Dobrodošli u Zvukmark, podcast razgovore Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije. Podcast je zvučni ili video zapis namijenjen distribuciji putem interneta koristeći RSS tehnologiju. Podcast u Knjižnici novi je mrežno dostupni knjižnični program kojim se promovira bogati fond društveno-humanističkih znanosti Knjižnice Božidara Adžije. Razgovore vodimo s poznatim i javnim ličnostima iz različitih područja kulture i znanosti, nastojeći promicati i razvijati kulturu čitanja, a Knjižnicu Božidara Adžije pozicionirati kao modernu, inovativnu i učinkovitu ustanovu koja svojim širenjem i nadogradnjom usluga pridonosi podizanju zadovoljstva korisnika Knjižnica grada Zagreba.
Ljetna filmska turneja : Marijana Jakovljević
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Osobni interes za filmsku umjetnost;
2. Hrvatska filmska industrija;
3. Prednost pri stvaranju filmova;
4. ZagrebDox – međunarodni festival dokumentarnog filma;
5. Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb;
6. Pulski filmski festival;
7. O filmu „Hotel Pula“;
8. Motovunski filmski festival;
9. Liburnia Film Festival;
10. Vukovarski filmski festival.
Nova čitanja Matoša : akademkinja Dubravka Oraić Tolić
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Znanstveno proučavanje djela i samog lika Matoša;
2. Smjerovi u istraživanju teme Matoš;
3. Aktualnost Matoša danas;
4. Knjiga Čitanja Matoša;
5. Cjelovita deskriptivna bibliografija o A. G. Matošu;
6. Tajna popularnosti Matoša u hrvatskome narodu;
7. Matoševo književno djelo;
8. Rukopisna ostavština A. G. Matoša;
9. Važnost Kuće A. G. Matoša – kulturni centar u Tovarniku;
10. Matošev pogled na današnju kulturu Europe.
Ste se zriktale! : Martina Novosel
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Znanstveno-umjetnički kolektiv „Etno Šnajderaj“;
2. Ideja o četiri zanimljive „modne priče“;
3. Pridavanje pozornosti odijevanju na gradskoj periferiji i u ruralnim krajevima u 60.-tim godinama 20. stoljeća;
4. Obiteljske fotografije kao temelj izložbe u Knjižnici Božidara Adžije;
5. Transformacije i razlike u odijevanju u gradu i u ruralnim predjelima grada;
6. Odijevanje žena 60-ih godina prošlog stoljeća;
7. Ženske frizure u 60-im godinama 20. stoljeća;
8. Odijevanje muškaraca 60-ih godina prošlog stoljeća;
9. Radionica „Modni influenceri 60-ih“ za srednjoškolce u Knjižnici Božidara Adžije.
Umjetna inteligencija: nužnost ili izbor? : akademik Bojan Jerbić
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Razvoj robotike i umjetne inteligencije u Zagrebu tijekom nekoliko zadnjih desetljeća;
2. Odnos robotike i umjetne inteligencije;
3. Definicija umjetne inteligencije;
4. Trenutni dosezi u razvoju tehnologije umjetne inteligencije;
5. Pojam singularnosti;
6. Kontroverze i moguće negativne strane umjetne inteligencije;
7. Etički aspekti primjene ove tehnologije;
8. Organizacijski problemi na području strukture našega obrazovnog sustava ususret budućnosti;
9. Perspektive i skora budućnost razvoja umjetne inteligencije;
10. Predstavljanje Regionalnog centra izvrsnosti za robotske tehnologije (CRTA). 11. Predstavljanje robotskog neuronavigacijskog sustava (RONNA).
Koliko znamo o feminizmu? : dr. sc. Maša Grdešić
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Položaj žena u današnjem hrvatskom društvu;
2. Osobe koje su doprinijele boljem položaju žena danas;
3. Društvene zablude i predrasude prema feminizmu;
4. Koliko je pop kultura doprinijela feminizmu;
5. Knjiga „Zamke pristojnosti: eseji o feminizmu i pop kulturi“;
6. Portal Muf;
7. Osobni uzori i njihov utjecaj na rad;
8. Revidiranje „ženskog pisma“;
9. Politička važnost popularne kulture u odnosu na tzv. visoku kulturu;
10. Kako mladima predstaviti feminizam;
11. Novi trend – „Tradwives“.
Jezik naš svagdašnji : mr. sc. Nives Opačić
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Pismenost Hrvata;
2. Kolumne i eseji o riječima i pojavama u Vijencu, listu Matice hrvatske;
3. Hrvatski pravopis i gramatika;
4. Čistoća hrvatskoga jezika;
5. Pismeno i usmeno izražavanje djece i mladih;
6. Preporuke kako biti dobar jezičar, lingvist, pisac;
7. Zakon o hrvatskome jeziku;
8. Hrvatski jezik u europskim institucijama i na katedrama;
9. Ocjena jezične kulture u Hrvata;
10. Važnost očuvanja materinskoga jezika.
Moć muzeja : dr. sc. Barbara Vujanović
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Noć muzeja i posjećenost muzeja tijekom cijele godine;
2. Potencijal muzeja u razvoju kulturnog turizma u Hrvatskoj;
3. Opus Ivana Meštrovića;
4. Meštrovićevo zagrebačko razdoblje;
5. Meštrovićeva uloga u povijesti zagrebačkih institucija;
6. Recepcija Ivana Meštrovića u Češkoj;
7. Meštrović na svjetskoj kulturnoj mapi;
8. Umjetnost Meštrovića kao platforma političkog angažmana;
9. Vaši planovi i projekti u ovoj godini.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Advent ili došašće – vrijeme iščekivanja i nade;
2. Pripreme za svetkovinu Božića i ujedno za ponovni Kristov dolazak;
3. Sveopća komercijalizacija blještavog adventa, izgubljena slika Isusova rođenja;
4. Isus u natjecateljskoj izgubljenoj utrci s orašarima, sobovima, patuljcima…;
5. Liturgijsko vrijeme i probuđen humanitarni duh;
6. Buđenje radosti kod izgubljenih, zabrinutih ljudi;
7. Božić kao najljepši kršćanski blagdan;
8. Papa Franjo i dvije radosti – duboka (unutarnja, vjerska) i svjetovna;
9. Politička korektnost prema drugom i drugačijem i europski civilizacijski korijeni u svjetlu Božića;
10. Božića poruka mira suvremenom svijetu.
Iz nakladničkog kuta : Branko Čegec i Ivan Sršen
Teme razgovora s gostima bile su:
1. Branko Čegec, pokretač izdavačke kuće Meandar, kasnije Meandar Media;
2. Širok nakladnički dijapazon od klasika do suvremenih autora;
3. Osnivanje nakladničke kuće Sandorf;
4. Pozicioniranje Sandorfa na hrvatskoj izdavačkoj sceni;
5. Knjiga kao poželjno kulturno dobro;
6. E-knjiga i čitanost;
7. Knjižnice kao važan kupac i potencijali nakladništva;
8. Književne nagrade i njihov utjecaj na prodaju knjige;
9. Knjižni festivali i sajmovi;
10. Medijska popraćenost Sandorfa;
11. Književna kritika danas;
12. Značaj književnih časopisa za razvoj hrvatske književne scene;
13. Sandorf na internetu i društvenim mrežama;
14. Izbor naslova – prevoditelji, autori;
15. Planovi za 2023. godinu.
Znatiželja čitanja i mladi danas : dr. sc. Anita Peti-Stantić i Vedrana Stantić
Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Nastanak knjige „Znati(želja) : zašto mladi trebaju čitati popularno-znanstvene tekstove, i to odmah?“;
2. Mladi i znatiželja;
3. Zanimljivost školske lektire;
4. Tko/što je krivo što mladi danas manje čitaju;
5. Mladi i komunikacija;
6. Razlozi nečitanja mladih;
7. Knjižnica – srce i duša svake škole;
8. Izražavanje i vokabular mladih danas;
9. Prakse čitanja generacije mladih;
10. Nova tehnologija kao ugroza za knjigu i čitanje;
11. Mjesec hrvatske knjige 2022.
Zašto je važno čitati : Karolina Zlatar Radigović
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Osnivanje i razvoj Hrvatskog čitateljskog društva;
2. Izdavačka djelatnost Hrvatskog čitateljskog društva;
3. Koliko se čita u Hrvatskoj;
4. Mladi i čitanje danas;
5. Književne manifestacije kao poticaj za čitanje;
6. Istraživanje čitanosti u Hrvatskoj;
7. Čitateljske navike u pandemiji bolesti COVID-19;
8. Digitalna pismenost;
9. Pismenost u Hrvatskoj;
10. Stručni skup u povodu Međunarodnog dana pismenosti.
Glazbena šetnja kroz razgovor : dr. sc. Nada Bezić
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Svjetski dan glazbe – dobar način populariziranja glazbe;
2. Glazbeni punktovi Zagreba;
3. Sintagma glazbeni pisac, muzikolog, etnomuzikolog, glazbeni publicist;
4. Zagreb kao Musikstadt;
5. Glazbene šetnje Gornjim gradom;
6. Zanimljiva i vrijedna knjiga Glazbene šetnje Zagrebom;
7. Bogatstvo knjižnice i zbirke arhivske građe Hrvatskoga glazbenog zavoda;
8. Post potresna obnova zgrade HGZ-a;
9. Glazbeni turizam u Zagrebu.
Zagreb, moj grad : Biserka Rajković Salata
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Ideja za pokretanjem časopisa Zagreb, moj grad;
2. Teme časopisa Zagreb, moj grad;
3. Dvojezičnost časopisa;
4. Rubrika Novosti iz zagrebačkih knjižara kao poticaj za čitanje;
5. Muzej hrvatske književnosti u Zagrebu;
6. Saloni i njihova uloga u društvenom životu starog dijela glavnoga grada;
7. Parkovi u sklopu Lenucijeve ili Zelene potkove;
8. Težište u obnovi Zagreba nakon potresa 2020.;
9. Zagrebački govor;
10. Zagreb – grad po mjeri čovjeka.
Sloboda riječi : Velimir Visković
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Individualna sloboda kao osnovni uvjet napretka u modernom društvu;
2. Potreba obrane slobode tiska;
3. Status novinara, publiciste i kritičara u slobodi izbora tema i ideja;
4. Sloboda urednika u nakladništvu;
5. Pozicija kritičara danas;
6. Sloboda Krležine riječi;
7. Odlazak Igora Mandića, vrsnog polemičara;
8. Društvene mreže, blog, sloboda izričaja ili nova cenzura;
9. Polemičnost javnog govora – tribine;
10. Knjiga susretište slobode mišljenja, raspravljanja i ukusa.
Prevoditeljski portret : Mia Pervan
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Koliko znače nagrade dodijeljene prevoditeljima;
2. Vaš najizazovniji prijevod;
3. Prevođenje nekad i danas;
4. Suradnja prevoditelja i autora;
5. Razlike u procesu prevođenja kanoniziranog i manje poznatog teksta;
6. Razlike u prevođenju književnosti za djecu i književnosti za odrasle;
7. Anegdota vezana uz prijevod;
8. Prevoditelj kao posrednik u prevođenju djela iz jedne kulture u drugu;
9. Hrvatska prevoditeljska scena;
10. Savjet mladim književnim prevoditeljima;
11. Možemo li biti zadovoljni s onim što se i koliko prevodi na hrvatski jezik.
Glagoljica – svjedočenje hrvatskog identiteta : dr. sc. Vida Vukoja
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Predstavljanje Staroslavenskog instituta;
2. Tisućljetna glagoljska tradicija;
3. Glagoljica kao osebujan znak hrvatskoga kulturnog identiteta;
4. Glagoljica – crkveno i svjetovno pismo;
5. Učenje glagoljice u redovnome školskom programu;
6. Ideja za osnivanjem muzeja glagoljice;
7. Populariziranje glagoljskog pisma kroz likovnost, dizajn i modu;
8. Novi prinosi o glagoljici u znanstvenim istraživanjima;
9. Glagoljica u kaligrafiji;
10. Bolja vidljivost glagoljice u svijetu.
Što sve veže Hrvate i Čehe? : Marijan Lipovac
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Osobni interes za hrvatsko-češke kulturne veze;
2. Češki tragovi u Hrvatskoj i hrvatski u Češkoj;
3. Dug Zagreba Česima i dug Praga Hrvatima;
4. Tvrdnja Stjepana Radića da su Česi nositelji kulture u Austro-Ugarskoj Monarhiji;
5. Češko pivo kao brend;
6. Bohemizmi u hrvatskome jeziku;
7. O knjizi „Češki Hrvati – hrvatski tragovi u Češkoj“;
8. Doprinos manjina u povijesno-kulturnim vezama Čeha i Hrvata;
9. Češko-hrvatsko društvo;
10. Suradnja Hrvata i Čeha na polju ekonomije.
Svevremenski Šenoa : dr. sc. Suzana Coha
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. August Šenoa danas;
2. Poveznica starije i novije hrvatske književnosti, Šenoino doba;
3. Šenoin jezičnostilski književni kanon;
4. Kritičko-programski esej Naša književnost;
5. Programski esej O hrvatskom kazalištu;
6. Poveznica Waltera Scotta i Augusta Šenoe kroz povijesni roman;
7. Popularnost romana Zlatarovo zlato;
8. Šenoin urednički rad u „Vijencu";
9. Šenoa kao graditelj našeg narodnog duha.;
10. Šenoa, stvaratelj hrvatske čitateljske publike.
Hrvatska matica iseljenika i 70 godina neprestanog rada : Vesna Kukavica
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Književno stvaralaštvo hrvatske dijaspore;
2. Kulturni doprinos hrvatskog iseljeništva našoj kulturi;
3. Tradicionalni kulturni i obrazovni programi i manifestacije Hrvatske matice iseljenika;
4. Virtualni muzej hrvatskog iseljeništva;
5. Proces stvaranja Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina;
6. Suradnja s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu;
7. Matičine serijske publikacije - godišnjak Hrvatski iseljenički kalendar i mjesečni časopis Matica;
8. Prvo Matičino izdanje monografije Rodnoj grudi : iseljenici Jugoslavije svom „starom kraju“, 1951. g.;
9. Prva znanstvena knjiga o iseljeništvu Većeslava Holjevca Hrvati izvan domovine, 1967. g.;
10. Čitanost hrvatske knjige u iseljeništvu i iseljeničke knjige u domovini.
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Nova knjiga Odabrane drame 2001.-2021., izbor devet drama;
2. Pronalazak inspiracije za pisanje;
3. GavranFest – tajna uspjeha u građenju međunarodnih veza;
4. Nastanak Teatra Gavran;
5. Lepeza književnog opusa s naglaskom na to je li lakše napisati komediju ili dramu;
6. Romani s kršćanskom tematikom, osobito osvrt na roman Judita;
7. Priprema za pisanje na odabranu temu;
8. Slavonija i Zagreb – prostori o kojima piše;
9. Opseg poslova i sačuvani privatni prostor;
10. Važnost tradicije u književnom stvaralaštvu i čitanost klasika;
11. Savjet mladom piscu na početku karijere;
12. Recept preporuke za poticanje čitanja.
Što znamo o mladima danas? : dr. sc. Marko Kovačić
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI) - spajanje tema roda i mladih;
2. CORI kao interdisciplinaran centar;
3. Istraživački projekti;
4. Izazovi u radu s mladima;
5. Akademski programi za mlade;
6. Problem odlaska mladih iz Hrvatske;
7. Politika za mlade, Nacionalni program za mlade;
8. Građanski odgoj i obrazovanje;
9. Društveno angažirana znanost;
10. Izložba Mladi – borba koja ne prestaje!
Jučer-danas-sutra biblioterapije : dr. sc. Davor Piskač
Teme o kojima će biti riječi:
1. Kako je tekao put jednog profesora književnosti u literarnu biblioterapiju?
2. Kakva je dubinska relacija između književnosti i biblioterapije?
3. Definicija i podjela biblioterapije. Klinička biblioterapija u odnosu na literarnu biblioterapiju.
4. Biblioterapija kao disciplina humanistike. Interdisciplinarna pozicioniranost?
5. Praktična strana biblioterapije kao grane primijenjene književnosti?
6. Biblioterapijski tekstovi u odnosu na književne tekstove?
7. Praktična iskustva kroz radionice i primjenu biblioterapijskih načela. Primjeri dobre prakse.
8. Iskustva predavača fakultetskog kolegija Biblioterapija u nastavi književnosti.
9. Opis nagrađenog projekta Biblioterapija-priče koje liječe.
10. Perspektive biblioterapije u budućnosti.
Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Djelatnost Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU;
2. Publikacija „Rasprave i građa za povijest znanosti“;
3. Nastanak Zbirke za povijest medicine i farmacije;
4. Osnutak Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
5. Polazište i temelj Muzeja te njegova pozicija danas;
6. Glavni strateški cilj i specifični ciljevi Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
7. Zbirke koje su prethodile Muzeju;
8. Bogati fundus Muzeja;
9. Hodogram otvaranja Muzeja;
10. Što će sve nuditi Hrvatski muzej medicine i farmacije.
Hrvatsko društvo - stanje i vizije : dr. sc. Branko Ančić
Institut za društvena istraživanja bavi se spoznajno i društveno značajnim, temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima društva, posebice istraživanjima socijalne stratifikacije, prostora, mladih, obrazovanja, znanosti, kulture i religije. Unutar Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu djeluju četiri znanstvenoistraživačka centra koji provode uža tematska istraživanja iz područja sociologije i srodnih disciplina. U četvrtoj epizodi Zvukmarka razgovarali smo s dr. sc. Brankom Ančićem, znanstvenim suradnikom na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti o brojnim sociološkim temama. Bilo je govora o nekim zanimljivim projektima Instituta (zelenoj ekonomiji, društvenoj stratifikaciji u Hrvatskoj i religiji) i naravno vrlo aktualnom projektu – Otpornosti hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije gdje smo se dotakli i pitanja o otuđenosti ljudi u ovo vrijeme. Također, dr. sc. Ančić govorio je i o hrvatskom društvu u cjelini s obzirom na brojne životne izazove u posljednje vrijeme (korona, potresi, održivost hrvatskog gospodarstva).
Teme razgovora s gostom bile su:
1. Vizije i ciljevi Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti Instituta za društvena istraživanja;
2. Zelena ekonomija u Hrvatskoj;
3. Društvena stratifikacija u Hrvatskoj;
4. Uloga crkve u našem društvu;
5. Slika hrvatskog društva danas;
6. Odgovor hrvatskog društva na COVID-19 pandemiju;
7. Rješenja na probleme gospodarstva i ekonomije nastalih u vrijeme pandemije i potresa.
Čitanje kao lijek : dr. sc. Ljiljana Sabljak
Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Što je to biblioterapija i koje su osnovne vrste biblioterapije;
2. Tko sve može biti biblioterapeut te koja je to vrsta specijalizacije;
3. Kompetencije educiranog knjižničnog biblioterapeuta;
4. Kako se provodi biblioterapeutski program u knjižnicama;
5. O vrstama literature koja može biti primijenjena u biblioterapeutskom radu;
6. Stvaranje grupa sudionika u procesu biblioterapije;
7. Utjecaj dobi ili uzrasta sudionika na oblik rada;
8. Koje su to životne situacije i okolnosti podobne za temu;
9. Kako biblioterapija potiče čitanje.
Teme razgovora s gostima bile su:
1. Ustrojstvo Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i njegovo djelovanje danas;
2. Hrvatski pravopis;
3. Čistoća hrvatskoga jezika;
4. Zakon o hrvatskome jeziku;
5. Hrvatski jezik u europskim institucijama i na katedrama;
6. Normativni priručnici javno dostupni na internetu;
7. Izrada Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
8. Izvori za Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
9. Razvoj i suvremenost kajkavskoga jezika;
10. Poruke i preporuke slušateljima u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i godini čitanja.
Hrvatska i svijet : Božo Kovačević
Teme razgovora s Božom Kovačevićem bile su:
1. Časopis Gordogan;
2. Uloga časopisa danas;
3. Mostovi između Zagreba i Moskve;
4. Tribina Književni petak;
5. Profesorska iskustva;
6. Zaštita okoliša i održivost razvoja;
7. Cyber ratovanje.