalitetnom tisku na nekoliko razina časopis otvara nove poglede na prošlost i sadašnjost ovog srednjoeuropskog grada. Temama o starom Zagrebu, o aktualnim kulturnim događanjima u glavnom gradu i izvan njega, ali i o gospodarstvu, turizmu, mladima, zdravlju, ljepoti, nutricionizmu, časopis progovara popularno i zanimljivo. Zagrepčane i sve koji se tako osjećaju želi podsjetiti na to kako se nekad u Zagrebu živjelo i koji su ljudi ugradili svoj život i rad u ulice, trgove, zgrade i spomenike našega grada. Za časopis pišu poznati akademici, povjesničari i povjesničari umjetnosti, arhitekti, liječnici, muzealci, eminentni kulturni djelatnici i novinari.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Ideja za pokretanjem časopisa Zagreb, moj grad;
2. Teme časopisa Zagreb, moj grad;
3. Dvojezičnost časopisa;
4. Rubrika Novosti iz zagrebačkih knjižara kao poticaj za čitanje;
5. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu;
6. Saloni i njihova uloga u društvenom životu starog dijela glavnoga grada;
                                                                                                                   7. Parkovi u sklopu Lenucijeve ili Zelene potkove;
                                                                                                                   8. Težište u obnovi Zagreba nakon potresa 2020.;
                                                                                                                   9. Zagrebački govor;
                                                                                                                   10. Zagreb – grad po mjeri čovjeka.



Sloboda riječi : Velimir Visković

Ususret manifestaciji Noć knjige 2022. koja temom propituje slobodu te knjigu kao prostor slobode, u 8. epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, razgovarali smo s hrvatskim književnim kritičarom, esejistom i leksikografom Velimirom Viskovićem. Sloboda, individualna prije svega, uvjet je napretka u modernom društvu, prema britanskom filozofu Johnu Stuartu Millu. Bez slobode nema prostora za razvoj talenta, napretka društva, originalnosti i sposobnosti koje obogaćuju društvo. Velimir Visković uz leksikografski i književnopovijesni rad, permanentno piše književne, a povremeno i kazališne kritike. Autor je mnogobrojnih rasprava, eseja i kritika u kojima se bavi autorima, knjigama i književnim fenomenima vezanim uz noviju hrvatsku prozu.




Teme razgovora s gostom bile su:
1. Individualna sloboda kao osnovni uvjet napretka u modernom društvu;
2. Potreba obrane slobode tiska;
3. Status novinara, publiciste i kritičara u slobodi izbora tema i ideja;
4. Sloboda urednika u nakladništvu;
5. Pozicija kritičara danas;
6. Sloboda Krležine riječi;
7. Odlazak Igora Mandića, vrsnog polemičara;
8. Društvene mreže, blog, sloboda izričaja ili nova cenzura;
                                                                                                                   9. Polemičnost javnog govora – tribine;
                                                                                                                   10. Knjiga susretište slobode mišljenja, raspravljanja i ukusa.



Prevoditeljski portret : Mia Pervan

Prevođenje je prije svega komunikacija, dijalog između dvaju ponekad nespojivih kulturnih, književnih i jezičnih sustava. Prijevodi zauzimaju prostor pripadne nepripadnosti i tako dvije često različite književnosti povezuju u međuknjiževnu zajednicu, omogućujući im da uspostave kontakt i utječu jedna na drugu. Prijevod, ako želi biti uspješan, u sebi nosi elemente obiju kultura, književnosti, jezika, dakle, jezika izvornika i primatelja. Isto tako, prevoditelj, na određeni način, djeluje kao posrednik, kao onaj koji pokušava, uvjetno rečeno, pomiriti različitosti između dva ponekad gotovo nespojiva entiteta i otvoriti komunikaciju među njima. Mia Pervan vrsna je prevoditeljica, koja je tijekom svoje bogate karijere na hrvatski jezik, ponajprije s engleskog i francuskog, prevela važne naslove velikih imena svjetske književnosti kao što su Thomas Hardy, Antoine de Saint Exupéry, Saul Bellow, William Wordsworth, I. B. Singer, W. B. Yeats, Gustave Flaubert, Paul Auster, Terry Eagleton, te nekoliko značajnih irskih suvremenih pisaca. S uglednom prevoditeljicom razgovarali smo, u još jednom Zvukmarku-zabilježeno zvukom, o položaju prevoditelja u Hrvatskoj danas, o vrsnoći prijevoda, o mladim prevoditeljima, o njezinim dosadašnjim i novim prevoditeljskim izazovima, a sve u povodu ovogodišnje dodjele Nagrade Iso Velikanović.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Koliko znače nagrade dodijeljene prevoditeljima;
2. Vaš najizazovniji prijevod;
3. Prevođenje nekad i danas;
                                                                                                                   4. Suradnja prevoditelja i autora;
                                                                                                                   5. Razlike u procesu prevođenja kanoniziranog i manje poznatog teksta;
                                                                                                                   6. Razlike u prevođenju književnosti za djecu i književnosti za odrasle;
                                                                                                                   7. Anegdota vezana uz prijevod;
                                                                                                                   8. Prevoditelj kao posrednik u prevođenju djela iz jedne kulture u drugu;
                                                                                                                   9. Hrvatska prevoditeljska scena;
                                                                                                                   10. Savjet mladim književnim prevoditeljima;
                                                                                                                   11. Možemo li biti zadovoljni s onim što se i koliko prevodi na hrvatski jezik.

 



Glagoljica – svjedočenje hrvatskog identiteta : dr. sc. Vida Vukoja

Glagoljica je prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već u 10./11. st., a koje je oduvijek imalo važno mjesto u hrvatskoj povijesti. U godini kada Staroslavenski institut, središnja hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva, obilježava 70 godina postojanja, ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te u povodu izložbe Glagoljica – hrvatska jezična i povijesna baština postavljene u Knjižnici Božidara Adžije, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom razgovarali smo s ravnateljicom Staroslavenskog instituta, dr. sc. Vidom Vukoja.
Dr. sc. Vida Vukoja diplomirala je opću lingvistiku i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2008. godine obranila doktorski rad iz područja filologije. Glavna je i odgovorna urednica znanstvenoga časopisa Slovo (od 2017.) i članica uredništva monografija Biblioteca glagolitica croatica Staroslavenskoga instituta. Recenzentica je znanstvenih i stručnih radova za više međunarodnih i domaćih znanstvenih časopisa. Hrvatska glagoljica jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Predstavljanje Staroslavenskog instituta;
2. Tisućljetna glagoljska tradicija;
3. Glagoljica kao osebujan znak hrvatskoga kulturnog identiteta;
                                                                                                                   4. Glagoljica – crkveno i svjetovno pismo;
                                                                                                                   5. Učenje glagoljice u redovnome školskom programu;
                                                                                                                   6. Ideja za osnivanjem muzeja glagoljice;
                                                                                                                   7. Populariziranje glagoljskog pisma kroz likovnost, dizajn i modu;
                                                                                                                   8. Novi prinosi o glagoljici u znanstvenim istraživanjima;
                                                                                                                   9. Glagoljica u kaligrafiji;
                                                                                                                   10. Bolja vidljivost glagoljice u svijetu.

 



Što sve veže Hrvate i Čehe? : Marijan Lipovac

Hrvati i Česi dva su prijateljska slavenska srednjoeuropska naroda čije se prijateljstvo gradilo stoljećima. Mnogi su doprinosili izgradnji takvog dobrog odnosa stvarajući čvrst most između dviju zemalja, koji je opstao unatoč prostornoj udaljenosti i svim iskušenjima tijekom povijesti. Ususret 30. obljetnici osnutka Hrvatsko-češkog društva u podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom gost nam je bio Marijan Lipovac, povjesničar i bohemist te predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji se već niz godina sustavno bavi istraživanjem i promicanjem prijateljstva dvaju naroda. Inicijator je i voditelj brojnih akcija Hrvatsko-češkog društva kojima je cilj popularizacija Hrvatske u Češkoj i Češke u Hrvatskoj. O brojnim temama vezanim uz društveno-kulturne veze Češke i Hrvatske objavio je više stručnih članaka i knjiga. Od osnutka (1992.) Hrvatsko-češko društvo daje doprinos razmjeni kulturnih, umjetničkih, znanstvenih, gospodarskih i drugih civilizacijskih dostignuća hrvatskog i češkog naroda, a u sklopu toga i češke manjine u Hrvatskoj te hrvatske manjine u Češkoj.




Teme razgovora s gostom bile su:
1. Osobni interes za hrvatsko-češke kulturne veze;
2. Češki tragovi u Hrvatskoj i hrvatski u Češkoj;
3. Dug Zagreba Česima i dug Praga Hrvatima;
4. Tvrdnja Stjepana Radića da su Česi nositelji kulture u Austro-Ugarskoj Monarhiji;
5. Češko pivo kao brend;
                                                                                                                   6. Bohemizmi u hrvatskome jeziku;
                                                                                                                   7. O knjizi „Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj“;
                                                                                                                   8. Doprinos manjina u povijesno-kulturnim vezama Čeha i Hrvata;
                                                                                                                   9. Češko-hrvatsko društvo;
                                                                                                                   10. Suradnja Hrvata i Čeha na polju ekonomije.

 



Svevremenski Šenoa : dr. sc. Suzana Coha

Godina čitanja 2021. ujedno je i godina kada se navršava 140. obljetnica smrti Augusta Šenoe. O njegovom stvaralaštvu, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, razgovarali smo sa Suzanom Coha, izvanrednom profesoricom na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suzana Coha, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i komparativne književnosti, sudjelovala je u projektima izdavanja književnih i kulturnih leksikona i enciklopedija. Znanstvene i stručne radove iz područja književnosti i književne kulture objavljuje u hrvatskim i inozemnim zbornicima i časopisima. August Šenoa nezaobilazna je književna ličnost. Poznat je kao pjesnik Zagreba, otac moderne hrvatske književnosti i jedan od najutjecajnijih i najplodnijih pisaca 19. stoljeća, prema kojem je nazvano i čitavo jedno književno razdoblje - Šenoino doba. Zaslužan je za stvaranje stalne domaće čitateljske publike, za afirmaciju romana, za otvaranje niza novih tematskih područja, za kodifikaciju prozne urbane štokavštine te za stvaranje literarnog standarda koji generacijama služi kao uzor i orijentir.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. August Šenoa danas;
2. Poveznica starije i novije hrvatske književnosti, Šenoino doba;
3. Šenoin jezičnostilski književni kanon;
4. Kritičko-programski esej Naša književnost;
                                                                                                                   5. Programski esej O hrvatskom kazalištu;
                                                                                                                   6. Poveznica Waltera Scotta i Augusta Šenoe kroz povijesni roman;
                                                                                                                   7. Popularnost romana Zlatarovo zlato;
                                                                                                                   8. Šenoin urednički rad u „Vijencu";
                                                                                                                   9. Šenoa kao graditelj našeg narodnog duha.;
                                                                                                                   10. Šenoa, stvaratelj hrvatske čitateljske publike.

 



Hrvatska matica iseljenika i 70 godina neprestanog rada : Vesna Kukavica

Hrvatska matica iseljenika ključna je nacionalna ustanova, koja ove godine obilježava 70 godina od osnutka, s misijom očuvanja hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskog naroda izvan domovine. Djeluje u odjelima za školstvo, znanost i sport, hrvatske manjine, nakladništvo, kulturu te informacijski odjel za iseljeništvo. Matica godišnje realizira oko šezdeset programa i manifestacija povezujući četrdeset i pet država sa svih kontinenata u kojima u većem broju žive Hrvati i građani hrvatskih korijena. U podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom, ugostili smo rukovoditeljicu Odjela za nakladništvo Vesnu Kukavica povodom izložbe Pisci i mobilnost - hrvatski pisci iz iseljeništva postavljene u Knjižnici Božidara Adžije u Godini čitanja 2021. Vesna Kukavica zagrebačka je kulturna djelatnica i novinarka koja vodi Odjel za nakladništvo i urednica je 'Hrvatskog iseljeničkog zbornika' od 1999. godine. Uredila je više desetaka knjiga i brošura, objavila stotine prikaza i feljtona iz područja kulture na hrvatskom i engleskom jeziku u časopisima i zbornicima u RH i inozemstvu, dvije monografije s područja kulture hrvatskog iseljeništva te je autorica izabranih publicističkih radova "Umreženi identiteti" (2013. g.).




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Književno stvaralaštvo hrvatske dijaspore;
2. Kulturni doprinos hrvatskog iseljeništva našoj kulturi;
3. Tradicionalni kulturni i obrazovni programi i manifestacije Hrvatske matice iseljenika;
4. Virtualni muzej hrvatskog iseljeništva;
                                                                                                                   5. Proces stvaranja Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina;
                                                                                                                   6. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu;
                                                                                                                   7. Matičine serijske publikacije - godišnjak Hrvatski iseljenički kalendar i mjesečni časopis Matica;
                                                                                                                   8. Prvo Matičino izdanje monografije Rodnoj grudi : iseljenici Jugoslavije svom „starom kraju“, 1951. g.;
                                                                                                                   9. Prva znanstvena knjiga o iseljeništvu Većeslava Holjevca Hrvati izvan domovine, 1967. g.;
                                                                                                                   10. Čitanost hrvatske knjige u iseljeništvu i iseljeničke knjige u domovini.  

 



Let s Gavranom : Miro Gavran

U podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo jednog od najizvođenijih suvremenih pisaca, Miru Gavrana. Povod je Mjesec hrvatske knjige i Godina čitanja, kao i 500. obljetnica objavljivanja Judite Marka Marulića, te 20 godina od objave Gavranova romana Judita.
Miro Gavran postigao je impozantan uspjeh svjetskih razmjera. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika, a imao je preko 400 premijera na pozornicama širom svijeta. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu. Omiljen je pisac čitateljske i kazališne publike, čije je predstave vidjelo više od 4 milijuna gledatelja. Jedini je živući pisac u Europi koji ima međunarodni kazališni festival posvećen njegovom stvaralaštvu – GavranFest.
U razgovoru smo se dotakli Gavranovog proznog i dramskog stvaralaštva, kako pronalazi inspiraciju za nj i kako se priprema za pisanje na određenu temu. Upitali smo ga o romanima s kršćanskom tematikom s naglaskom na Juditu i o zavičajnom prostoru o kojemu piše. Govorio je i o tradiciji književnog stvaralaštva i čitanju klasika, te o preporukama i savjetima mladim piscima.


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Nova knjiga Odabrane drame 2001.-2021., izbor devet drama;
2. Pronalazak inspiracije za pisanje;
3. GavranFest – tajna uspjeha u građenju međunarodnih veza;
4. Nastanak Teatra Gavran;
5. Lepeza književnog opusa s naglaskom na to je li lakše napisati komediju ili dramu;
                                                                                                                   6. Romani s kršćanskom tematikom, osobito osvrt na roman Judita;
                                                                                                                   7. Priprema za pisanje na odabranu temu;
                                                                                                                   8. Slavonija i Zagreb – prostori o kojima piše;
                                                                                                                   9. Opseg poslova i sačuvani privatni prostor;
                                                                                                                  10. Važnost tradicije u književnom stvaralaštvu i čitanost klasika;
                                                                                                                  11. Savjet mladom piscu na početku karijere;
                                                                                                                  12. Recept preporuke za poticanje čitanja. 

 



Što znamo o mladima danas? : dr. sc. Marko Kovačić

Mladi kao društvena skupina česta su tema u javnosti, no i dalje nas zanima koji su potencijali mladih u Hrvatskoj i šire. U povodu izložbe Mladi – borba koja ne prestaje! koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije u novoj sezoni Zvukmarka ugostili smo dr. sc. Marka Kovačića, vjerojatno najupućenijeg sugovornika za temu politika za mlade i mladih općenito u Hrvatskoj, iz Centra za omladinska i rodna istraživanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Centar provodi istraživanja u znanstvenim područjima sociologije, politologije i filozofije s naglaskom na interdisciplinaran pristup i longitudinalno praćenje društvenih pojava i procesa.
Marko Kovačić doktorirao je javne politike na Sveučilištu u Ljubljani, magistrirao političku znanost na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, dok je drugi magisterij, onaj iz javnih politika, obranio na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je i diplomirao politologiju. Međunarodno je priznati stručnjak za mlade, a do danas je vodio i sudjelovao u 30-ak projekata o mladima i obrazovanju.


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI) - spajanje tema roda i mladih;
2. CORI kao interdisciplinaran centar;
3. Istraživački projekti;
4. Izazovi u radu s mladima;
5. Akademski programi za mlade;
6. Problem odlaska mladih iz Hrvatske;
                                                                                                                   7. Politika za mlade, Nacionalni program za mlade;
                                                                                                                   8. Građanski odgoj i obrazovanje;
                                                                                                                   9. Društveno angažirana znanost;
                                                                                                                  10. Izložba Mladi – borba koja ne prestaje!  

 



Jučer-danas-sutra biblioterapije : dr. sc. Davor Piskač

Dr. sc. Davor Piskač rođen je 1968. godine u Zagrebu gdje je završio Matematičko-informatičku gimnaziju. Diplomirao je na Odjelu za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1995., a magistrirao 2002. godine. Doktorirao je 2004. g. s disertacijom Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma. Studirao je i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Od 2008. g. zaposlen je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje radi kao izvanredni profesor na Odsjeku za kroatologiju. Na Odsjeku je nositelj sedam kolegija, uključujući i onoga naziva Biblioterapija u nastavi književnosti. U sklopu programa međusveučilišne suradnje radi i kao gostujući profesor na Sveučilištu u Torontu na Odjelu za slavenske jezike i književnost. Do sada je objavio više od 20 znanstvenih radova, tri knjige (od kojih jednu u suautorstvu), više stotina stručnih članaka te sudjelovao na više od 30 znanstvenih skupova. Član je nekoliko domaćih i stranih uredništva časopisa za književnost. Knjige vezane za temu biblioterapije su Literarna biblioterapija u nastavi književnosti (2018., u suautorstvu s Ronom Bušljetom) te O književnosti i životu (također 2018. g.). Za sudjelovanje u projektu Biblioterapija-priče koje liječe osvojio je drugu nagradu u Natječaju za najbolje zagrebačke online projekte 2020. g. Projekt je realizirao u suradnji s članovima Kluba Zajedno Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan te svih onih kojima je u doba najvećega širenja epidemije bila potrebna pomoć.







Teme o kojima će biti riječi:
1. Kako je tekao put jednog profesora književnosti u literarnu biblioterapiju?
2. Kakva je dubinska relacija između književnosti i biblioterapije?
3. Definicija i podjela biblioterapije. Klinička biblioterapija u odnosu na literarnu biblioterapiju.
4. Biblioterapija kao disciplina humanistike. Interdisciplinarna pozicioniranost?
5. Praktična strana biblioterapije kao grane primijenjene književnosti?
6. Biblioterapijski tekstovi u odnosu na književne tekstove?
7. Praktična iskustva kroz radionice i primjenu biblioterapijskih načela. Primjeri dobre prakse.
8. Iskustva predavača fakultetskog kolegija Biblioterapija u nastavi književnosti.
9. Opis nagrađenog projekta Biblioterapija-priče koje liječe.
10. Perspektive biblioterapije u budućnosti.  

 



Farmaceutska baština - Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU : gošće prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić

Hrvatski muzej medicine i farmacije djeluje kao prvi muzej znanosti u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2015. godine. Muzej omogućava preglednu komparaciju dosega hrvatske medicine s dosezima medicinskih znanosti drugih zemalja te uključivanje Hrvatske u svjetsku mapu muzeja medicine. Inicijalni fundus Muzeja čini vrijedna Zbirka za povijest medicine i farmacije, a čine je raznovrsni predmeti medicinske i farmaceutske baštine s područja cijele Hrvatske, nastalim u vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća. U povodu izložbe postavljene u Knjižnici Božidara Adžije u 5. epizodi razgovarali smo s dvije znanstvenice, prof. dr. sc. Stellom Fatović-Ferenčić iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU i Silvijom Brkić Midžić iz Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU.


Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Djelatnost Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU;
2. Publikacija „Rasprave i građa za povijest znanosti“;
3. Nastanak Zbirke za povijest medicine i farmacije;
4. Osnutak Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
5. Polazište i temelj Muzeja te njegova pozicija danas;
6. Glavni strateški cilj i specifični ciljevi Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
7. Zbirke koje su prethodile Muzeju;
8. Bogati fundus Muzeja;
9. Hodogram otvaranja Muzeja;
10. Što će sve nuditi Hrvatski muzej medicine i farmacije.  

 



Hrvatsko društvo - stanje i vizije : dr. sc. Branko Ančić

Institut za društvena istraživanja bavi se spoznajno i društveno značajnim, temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima društva, posebice istraživanjima socijalne stratifikacije, prostora, mladih, obrazovanja, znanosti, kulture i religije. Unutar Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu djeluju četiri znanstvenoistraživačka centra koji provode uža tematska istraživanja iz područja sociologije i srodnih disciplina. U četvrtoj epizodi Zvukmarka razgovarali smo s dr. sc. Brankom Ančićem, znanstvenim suradnikom na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti o brojnim sociološkim temama. Bilo je govora o nekim zanimljivim projektima Instituta (zelenoj ekonomiji, društvenoj stratifikaciji u Hrvatskoj i religiji) i naravno vrlo aktualnom projektu – Otpornosti hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije gdje smo se dotakli i pitanja o otuđenosti ljudi u ovo vrijeme. Također, dr. sc. Ančić govorio je i o hrvatskom društvu u cjelini s obzirom na brojne životne izazove u posljednje vrijeme (korona, potresi, održivost hrvatskog gospodarstva).


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Vizije i ciljevi Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti Instituta za društvena istraživanja;
2. Zelena ekonomija u Hrvatskoj;
3. Društvena stratifikacija u Hrvatskoj;
4. Uloga crkve u našem društvu;
5. Slika hrvatskog društva danas;
6. Odgovor hrvatskog društva na COVID-19 pandemiju;
7. Rješenja na probleme gospodarstva i ekonomije nastalih u vrijeme pandemije i potresa.  



Čitanje kao lijek : dr. sc. Ljiljana Sabljak

Kako čitanje može zaliječiti duh i tijelo, što je to biblioterapija i jesu li knjižnice mjesta za liječenje duše - o svemu tome, a i više razgovarali smo u trećoj epizodi Zvukmarka s dr. sc. Ljiljanom Sabljak, koja se već niz godina bavi vođenim, ciljanim čitanjem, a sve to povodom jubilarne Noći knjige. Kako je dr.sc. Ljiljana Sabljak u svojoj profesionalnoj karijeri imala bogato iskustvo s raznim oblicima biblioterapije, razgovor smo vodili o različitim temama vezanih za taj, široj populaciji još nedovoljno poznat knjižničarski koncept. Na samom početku, ukazano je na bitnu razliku između kliničke i knjižnične biblioterapije kao oblika vođenog čitanja te se razgovor, razumljivo, fokusirao na ovu drugu. Nakon definicije pojma i opisa samog tijeka biblioterapijskog protokola u knjižnicama bilo je govora i o različitim projektima biblioterapije u knjižnicama, kao npr. Zita čita i sličnima, kao primjerima dobre prakse. Posebno je istaknuta uloga biblioterapije u poticanju čitanja jer sudionici u tom procesu razvijaju nove i mnogostruke doživljaje književnosti i čitanja čime se književna komunikacija ostvaruje na istovremeno dubljoj, egzistencijalnoj ali i višoj duhovnoj razini.


Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Što je to biblioterapija i koje su osnovne vrste biblioterapije;
2. Tko sve može biti biblioterapeut te koja je to vrsta specijalizacije;
3. Kompetencije educiranog knjižničnog biblioterapeuta;
4. Kako se provodi biblioterapeutski program u knjižnicama;
5. O vrstama literature koja može biti primijenjena u biblioterapeutskom radu;
6. Stvaranje grupa sudionika u procesu biblioterapije;
7. Utjecaj dobi ili uzrasta sudionika na oblik rada;
8. Koje su to životne situacije i okolnosti podobne za temu;
9. Kako biblioterapija potiče čitanje.
 



"Sladki naš kaj" – o kajkavskom književnom jeziku : gosti dr. sc. Željko Jozić i dr. sc. Željka Brlobaš

Povodom izložbe „Sladki naš kaj“ koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije, u drugoj epizodi ugostili smo dr. sc. Željka Jozića, ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i dr. sc. Željku Brlobaš, voditeljicu projekta Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Dr. sc. Željko Jozić govorio je o temeljnim djelatnostima i projektima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, o njezi i skrbi o hrvatskome jeziku, posebice o čistoći hrvatskoga jezika. Također, dotaknuli smo se i teme hrvatskoga pravopisa i donošenja zakona o hrvatskome jeziku. S dr. sc. Željkom Brlobaš razgovarali smo o Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, jednom od temeljnih djela hrvatske povijesne leksikografije, čijom se izradom u okviru istoimenoga internog institutskog projekta ostvaruju jezikoslovni temelji za propitivanje udjela kajkavskoga hrvatskog književnog jezika u okviru tronarječnoga obilježja pisane riječi u povijesti hrvatskoga jezika.


Teme razgovora s gostima bile su:
1. Ustrojstvo Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i njegovo djelovanje danas;
2. Hrvatski pravopis;
3. Čistoća hrvatskoga jezika;
4. Zakon o hrvatskome jeziku;
5. Hrvatski jezik u europskim institucijama i na katedrama;
6. Normativni priručnici javno dostupni na internetu;
7. Izrada Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
8. Izvori za Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
9. Razvoj i suvremenost kajkavskoga jezika;
10. Poruke i preporuke slušateljima u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i godini čitanja.
 



Hrvatska i svijet : Božo Kovačević

U prvoj epizodi pod nazivom Hrvatska i svijet, predstavljamo filozofa i političara Božu Kovačevića s kojim razgovaramo o njegovom bogatom znanstvenom i kulturno-političkom radu. Profesor Kovačević bio je veleposlanik u Ruskoj Federaciji, nekadašnji je saborski zastupnik i ministar u Vladi RH, ali i jedan od osnivača časopisa Gordogan i kolumnist u političkom magazinu Telegram. Profesor će podijeliti s nama svoja bogata sjećanja na časopis Gordogan, govorit će o svom doprinosu u kulturno-političkim vezama Zagreba i Moskve, o svojim iskustvima iz razdoblja rada u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH i o svojoj knjizi Svijet poslije hladnog rata, odnosno vrlo aktualnoj temi cyber ratovanja.


Teme razgovora s Božom Kovačevićem bile su:
1. Časopis Gordogan;
2. Uloga časopisa danas;
3. Mostovi između Zagreba i Moskve;
4. Tribina Književni petak;
5. Profesorska iskustva;
6. Zaštita okoliša i održivost razvoja;
7. Cyber ratovanje.