Zvukmark - zabilježeno zvukom

Dobrodošli u Zvukmark, podcast razgovore Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije. Podcast je zvučni ili video zapis namijenjen distribuciji putem interneta koristeći RSS tehnologiju. Podcast u Knjižnici novi je mrežno dostupni knjižnični program kojim se promovira bogati fond društveno-humanističkih znanosti Knjižnice Božidara Adžije. Razgovore vodimo s poznatim i javnim ličnostima iz različitih područja kulture i znanosti, nastojeći promicati i razvijati kulturu čitanja, a Knjižnicu Božidara Adžije pozicionirati kao modernu, inovativnu i učinkovitu ustanovu koja svojim širenjem i nadogradnjom usluga pridonosi podizanju zadovoljstva korisnika Knjižnica grada Zagreba.
 



Zašto je važno čitati : Karolina Zlatar Radigović

Hrvatsko čitateljsko društvo nacionalna je udruga koja u svrhu promicanja i istraživanja čitanja provodi niz programa, a svake godine u povodu Međunarodnog dana pismenosti, 8. rujna, organizira stručni skup s ciljem okupljanja stručne javnosti i poticanja rasprava o pismenosti(ma) i dobrobitima čitanja u hrvatskom društvu. Ove godine, u suradnji s Hrvatskom knjižnicom za slijepe, Školskom knjigom i Odjelom za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru, uz potporu Ministarstva kulture i medija RH, održat će se stručni skup pod nazivom „Kultura čitanja: što nam govore istraživanja o čitanju“. Stoga smo odlučili prvu epizodu nove sezone podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvetiti Međunarodnom danu pismenosti. Gošća Zvukmarka – zabilježeno zvukom je Karolina Zlatar Radigović, ravnateljica Hrvatske knjižnice za slijepe i predsjednica Hrvatskog čitateljskog društva. Govorila je prije svega o važnosti pismenosti kao temelja ljudskih prava te podsjetila na važnost razvijanja i stjecanja vještine čitanja.



Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Osnivanje i razvoj Hrvatskog čitateljskog društva;
2. Izdavačka djelatnost Hrvatskog čitateljskog društva;
3. Koliko se čita u Hrvatskoj;
4. Mladi i čitanje danas;
5. Književne manifestacije kao poticaj za čitanje;
6. Istraživanje čitanosti u Hrvatskoj;
7. Čitateljske navike u pandemiji bolesti COVID-19;
8. Digitalna pismenost;
9. Pismenost u Hrvatskoj;
10. Stručni skup u povodu Međunarodnog dana pismenosti.



Glazbena šetnja kroz razgovor : dr. sc. Nada Bezić

Glazba je svuda oko nas; ispunjava nam trenutke dok ju slušamo na radiju ili bluetooth zvučniku, vodi glavnu riječ u napetoj sceni neke Netflix serije, pokreće nas na ples, ispunjava magijom dok smo na nekom koncertu… U mnogim zemljama svijeta, pa tako i u Hrvatskoj, 21. lipnja obilježava se Svjetski dan glazbe. Ideja je američkog glazbenika Joela Cohena koji je još 1976. godine predložio takvu manifestaciju na dan ljetnoga solsticija. Toga dana glazbenici, kako profesionalci tako i amateri besplatno nastupaju na gradskim trgovima, ulicama, ali i javnim prostorima poput muzeja, kolodvora i slično, podsjećajući na važnost glazbe u svakodnevnom životu. Tim povodom u Zvukmarku – zabilježeno zvukom, podcast razgovorima KGZ-a, Knjižnice Božidara Adžije, ugostili smo muzikologinju, vrsnu poznavateljicu glazbenog života Zagreba 19. i 20. stoljeća, autoricu knjige Glazbene šetnje Zagrebom, kojom je Zagreb dobio svoj „specijalizirani vodič“, dr. sc. Nadu Bezić.



Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Svjetski dan glazbe – dobar način populariziranja glazbe;
2. Glazbeni punktovi Zagreba;
3. Sintagma glazbeni pisac, muzikolog, etnomuzikolog, glazbeni publicist;
4. Zagreb kao Musikstadt;
5. Glazbene šetnje Gornjim gradom;
6. Zanimljiva i vrijedna knjiga Glazbene šetnje Zagrebom;
7. Bogatstvo knjižnice i zbirke arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda;
                                                                                                                   8. Post potresna obnova zgrade HGZ-a;
                                                                                                                   9. Glazbeni turizam u Zagrebu.



Zagreb, moj grad : Biserka Rajković Salata

Novu epizodu Zvukmarka – zabilježeno zvukom, podcast razgovora Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije posvećujemo glavnom gradu Republike Hrvatske u povodu Dana grada Zagreba koji obilježavamo 31. svibnja. Za ovu prigodu ugostili smo Biserku Rajković Salata, vlasnicu i glavnu urednicu časopisa Zagreb, moj grad, koji izlazi već punih 15 godina. Bogatim prilozima u visokokvalitetnom tisku na nekoliko razina časopis otvara nove poglede na prošlost i sadašnjost ovog srednjoeuropskog grada. Temama o starom Zagrebu, o aktualnim kulturnim događanjima u glavnom gradu i izvan njega, ali i o gospodarstvu, turizmu, mladima, zdravlju, ljepoti, nutricionizmu, časopis progovara popularno i zanimljivo. Zagrepčane i sve koji se tako osjećaju želi podsjetiti na to kako se nekad u Zagrebu živjelo i koji su ljudi ugradili svoj život i rad u ulice, trgove, zgrade i spomenike našega grada. Za časopis pišu poznati akademici, povjesničari i povjesničari umjetnosti, arhitekti, liječnici, muzealci, eminentni kulturni djelatnici i novinari.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Ideja za pokretanjem časopisa Zagreb, moj grad;
2. Teme časopisa Zagreb, moj grad;
3. Dvojezičnost časopisa;
4. Rubrika Novosti iz zagrebačkih knjižara kao poticaj za čitanje;
5. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu;
6. Saloni i njihova uloga u društvenom životu starog dijela glavnoga grada;
                                                                                                                   7. Parkovi u sklopu Lenucijeve ili Zelene potkove;
                                                                                                                   8. Težište u obnovi Zagreba nakon potresa 2020.;
                                                                                                                   9. Zagrebački govor;
                                                                                                                   10. Zagreb – grad po mjeri čovjeka.



Sloboda riječi : Velimir Visković

Ususret manifestaciji Noć knjige 2022. koja temom propituje slobodu te knjigu kao prostor slobode, u 8. epizodi Zvukmarka – zabilježeno zvukom, razgovarali smo s hrvatskim književnim kritičarom, esejistom i leksikografom Velimirom Viskovićem. Sloboda, individualna prije svega, uvjet je napretka u modernom društvu, prema britanskom filozofu Johnu Stuartu Millu. Bez slobode nema prostora za razvoj talenta, napretka društva, originalnosti i sposobnosti koje obogaćuju društvo. Velimir Visković uz leksikografski i književnopovijesni rad, permanentno piše književne, a povremeno i kazališne kritike. Autor je mnogobrojnih rasprava, eseja i kritika u kojima se bavi autorima, knjigama i književnim fenomenima vezanim uz noviju hrvatsku prozu.




Teme razgovora s gostom bile su:
1. Individualna sloboda kao osnovni uvjet napretka u modernom društvu;
2. Potreba obrane slobode tiska;
3. Status novinara, publiciste i kritičara u slobodi izbora tema i ideja;
4. Sloboda urednika u nakladništvu;
5. Pozicija kritičara danas;
6. Sloboda Krležine riječi;
7. Odlazak Igora Mandića, vrsnog polemičara;
8. Društvene mreže, blog, sloboda izričaja ili nova cenzura;
                                                                                                                   9. Polemičnost javnog govora – tribine;
                                                                                                                   10. Knjiga susretište slobode mišljenja, raspravljanja i ukusa.



Prevoditeljski portret : Mia Pervan

Prevođenje je prije svega komunikacija, dijalog između dvaju ponekad nespojivih kulturnih, književnih i jezičnih sustava. Prijevodi zauzimaju prostor pripadne nepripadnosti i tako dvije često različite književnosti povezuju u međuknjiževnu zajednicu, omogućujući im da uspostave kontakt i utječu jedna na drugu. Prijevod, ako želi biti uspješan, u sebi nosi elemente obiju kultura, književnosti, jezika, dakle, jezika izvornika i primatelja. Isto tako, prevoditelj, na određeni način, djeluje kao posrednik, kao onaj koji pokušava, uvjetno rečeno, pomiriti različitosti između dva ponekad gotovo nespojiva entiteta i otvoriti komunikaciju među njima. Mia Pervan vrsna je prevoditeljica, koja je tijekom svoje bogate karijere na hrvatski jezik, ponajprije s engleskog i francuskog, prevela važne naslove velikih imena svjetske književnosti kao što su Thomas Hardy, Antoine de Saint Exupéry, Saul Bellow, William Wordsworth, I. B. Singer, W. B. Yeats, Gustave Flaubert, Paul Auster, Terry Eagleton, te nekoliko značajnih irskih suvremenih pisaca. S uglednom prevoditeljicom razgovarali smo, u još jednom Zvukmarku-zabilježeno zvukom, o položaju prevoditelja u Hrvatskoj danas, o vrsnoći prijevoda, o mladim prevoditeljima, o njezinim dosadašnjim i novim prevoditeljskim izazovima, a sve u povodu ovogodišnje dodjele Nagrade Iso Velikanović.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Koliko znače nagrade dodijeljene prevoditeljima;
2. Vaš najizazovniji prijevod;
3. Prevođenje nekad i danas;
                                                                                                                   4. Suradnja prevoditelja i autora;
                                                                                                                   5. Razlike u procesu prevođenja kanoniziranog i manje poznatog teksta;
                                                                                                                   6. Razlike u prevođenju književnosti za djecu i književnosti za odrasle;
                                                                                                                   7. Anegdota vezana uz prijevod;
                                                                                                                   8. Prevoditelj kao posrednik u prevođenju djela iz jedne kulture u drugu;
                                                                                                                   9. Hrvatska prevoditeljska scena;
                                                                                                                   10. Savjet mladim književnim prevoditeljima;
                                                                                                                   11. Možemo li biti zadovoljni s onim što se i koliko prevodi na hrvatski jezik.

 



Glagoljica – svjedočenje hrvatskog identiteta : dr. sc. Vida Vukoja

Glagoljica je prvo pismo kojim su Hrvati bilježili svoj materinski jezik već u 10./11. st., a koje je oduvijek imalo važno mjesto u hrvatskoj povijesti. U godini kada Staroslavenski institut, središnja hrvatska akademska ustanova za istraživanje hrvatske glagoljice i glagoljaštva, obilježava 70 godina postojanja, ususret Danu glagoljice i glagoljaštva, 22. veljače, te u povodu izložbe Glagoljica – hrvatska jezična i povijesna baština postavljene u Knjižnici Božidara Adžije, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom razgovarali smo s ravnateljicom Staroslavenskog instituta, dr. sc. Vidom Vukoja.
Dr. sc. Vida Vukoja diplomirala je opću lingvistiku i etnologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 2008. godine obranila doktorski rad iz područja filologije. Glavna je i odgovorna urednica znanstvenoga časopisa Slovo (od 2017.) i članica uredništva monografija Biblioteca glagolitica croatica Staroslavenskoga instituta. Recenzentica je znanstvenih i stručnih radova za više međunarodnih i domaćih znanstvenih časopisa. Hrvatska glagoljica jedan od nezaobilaznih simbola nacionalnoga identiteta, na temelju kojega smo i danas prepoznatljivi i jedinstveni u Europi i svijetu.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Predstavljanje Staroslavenskog instituta;
2. Tisućljetna glagoljska tradicija;
3. Glagoljica kao osebujan znak hrvatskoga kulturnog identiteta;
                                                                                                                   4. Glagoljica – crkveno i svjetovno pismo;
                                                                                                                   5. Učenje glagoljice u redovnome školskom programu;
                                                                                                                   6. Ideja za osnivanjem muzeja glagoljice;
                                                                                                                   7. Populariziranje glagoljskog pisma kroz likovnost, dizajn i modu;
                                                                                                                   8. Novi prinosi o glagoljici u znanstvenim istraživanjima;
                                                                                                                   9. Glagoljica u kaligrafiji;
                                                                                                                   10. Bolja vidljivost glagoljice u svijetu.

 



Što sve veže Hrvate i Čehe? : Marijan Lipovac

Hrvati i Česi dva su prijateljska slavenska srednjoeuropska naroda čije se prijateljstvo gradilo stoljećima. Mnogi su doprinosili izgradnji takvog dobrog odnosa stvarajući čvrst most između dviju zemalja, koji je opstao unatoč prostornoj udaljenosti i svim iskušenjima tijekom povijesti. Ususret 30. obljetnici osnutka Hrvatsko-češkog društva u podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom gost nam je bio Marijan Lipovac, povjesničar i bohemist te predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji se već niz godina sustavno bavi istraživanjem i promicanjem prijateljstva dvaju naroda. Inicijator je i voditelj brojnih akcija Hrvatsko-češkog društva kojima je cilj popularizacija Hrvatske u Češkoj i Češke u Hrvatskoj. O brojnim temama vezanim uz društveno-kulturne veze Češke i Hrvatske objavio je više stručnih članaka i knjiga. Od osnutka (1992.) Hrvatsko-češko društvo daje doprinos razmjeni kulturnih, umjetničkih, znanstvenih, gospodarskih i drugih civilizacijskih dostignuća hrvatskog i češkog naroda, a u sklopu toga i češke manjine u Hrvatskoj te hrvatske manjine u Češkoj.




Teme razgovora s gostom bile su:
1. Osobni interes za hrvatsko-češke kulturne veze;
2. Češki tragovi u Hrvatskoj i hrvatski u Češkoj;
3. Dug Zagreba Česima i dug Praga Hrvatima;
4. Tvrdnja Stjepana Radića da su Česi nositelji kulture u Austro-Ugarskoj Monarhiji;
5. Češko pivo kao brend;
                                                                                                                   6. Bohemizmi u hrvatskome jeziku;
                                                                                                                   7. O knjizi „Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj“;
                                                                                                                   8. Doprinos manjina u povijesno-kulturnim vezama Čeha i Hrvata;
                                                                                                                   9. Češko-hrvatsko društvo;
                                                                                                                   10. Suradnja Hrvata i Čeha na polju ekonomije.

 



Svevremenski Šenoa : dr. sc. Suzana Coha

Godina čitanja 2021. ujedno je i godina kada se navršava 140. obljetnica smrti Augusta Šenoe. O njegovom stvaralaštvu, u podcastu Zvukmark – zabilježeno zvukom, razgovarali smo sa Suzanom Coha, izvanrednom profesoricom na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Suzana Coha, profesorica hrvatskoga jezika i književnosti i komparativne književnosti, sudjelovala je u projektima izdavanja književnih i kulturnih leksikona i enciklopedija. Znanstvene i stručne radove iz područja književnosti i književne kulture objavljuje u hrvatskim i inozemnim zbornicima i časopisima. August Šenoa nezaobilazna je književna ličnost. Poznat je kao pjesnik Zagreba, otac moderne hrvatske književnosti i jedan od najutjecajnijih i najplodnijih pisaca 19. stoljeća, prema kojem je nazvano i čitavo jedno književno razdoblje - Šenoino doba. Zaslužan je za stvaranje stalne domaće čitateljske publike, za afirmaciju romana, za otvaranje niza novih tematskih područja, za kodifikaciju prozne urbane štokavštine te za stvaranje literarnog standarda koji generacijama služi kao uzor i orijentir.




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. August Šenoa danas;
2. Poveznica starije i novije hrvatske književnosti, Šenoino doba;
3. Šenoin jezičnostilski književni kanon;
4. Kritičko-programski esej Naša književnost;
                                                                                                                   5. Programski esej O hrvatskom kazalištu;
                                                                                                                   6. Poveznica Waltera Scotta i Augusta Šenoe kroz povijesni roman;
                                                                                                                   7. Popularnost romana Zlatarovo zlato;
                                                                                                                   8. Šenoin urednički rad u „Vijencu";
                                                                                                                   9. Šenoa kao graditelj našeg narodnog duha.;
                                                                                                                   10. Šenoa, stvaratelj hrvatske čitateljske publike.

 



Hrvatska matica iseljenika i 70 godina neprestanog rada : Vesna Kukavica

Hrvatska matica iseljenika ključna je nacionalna ustanova, koja ove godine obilježava 70 godina od osnutka, s misijom očuvanja hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskog naroda izvan domovine. Djeluje u odjelima za školstvo, znanost i sport, hrvatske manjine, nakladništvo, kulturu te informacijski odjel za iseljeništvo. Matica godišnje realizira oko šezdeset programa i manifestacija povezujući četrdeset i pet država sa svih kontinenata u kojima u većem broju žive Hrvati i građani hrvatskih korijena. U podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom, ugostili smo rukovoditeljicu Odjela za nakladništvo Vesnu Kukavica povodom izložbe Pisci i mobilnost - hrvatski pisci iz iseljeništva postavljene u Knjižnici Božidara Adžije u Godini čitanja 2021. Vesna Kukavica zagrebačka je kulturna djelatnica i novinarka koja vodi Odjel za nakladništvo i urednica je 'Hrvatskog iseljeničkog zbornika' od 1999. godine. Uredila je više desetaka knjiga i brošura, objavila stotine prikaza i feljtona iz područja kulture na hrvatskom i engleskom jeziku u časopisima i zbornicima u RH i inozemstvu, dvije monografije s područja kulture hrvatskog iseljeništva te je autorica izabranih publicističkih radova "Umreženi identiteti" (2013. g.).




Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Književno stvaralaštvo hrvatske dijaspore;
2. Kulturni doprinos hrvatskog iseljeništva našoj kulturi;
3. Tradicionalni kulturni i obrazovni programi i manifestacije Hrvatske matice iseljenika;
4. Virtualni muzej hrvatskog iseljeništva;
                                                                                                                   5. Proces stvaranja Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina;
                                                                                                                   6. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu;
                                                                                                                   7. Matičine serijske publikacije - godišnjak Hrvatski iseljenički kalendar i mjesečni časopis Matica;
                                                                                                                   8. Prvo Matičino izdanje monografije Rodnoj grudi : iseljenici Jugoslavije svom „starom kraju“, 1951. g.;
                                                                                                                   9. Prva znanstvena knjiga o iseljeništvu Većeslava Holjevca Hrvati izvan domovine, 1967. g.;
                                                                                                                   10. Čitanost hrvatske knjige u iseljeništvu i iseljeničke knjige u domovini.  

 



Let s Gavranom : Miro Gavran

U podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo jednog od najizvođenijih suvremenih pisaca, Miru Gavrana. Povod je Mjesec hrvatske knjige i Godina čitanja, kao i 500. obljetnica objavljivanja Judite Marka Marulića, te 20 godina od objave Gavranova romana Judita.
Miro Gavran postigao je impozantan uspjeh svjetskih razmjera. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika, a imao je preko 400 premijera na pozornicama širom svijeta. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu. Omiljen je pisac čitateljske i kazališne publike, čije je predstave vidjelo više od 4 milijuna gledatelja. Jedini je živući pisac u Europi koji ima međunarodni kazališni festival posvećen njegovom stvaralaštvu – GavranFest.
U razgovoru smo se dotakli Gavranovog proznog i dramskog stvaralaštva, kako pronalazi inspiraciju za nj i kako se priprema za pisanje na određenu temu. Upitali smo ga o romanima s kršćanskom tematikom s naglaskom na Juditu i o zavičajnom prostoru o kojemu piše. Govorio je i o tradiciji književnog stvaralaštva i čitanju klasika, te o preporukama i savjetima mladim piscima.


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Nova knjiga Odabrane drame 2001.-2021., izbor devet drama;
2. Pronalazak inspiracije za pisanje;
3. GavranFest – tajna uspjeha u građenju međunarodnih veza;
4. Nastanak Teatra Gavran;
5. Lepeza književnog opusa s naglaskom na to je li lakše napisati komediju ili dramu;
                                                                                                                   6. Romani s kršćanskom tematikom, osobito osvrt na roman Judita;
                                                                                                                   7. Priprema za pisanje na odabranu temu;
                                                                                                                   8. Slavonija i Zagreb – prostori o kojima piše;
                                                                                                                   9. Opseg poslova i sačuvani privatni prostor;
                                                                                                                  10. Važnost tradicije u književnom stvaralaštvu i čitanost klasika;
                                                                                                                  11. Savjet mladom piscu na početku karijere;
                                                                                                                  12. Recept preporuke za poticanje čitanja. 

 



Što znamo o mladima danas? : dr. sc. Marko Kovačić

Mladi kao društvena skupina česta su tema u javnosti, no i dalje nas zanima koji su potencijali mladih u Hrvatskoj i šire. U povodu izložbe Mladi – borba koja ne prestaje! koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije u novoj sezoni Zvukmarka ugostili smo dr. sc. Marka Kovačića, vjerojatno najupućenijeg sugovornika za temu politika za mlade i mladih općenito u Hrvatskoj, iz Centra za omladinska i rodna istraživanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Centar provodi istraživanja u znanstvenim područjima sociologije, politologije i filozofije s naglaskom na interdisciplinaran pristup i longitudinalno praćenje društvenih pojava i procesa.
Marko Kovačić doktorirao je javne politike na Sveučilištu u Ljubljani, magistrirao političku znanost na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, dok je drugi magisterij, onaj iz javnih politika, obranio na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je i diplomirao politologiju. Međunarodno je priznati stručnjak za mlade, a do danas je vodio i sudjelovao u 30-ak projekata o mladima i obrazovanju.


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI) - spajanje tema roda i mladih;
2. CORI kao interdisciplinaran centar;
3. Istraživački projekti;
4. Izazovi u radu s mladima;
5. Akademski programi za mlade;
6. Problem odlaska mladih iz Hrvatske;
                                                                                                                   7. Politika za mlade, Nacionalni program za mlade;
                                                                                                                   8. Građanski odgoj i obrazovanje;
                                                                                                                   9. Društveno angažirana znanost;
                                                                                                                  10. Izložba Mladi – borba koja ne prestaje!  

 



Jučer-danas-sutra biblioterapije : dr. sc. Davor Piskač

Dr. sc. Davor Piskač rođen je 1968. godine u Zagrebu gdje je završio Matematičko-informatičku gimnaziju. Diplomirao je na Odjelu za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1995., a magistrirao 2002. godine. Doktorirao je 2004. g. s disertacijom Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma. Studirao je i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Od 2008. g. zaposlen je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje radi kao izvanredni profesor na Odsjeku za kroatologiju. Na Odsjeku je nositelj sedam kolegija, uključujući i onoga naziva Biblioterapija u nastavi književnosti. U sklopu programa međusveučilišne suradnje radi i kao gostujući profesor na Sveučilištu u Torontu na Odjelu za slavenske jezike i književnost. Do sada je objavio više od 20 znanstvenih radova, tri knjige (od kojih jednu u suautorstvu), više stotina stručnih članaka te sudjelovao na više od 30 znanstvenih skupova. Član je nekoliko domaćih i stranih uredništva časopisa za književnost. Knjige vezane za temu biblioterapije su Literarna biblioterapija u nastavi književnosti (2018., u suautorstvu s Ronom Bušljetom) te O književnosti i životu (također 2018. g.). Za sudjelovanje u projektu Biblioterapija-priče koje liječe osvojio je drugu nagradu u Natječaju za najbolje zagrebačke online projekte 2020. g. Projekt je realizirao u suradnji s članovima Kluba Zajedno Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan te svih onih kojima je u doba najvećega širenja epidemije bila potrebna pomoć.







Teme o kojima će biti riječi:
1. Kako je tekao put jednog profesora književnosti u literarnu biblioterapiju?
2. Kakva je dubinska relacija između književnosti i biblioterapije?
3. Definicija i podjela biblioterapije. Klinička biblioterapija u odnosu na literarnu biblioterapiju.
4. Biblioterapija kao disciplina humanistike. Interdisciplinarna pozicioniranost?
5. Praktična strana biblioterapije kao grane primijenjene književnosti?
6. Biblioterapijski tekstovi u odnosu na književne tekstove?
7. Praktična iskustva kroz radionice i primjenu biblioterapijskih načela. Primjeri dobre prakse.
8. Iskustva predavača fakultetskog kolegija Biblioterapija u nastavi književnosti.
9. Opis nagrađenog projekta Biblioterapija-priče koje liječe.
10. Perspektive biblioterapije u budućnosti.  

 



Farmaceutska baština - Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU : gošće prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić

Hrvatski muzej medicine i farmacije djeluje kao prvi muzej znanosti u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2015. godine. Muzej omogućava preglednu komparaciju dosega hrvatske medicine s dosezima medicinskih znanosti drugih zemalja te uključivanje Hrvatske u svjetsku mapu muzeja medicine. Inicijalni fundus Muzeja čini vrijedna Zbirka za povijest medicine i farmacije, a čine je raznovrsni predmeti medicinske i farmaceutske baštine s područja cijele Hrvatske, nastalim u vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća. U povodu izložbe postavljene u Knjižnici Božidara Adžije u 5. epizodi razgovarali smo s dvije znanstvenice, prof. dr. sc. Stellom Fatović-Ferenčić iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU i Silvijom Brkić Midžić iz Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU.


Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Djelatnost Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU;
2. Publikacija „Rasprave i građa za povijest znanosti“;
3. Nastanak Zbirke za povijest medicine i farmacije;
4. Osnutak Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
5. Polazište i temelj Muzeja te njegova pozicija danas;
6. Glavni strateški cilj i specifični ciljevi Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
7. Zbirke koje su prethodile Muzeju;
8. Bogati fundus Muzeja;
9. Hodogram otvaranja Muzeja;
10. Što će sve nuditi Hrvatski muzej medicine i farmacije.  

 



Hrvatsko društvo - stanje i vizije : dr. sc. Branko Ančić

Institut za društvena istraživanja bavi se spoznajno i društveno značajnim, temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima društva, posebice istraživanjima socijalne stratifikacije, prostora, mladih, obrazovanja, znanosti, kulture i religije. Unutar Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu djeluju četiri znanstvenoistraživačka centra koji provode uža tematska istraživanja iz područja sociologije i srodnih disciplina. U četvrtoj epizodi Zvukmarka razgovarali smo s dr. sc. Brankom Ančićem, znanstvenim suradnikom na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti o brojnim sociološkim temama. Bilo je govora o nekim zanimljivim projektima Instituta (zelenoj ekonomiji, društvenoj stratifikaciji u Hrvatskoj i religiji) i naravno vrlo aktualnom projektu – Otpornosti hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije gdje smo se dotakli i pitanja o otuđenosti ljudi u ovo vrijeme. Također, dr. sc. Ančić govorio je i o hrvatskom društvu u cjelini s obzirom na brojne životne izazove u posljednje vrijeme (korona, potresi, održivost hrvatskog gospodarstva).


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Vizije i ciljevi Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti Instituta za društvena istraživanja;
2. Zelena ekonomija u Hrvatskoj;
3. Društvena stratifikacija u Hrvatskoj;
4. Uloga crkve u našem društvu;
5. Slika hrvatskog društva danas;
6. Odgovor hrvatskog društva na COVID-19 pandemiju;
7. Rješenja na probleme gospodarstva i ekonomije nastalih u vrijeme pandemije i potresa.  



Čitanje kao lijek : dr. sc. Ljiljana Sabljak

Kako čitanje može zaliječiti duh i tijelo, što je to biblioterapija i jesu li knjižnice mjesta za liječenje duše - o svemu tome, a i više razgovarali smo u trećoj epizodi Zvukmarka s dr. sc. Ljiljanom Sabljak, koja se već niz godina bavi vođenim, ciljanim čitanjem, a sve to povodom jubilarne Noći knjige. Kako je dr.sc. Ljiljana Sabljak u svojoj profesionalnoj karijeri imala bogato iskustvo s raznim oblicima biblioterapije, razgovor smo vodili o različitim temama vezanih za taj, široj populaciji još nedovoljno poznat knjižničarski koncept. Na samom početku, ukazano je na bitnu razliku između kliničke i knjižnične biblioterapije kao oblika vođenog čitanja te se razgovor, razumljivo, fokusirao na ovu drugu. Nakon definicije pojma i opisa samog tijeka biblioterapijskog protokola u knjižnicama bilo je govora i o različitim projektima biblioterapije u knjižnicama, kao npr. Zita čita i sličnima, kao primjerima dobre prakse. Posebno je istaknuta uloga biblioterapije u poticanju čitanja jer sudionici u tom procesu razvijaju nove i mnogostruke doživljaje književnosti i čitanja čime se književna komunikacija ostvaruje na istovremeno dubljoj, egzistencijalnoj ali i višoj duhovnoj razini.


Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Što je to biblioterapija i koje su osnovne vrste biblioterapije;
2. Tko sve može biti biblioterapeut te koja je to vrsta specijalizacije;
3. Kompetencije educiranog knjižničnog biblioterapeuta;
4. Kako se provodi biblioterapeutski program u knjižnicama;
5. O vrstama literature koja može biti primijenjena u biblioterapeutskom radu;
6. Stvaranje grupa sudionika u procesu biblioterapije;
7. Utjecaj dobi ili uzrasta sudionika na oblik rada;
8. Koje su to životne situacije i okolnosti podobne za temu;
9. Kako biblioterapija potiče čitanje.
 



"Sladki naš kaj" – o kajkavskom književnom jeziku : gosti dr. sc. Željko Jozić i dr. sc. Željka Brlobaš

Povodom izložbe „Sladki naš kaj“ koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije, u drugoj epizodi ugostili smo dr. sc. Željka Jozića, ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i dr. sc. Željku Brlobaš, voditeljicu projekta Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Dr. sc. Željko Jozić govorio je o temeljnim djelatnostima i projektima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, o njezi i skrbi o hrvatskome jeziku, posebice o čistoći hrvatskoga jezika. Također, dotaknuli smo se i teme hrvatskoga pravopisa i donošenja zakona o hrvatskome jeziku. S dr. sc. Željkom Brlobaš razgovarali smo o Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, jednom od temeljnih djela hrvatske povijesne leksikografije, čijom se izradom u okviru istoimenoga internog institutskog projekta ostvaruju jezikoslovni temelji za propitivanje udjela kajkavskoga hrvatskog književnog jezika u okviru tronarječnoga obilježja pisane riječi u povijesti hrvatskoga jezika.


Teme razgovora s gostima bile su:
1. Ustrojstvo Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i njegovo djelovanje danas;
2. Hrvatski pravopis;
3. Čistoća hrvatskoga jezika;
4. Zakon o hrvatskome jeziku;
5. Hrvatski jezik u europskim institucijama i na katedrama;
6. Normativni priručnici javno dostupni na internetu;
7. Izrada Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
8. Izvori za Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
9. Razvoj i suvremenost kajkavskoga jezika;
10. Poruke i preporuke slušateljima u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i godini čitanja.
 



Hrvatska i svijet : Božo Kovačević

U prvoj epizodi pod nazivom Hrvatska i svijet, predstavljamo filozofa i političara Božu Kovačevića s kojim razgovaramo o njegovom bogatom znanstvenom i kulturno-političkom radu. Profesor Kovačević bio je veleposlanik u Ruskoj Federaciji, nekadašnji je saborski zastupnik i ministar u Vladi RH, ali i jedan od osnivača časopisa Gordogan i kolumnist u političkom magazinu Telegram. Profesor će podijeliti s nama svoja bogata sjećanja na časopis Gordogan, govorit će o svom doprinosu u kulturno-političkim vezama Zagreba i Moskve, o svojim iskustvima iz razdoblja rada u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH i o svojoj knjizi Svijet poslije hladnog rata, odnosno vrlo aktualnoj temi cyber ratovanja.


Teme razgovora s Božom Kovačevićem bile su:
1. Časopis Gordogan;
2. Uloga časopisa danas;
3. Mostovi između Zagreba i Moskve;
4. Tribina Književni petak;
5. Profesorska iskustva;
6. Zaštita okoliša i održivost razvoja;
7. Cyber ratovanje.