Zvukmark - zabilježeno zvukom

Dobrodošli u Zvukmark, podcast razgovore Knjižnica grada Zagreba, Knjižnice Božidara Adžije. Podcast je zvučni ili video zapis namijenjen distribuciji putem interneta koristeći RSS tehnologiju. Podcast u Knjižnici novi je mrežno dostupni knjižnični program kojim se promovira bogati fond društveno-humanističkih znanosti Knjižnice Božidara Adžije. Razgovore vodimo s poznatim i javnim ličnostima iz različitih područja kulture i znanosti, nastojeći promicati i razvijati kulturu čitanja, a Knjižnicu Božidara Adžije pozicionirati kao modernu, inovativnu i učinkovitu ustanovu koja svojim širenjem i nadogradnjom usluga pridonosi podizanju zadovoljstva korisnika Knjižnica grada Zagreba.
 



Let s Gavranom : Miro Gavran

U podcast razgovorima Zvukmark – zabilježeno zvukom ugostili smo jednog od najizvođenijih suvremenih pisaca, Miru Gavrana. Povod je Mjesec hrvatske knjige i Godina čitanja, kao i 500. obljetnica objavljivanja Judite Marka Marulića, te 20 godina od objave Gavranova romana Judita.
Miro Gavran postigao je impozantan uspjeh svjetskih razmjera. Njegova djela prevedena su na više od 40 jezika, a imao je preko 400 premijera na pozornicama širom svijeta. Dobitnik je brojnih uglednih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu. Omiljen je pisac čitateljske i kazališne publike, čije je predstave vidjelo više od 4 milijuna gledatelja. Jedini je živući pisac u Europi koji ima međunarodni kazališni festival posvećen njegovom stvaralaštvu – GavranFest.
U razgovoru smo se dotakli Gavranovog proznog i dramskog stvaralaštva, kako pronalazi inspiraciju za nj i kako se priprema za pisanje na određenu temu. Upitali smo ga o romanima s kršćanskom tematikom s naglaskom na Juditu i o zavičajnom prostoru o kojemu piše. Govorio je i o tradiciji književnog stvaralaštva i čitanju klasika, te o preporukama i savjetima mladim piscima.


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Nova knjiga Odabrane drame 2001.-2021., izbor devet drama;
2. Pronalazak inspiracije za pisanje;
3. GavranFest – tajna uspjeha u građenju međunarodnih veza;
4. Nastanak Teatra Gavran;
5. Lepeza književnog opusa s naglaskom na to je li lakše napisati komediju ili dramu;
                                                                                                                   6. Romani s kršćanskom tematikom, osobito osvrt na roman Judita;
                                                                                                                   7. Priprema za pisanje na odabranu temu;
                                                                                                                   8. Slavonija i Zagreb – prostori o kojima piše;
                                                                                                                   9. Opseg poslova i sačuvani privatni prostor;
                                                                                                                  10. Važnost tradicije u književnom stvaralaštvu i čitanost klasika;
                                                                                                                  11. Savjet mladom piscu na početku karijere;
                                                                                                                  12. Recept preporuke za poticanje čitanja. 

 



Što znamo o mladima danas? : dr. sc. Marko Kovačić

Mladi kao društvena skupina česta su tema u javnosti, no i dalje nas zanima koji su potencijali mladih u Hrvatskoj i šire. U povodu izložbe Mladi – borba koja ne prestaje! koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije u novoj sezoni Zvukmarka ugostili smo dr. sc. Marka Kovačića, vjerojatno najupućenijeg sugovornika za temu politika za mlade i mladih općenito u Hrvatskoj, iz Centra za omladinska i rodna istraživanja pri Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Centar provodi istraživanja u znanstvenim područjima sociologije, politologije i filozofije s naglaskom na interdisciplinaran pristup i longitudinalno praćenje društvenih pojava i procesa.
Marko Kovačić doktorirao je javne politike na Sveučilištu u Ljubljani, magistrirao političku znanost na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, dok je drugi magisterij, onaj iz javnih politika, obranio na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, gdje je i diplomirao politologiju. Međunarodno je priznati stručnjak za mlade, a do danas je vodio i sudjelovao u 30-ak projekata o mladima i obrazovanju.


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Centar za omladinska i rodna istraživanja (CORI) - spajanje tema roda i mladih;
2. CORI kao interdisciplinaran centar;
3. Istraživački projekti;
4. Izazovi u radu s mladima;
5. Akademski programi za mlade;
6. Problem odlaska mladih iz Hrvatske;
                                                                                                                   7. Politika za mlade, Nacionalni program za mlade;
                                                                                                                   8. Građanski odgoj i obrazovanje;
                                                                                                                   9. Društveno angažirana znanost;
                                                                                                                  10. Izložba Mladi – borba koja ne prestaje!  

 



Jučer-danas-sutra biblioterapije : dr. sc. Davor Piskač

Dr. sc. Davor Piskač rođen je 1968. godine u Zagrebu gdje je završio Matematičko-informatičku gimnaziju. Diplomirao je na Odjelu za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu 1995., a magistrirao 2002. godine. Doktorirao je 2004. g. s disertacijom Književnoteorijski pogledi praškog strukturalizma. Studirao je i na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove. Od 2008. g. zaposlen je na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu gdje radi kao izvanredni profesor na Odsjeku za kroatologiju. Na Odsjeku je nositelj sedam kolegija, uključujući i onoga naziva Biblioterapija u nastavi književnosti. U sklopu programa međusveučilišne suradnje radi i kao gostujući profesor na Sveučilištu u Torontu na Odjelu za slavenske jezike i književnost. Do sada je objavio više od 20 znanstvenih radova, tri knjige (od kojih jednu u suautorstvu), više stotina stručnih članaka te sudjelovao na više od 30 znanstvenih skupova. Član je nekoliko domaćih i stranih uredništva časopisa za književnost. Knjige vezane za temu biblioterapije su Literarna biblioterapija u nastavi književnosti (2018., u suautorstvu s Ronom Bušljetom) te O književnosti i životu (također 2018. g.). Za sudjelovanje u projektu Biblioterapija-priče koje liječe osvojio je drugu nagradu u Natječaju za najbolje zagrebačke online projekte 2020. g. Projekt je realizirao u suradnji s članovima Kluba Zajedno Psihijatrijske bolnice Sveti Ivan te svih onih kojima je u doba najvećega širenja epidemije bila potrebna pomoć.







Teme o kojima će biti riječi:
1. Kako je tekao put jednog profesora književnosti u literarnu biblioterapiju?
2. Kakva je dubinska relacija između književnosti i biblioterapije?
3. Definicija i podjela biblioterapije. Klinička biblioterapija u odnosu na literarnu biblioterapiju.
4. Biblioterapija kao disciplina humanistike. Interdisciplinarna pozicioniranost?
5. Praktična strana biblioterapije kao grane primijenjene književnosti?
6. Biblioterapijski tekstovi u odnosu na književne tekstove?
7. Praktična iskustva kroz radionice i primjenu biblioterapijskih načela. Primjeri dobre prakse.
8. Iskustva predavača fakultetskog kolegija Biblioterapija u nastavi književnosti.
9. Opis nagrađenog projekta Biblioterapija-priče koje liječe.
10. Perspektive biblioterapije u budućnosti.  

 



Farmaceutska baština - Hrvatski muzej medicine i farmacije HAZU : gošće prof. dr. sc. Stella Fatović-Ferenčić i Silvija Brkić Midžić

Hrvatski muzej medicine i farmacije djeluje kao prvi muzej znanosti u sklopu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 2015. godine. Muzej omogućava preglednu komparaciju dosega hrvatske medicine s dosezima medicinskih znanosti drugih zemalja te uključivanje Hrvatske u svjetsku mapu muzeja medicine. Inicijalni fundus Muzeja čini vrijedna Zbirka za povijest medicine i farmacije, a čine je raznovrsni predmeti medicinske i farmaceutske baštine s područja cijele Hrvatske, nastalim u vremenskom rasponu od 16. do 20. stoljeća. U povodu izložbe postavljene u Knjižnici Božidara Adžije u 5. epizodi razgovarali smo s dvije znanstvenice, prof. dr. sc. Stellom Fatović-Ferenčić iz Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU i Silvijom Brkić Midžić iz Hrvatskog muzeja medicine i farmacije HAZU.


Teme razgovora s gošćama bile su:
1. Djelatnost Odsjeka za povijest medicinskih znanosti HAZU;
2. Publikacija „Rasprave i građa za povijest znanosti“;
3. Nastanak Zbirke za povijest medicine i farmacije;
4. Osnutak Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
5. Polazište i temelj Muzeja te njegova pozicija danas;
6. Glavni strateški cilj i specifični ciljevi Hrvatskog muzeja medicine i farmacije;
7. Zbirke koje su prethodile Muzeju;
8. Bogati fundus Muzeja;
9. Hodogram otvaranja Muzeja;
10. Što će sve nuditi Hrvatski muzej medicine i farmacije.  

 



Hrvatsko društvo - stanje i vizije : dr. sc. Branko Ančić

Institut za društvena istraživanja bavi se spoznajno i društveno značajnim, temeljnim i primijenjenim znanstvenim istraživanjima društva, posebice istraživanjima socijalne stratifikacije, prostora, mladih, obrazovanja, znanosti, kulture i religije. Unutar Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu djeluju četiri znanstvenoistraživačka centra koji provode uža tematska istraživanja iz područja sociologije i srodnih disciplina. U četvrtoj epizodi Zvukmarka razgovarali smo s dr. sc. Brankom Ančićem, znanstvenim suradnikom na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu gdje je predstojnik Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti o brojnim sociološkim temama. Bilo je govora o nekim zanimljivim projektima Instituta (zelenoj ekonomiji, društvenoj stratifikaciji u Hrvatskoj i religiji) i naravno vrlo aktualnom projektu – Otpornosti hrvatskog društva uslijed COVID-19 pandemije gdje smo se dotakli i pitanja o otuđenosti ljudi u ovo vrijeme. Također, dr. sc. Ančić govorio je i o hrvatskom društvu u cjelini s obzirom na brojne životne izazove u posljednje vrijeme (korona, potresi, održivost hrvatskog gospodarstva).


Teme razgovora s gostom bile su:
1. Vizije i ciljevi Centra za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti Instituta za društvena istraživanja;
2. Zelena ekonomija u Hrvatskoj;
3. Društvena stratifikacija u Hrvatskoj;
4. Uloga crkve u našem društvu;
5. Slika hrvatskog društva danas;
6. Odgovor hrvatskog društva na COVID-19 pandemiju;
7. Rješenja na probleme gospodarstva i ekonomije nastalih u vrijeme pandemije i potresa.  



Čitanje kao lijek : dr. sc. Ljiljana Sabljak

Kako čitanje može zaliječiti duh i tijelo, što je to biblioterapija i jesu li knjižnice mjesta za liječenje duše - o svemu tome, a i više razgovarali smo u trećoj epizodi Zvukmarka s dr. sc. Ljiljanom Sabljak, koja se već niz godina bavi vođenim, ciljanim čitanjem, a sve to povodom jubilarne Noći knjige. Kako je dr.sc. Ljiljana Sabljak u svojoj profesionalnoj karijeri imala bogato iskustvo s raznim oblicima biblioterapije, razgovor smo vodili o različitim temama vezanih za taj, široj populaciji još nedovoljno poznat knjižničarski koncept. Na samom početku, ukazano je na bitnu razliku između kliničke i knjižnične biblioterapije kao oblika vođenog čitanja te se razgovor, razumljivo, fokusirao na ovu drugu. Nakon definicije pojma i opisa samog tijeka biblioterapijskog protokola u knjižnicama bilo je govora i o različitim projektima biblioterapije u knjižnicama, kao npr. Zita čita i sličnima, kao primjerima dobre prakse. Posebno je istaknuta uloga biblioterapije u poticanju čitanja jer sudionici u tom procesu razvijaju nove i mnogostruke doživljaje književnosti i čitanja čime se književna komunikacija ostvaruje na istovremeno dubljoj, egzistencijalnoj ali i višoj duhovnoj razini.


Teme razgovora s gošćom bile su:
1. Što je to biblioterapija i koje su osnovne vrste biblioterapije;
2. Tko sve može biti biblioterapeut te koja je to vrsta specijalizacije;
3. Kompetencije educiranog knjižničnog biblioterapeuta;
4. Kako se provodi biblioterapeutski program u knjižnicama;
5. O vrstama literature koja može biti primijenjena u biblioterapeutskom radu;
6. Stvaranje grupa sudionika u procesu biblioterapije;
7. Utjecaj dobi ili uzrasta sudionika na oblik rada;
8. Koje su to životne situacije i okolnosti podobne za temu;
9. Kako biblioterapija potiče čitanje.
 



"Sladki naš kaj" – o kajkavskom književnom jeziku : gosti dr. sc. Željko Jozić i dr. sc. Željka Brlobaš

Povodom izložbe „Sladki naš kaj“ koja je postavljena u Knjižnici Božidara Adžije, u drugoj epizodi ugostili smo dr. sc. Željka Jozića, ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i dr. sc. Željku Brlobaš, voditeljicu projekta Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika. Dr. sc. Željko Jozić govorio je o temeljnim djelatnostima i projektima Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, o njezi i skrbi o hrvatskome jeziku, posebice o čistoći hrvatskoga jezika. Također, dotaknuli smo se i teme hrvatskoga pravopisa i donošenja zakona o hrvatskome jeziku. S dr. sc. Željkom Brlobaš razgovarali smo o Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika, jednom od temeljnih djela hrvatske povijesne leksikografije, čijom se izradom u okviru istoimenoga internog institutskog projekta ostvaruju jezikoslovni temelji za propitivanje udjela kajkavskoga hrvatskog književnog jezika u okviru tronarječnoga obilježja pisane riječi u povijesti hrvatskoga jezika.


Teme razgovora s gostima bile su:
1. Ustrojstvo Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje i njegovo djelovanje danas;
2. Hrvatski pravopis;
3. Čistoća hrvatskoga jezika;
4. Zakon o hrvatskome jeziku;
5. Hrvatski jezik u europskim institucijama i na katedrama;
6. Normativni priručnici javno dostupni na internetu;
7. Izrada Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
8. Izvori za Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika;
9. Razvoj i suvremenost kajkavskoga jezika;
10. Poruke i preporuke slušateljima u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i godini čitanja.
 



Hrvatska i svijet : Božo Kovačević

U prvoj epizodi pod nazivom Hrvatska i svijet, predstavljamo filozofa i političara Božu Kovačevića s kojim razgovaramo o njegovom bogatom znanstvenom i kulturno-političkom radu. Profesor Kovačević bio je veleposlanik u Ruskoj Federaciji, nekadašnji je saborski zastupnik i ministar u Vladi RH, ali i jedan od osnivača časopisa Gordogan i kolumnist u političkom magazinu Telegram. Profesor će podijeliti s nama svoja bogata sjećanja na časopis Gordogan, govorit će o svom doprinosu u kulturno-političkim vezama Zagreba i Moskve, o svojim iskustvima iz razdoblja rada u Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja u Vladi RH i o svojoj knjizi Svijet poslije hladnog rata, odnosno vrlo aktualnoj temi cyber ratovanja.


Teme razgovora s Božom Kovačevićem bile su:
1. Časopis Gordogan;
2. Uloga časopisa danas;
3. Mostovi između Zagreba i Moskve;
4. Tribina Književni petak;
5. Profesorska iskustva;
6. Zaštita okoliša i održivost razvoja;
7. Cyber ratovanje.