Naši programi
"Još otkako je Flaubert izjavio slavnu rečenicu "Madame Bovary, c'est moi'" traju rasprave je li ona junakinja koju se najviše pogrešno interpretira ili nam je pak slavni Francuz vješto "podvalio". Kako god, ali volimo snažne književne likove, koje pamtimo, čije dogodovštine prepričavamo; književni su nam junaci važni: ne samo u smislu poistovjećivanja, nego kao modeli ponašanja. No, kako nastaju likovi priča i romana? Što ili tko im je nadahnuće? Zašto je već godinama moda da pisci pišu o sebi a manje o izmišljenim junacima? Imamo li pravo uzeti kao lik nekog iz svoje blizine? Kako se taj "lik" poslije nosi s dva svoja života? O tome razgovaramo sa suvremenicima koji stvaraju izmišljene i stvarne književne likove.", kažu Jadranka Pintarić Srđan Sandić, autori i moderatori ciklusa razgovora Budi mi lik. Taj je ciklus svojevrstan nastavak niza razgovora o književnosti u likovnosti i likovnosti u književnosti, I perom i kistom, ostvarenog u 2015. godini, u istom moderatorskom aranžmanu. Elokventan i upućen, voditeljski dvojac vješto potiče svoje sugovornike na otkrivanje stvaralačkih navika, književnih preferenci, odnosa spram vlastitih, ali i tuđih književnih likova. O ciklusu tribina Budi mi lik književni portali govore kao o "pravoj poslastici" (najbolje knjige.com), te konstatiraju kako "zaslužuje još mnogo izdanja kojima će, jednako uspješno, predstavljati domaće književne glasove" (ziher.hr). 

U 2017. godini moderatorski dvojac Pintarić i Sandić ugostili su:
Jasnu Žmak i Marinka Koščeca (5. travnja)
Noru Verde i Tomislava Zajeca (3. svibnja)
Sibilu Petlevski i Tomislava Brleka (30. svibnja)
Ivanu Bodrožić i Dragu Glamuzinu (24. listopada)

U 2016. godini održane su 4 tribine:
Ivanu Rogar i Zorana Pongrašića (15. travnja)
Irenu Vrkljan i Irenu Matijašević (24. svibnja)
Kseniju Kušec i Zorana Ferića (5. srpnja) 
Kristiana Novaka i Branku Gabrielu Valentić (28. studenog)


 

Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.
Šest godina zaredom, u Mjesecu hrvatske knjige, u suradnji s Hotelijersko turističkom školom i Gimnazijom Tituša Brezovačkog iz Zagreba održavamo tradicionalnu manifestaciju čitanja naglas, koju smo 2014. posvetili tragično preminulom zagrebačkom mladiću Luki Ritzu i idućih godina nastavili s tom praksom.
Učenici Turističko hotelijerske škole 23. listopada svake godine, predvođeni profesoricom Ljiljanom Lež Drnjević, okupe se točno u podne ispred knjižnice na Krvavom mostu, kako bi naglas čitali odabrane tekstove. Sam taj događaj pobuđuje znatiželju svih (ne)namjernih prolaznika, koji se nerijetko zaustavljaju kako bi ga popratili.
Učenici pak Gimnazije Tituša Brezovačkog, uz pratnju školske knjižničarke Jadranke Jurić i mnogobrojnih svojih profesora okupljaju se u 20 sati u prostoru knjižnice i jedni drugima čitaju prethodno pripremljene tekstove.
Čitani tekstovi su različiti žanrovski i stilski, ponekad su to osobni odabiri prema afinitetu svakog sudionika, a ponekad su rezultat zajedničkog dogovora s profesorima, u suglasju sa zadanom temom tekućeg Mjeseca hrvatske knjige.

Do sada održani susreti:

2019. u Mjesecu hrvatske knjige s motom U ritmu čitanja, Turističko hotelijerskoj školi i Gimnaziji Tituša Brezovačkog pridružuje se i Gornjogradska gimnazija
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/citanje-naglas-posveceno-luki-ritzu-54125/54125
 
2018. tema Mjeseca Hrvatske knjige bila je baština, pa su učenici svoja čitanja posvetili dijalektalnoj poeziji.
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/citanje-naglas-posveceno-luki-ritzu-47787/47787
 
2017. u Mjesecu hrvatske knjige posvećenom enciklopedistici, učenici su predstavili pregled te zanosti i pripadajućih joj djela.
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/citanje-naglas-posveceno-luki-ritzu-40400/40400

2016. pod geslom "Čitam sto na sat" čitalo se sto na sat, prema osobnim inspiracijama.
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/citanje-naglas-posveceno-luki-ritzu-35007/35007

2015. godina bila je Međunarodna godina svjetlosti i tehnologija zasnovanih na svjetlu. Učenici su birali tekstove koje su smatrali osobito inspirativnima, koji im "osvjetljavaju dušu".
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/citanje-naglas-posveceno-luki-ritzu-16424/27587

2014. središnja je tema bila ljubav.
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/pjesme-koje-bih-ti-kazivao/25110 
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/o-ljubavi-pisemo-o-ljubavi-citamo-ljubav-zivimo/25113

2013. pod motom "Tko čita (ne) skita!" započeli su naši čitalački susreti.
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/zaljubljeni-do-usiju-u-knjige-9584/22836
https://www.kgz.hr/hr/dogadjanja/zaljubljeni-do-usiju-u-knjige/22831
 
Svojim velikim izlozima u pješačkoj zoni, na uglu Krvavog mosta i Tkalčićeve ulice Knjižnica Marije Jurić Zagorke pokazala se idealnim mjestom za likovne izložbe koje uvijek bude interes i publike i izlagača. Od 2014. godine provodimo program Mladi likovni umjetnici u knjižnici uz izdavanje lijepo opremljenog zajedničkog kataloga koji predstavlja presjek svih izložbi iz ciklusa u toj godini. Voditelj programa je Feđa Gavrilović, mladi likovni kritičar, koji svoju upućenost u suvremenu likovnu produkciju mlađeg naraštaja koristi za sjajnu selekciju umjetnika koji se tim ciklusom predstavljaju korisnicima knjižnice, stručnom dijelu publike i svakodnevnim prolaznicima. 
U 2017. i 2018. godini ciklus Mladi likovni umjetnici u knjižnici, kao i izlagačka djelatnost Knjižnice Marije Jurić Zagorke uopće, suočeni su s problemom ograničenja izlagačkog prostora, o čemu je pisao Feđa Gavrilović u predgovoru katalogu za 2017. godinu. U međuvremenu, svijet u kojem živimo poprimio je posve drugačije obrise, pa je predgovor kataloga za 2020. godinu imao karakterističan ton:

    "Nikada se ne treba previše žaliti. Prije nekoliko godina silno sam negodovao, zajedno s knjižničarkama i knjižničarima Knjižnice Marije Jurić Zagorke, zbog toga što su uvjeti za izlaganje slika u toj knjižnici postali ograničeni zbog vanjskih okolnosti. Naime, okolne terase oduzele su lijepu frontu koja gleda na Tkalčićevu ulicu, gotovo idealnu za likovno umjetnička djela. Unatoč tome, aktivirali smo interijer knjižnice što je rezultiralo nekim zaista fascinantnim izložbenim rješenjima. Nismo mogli pretpostaviti da ćemo se uskoro suočiti s puno realnijim problemima, kao što su posljedice potresa, koji je znatno oštetio knjižnicu na Krvavom mostu ili ovogodišnja pandemija, koja je suzila mogućnosti kulturnih događanja. 
    Zbog svega toga, ove smo godine održali tek dvije izložbe, od koje jednu zahvaljujemo sponzorstvu Knjižare Ljevak. Slike Josipa Rončevića, izložene u studenome, užarenim rothkovskim bojama pokazale su faze gradnje broda i sjajno se uklopile u interijer knjižnice. Na hladnom početku zime te su slike djelovale kao veliki, virtualni kamini koji šire toplinu. 
    Izložba
Knjiga i slika, otvorena u prosincu, pokazala je raznolike fascinacije mlađih umjetnika, inspirirana književnim djelima. Kao što su te knjige inspirirale i ostavile trag na autore ovih djela, možda njihova likovna ostvarenja inspiriraju prolaznika da pročita neke od knjiga. I baš dobro da će mu to pasti na pamet upravo u knjižnici, ili pred njom."

 
Ciklusom Mladi likovni umjetnici u knjižnici do sada su predstavljeni:

2021. godina

2020. godina

2019. godina

2018. godina

2017. godina
2016. godina
2015. godina
2014. godina
 
Još jedan dokaz da je Knjižnica Marije Jurić Zagorke zapravo mali laboratorij snova.
U njoj se književnost, likovna umjetnost i snovi povezuju kao svinjska krv, riža i crijeva u krvavicu.
Dobar tek, ljubitelji umjetnosti!

 (Željko Špoljar, iz predgovora katalogu Mladi likovni umjetnici u knjižnici 2016.)

 
 
Program je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba.
Od 1997. godine do danas Knjižnica Marije Jurić Zagorke surađuje s Udrugom Pasionska baština. Prva izložba ostvarena ovom suradnjom („Pasionski motivi u hrvatskoj pisanoj riječi“, 20.3. - 20.4.1997., Knjižnica M. J. Zagorke) dala je na pregled fotografije minijatura i grafika iz rukopisnih i tiskanih djela snimljenih iz objektiva Krešimira Tadića, a originali iz kojih su snimljene ove fotografije pohranjeni su u Metropolitanskoj knjižnici u Zagrebu, Strossmayerovoj galeriji u Zagrebu, Državnom arhivu u Dubrovniku te Župnom uredu u Vrbniku. Uvodnu je riječ održao vlč. Vladimir Magić, a izložbu je otvorio prof. dr. Josip Bratulić

            2021.godina
            2019. godina
            2018. godina
            2017. godina
            2016. godina
            2015. godina
            2014. godina
            2013. godina
            2012. godina
            2011. godina 
Hrvatski P.E.N. centar je nevladina udruga osnovana 1927. godine kao jedna od najstarijih članica udruge P.E.N. International, svjetske udruge pjesnika, romanopisaca, esejista, dramskih pisaca, scenarista, povjesničara, kritičara, prevoditelja, izdavača i novinara okupljenih u obranu slobode izričaja, spremnih osobnim primjerom i već stečenim književnim ugledom, založiti se za ljudska i intelektualna prava, etičke standarde civilnog društva i mir u svijetu.
P.E.N. senzibilizira javno mnijenje protiv rasnih, spolnih, vjerskih i nacionalnih predrasuda i govora mržnje, brani slobodu riječi i prava pisaca i publicista ugroženih represivnom politikom. Temeljna zadaća te međunarodne udruge je promicanje dobra u svijetu intelektualnom solidarnošću i snagom književne riječi.

U suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom u knjižnici se kontinuirano organiziraju tribine različite tematike, poetske tribine, susreti s inozmenim književnicima u P.E.N.-ovim rezidencijama, prevoditeljima... Neke od tribina su snimljene i mogu se pregledati na YouTube kanalu FlashbackDocumentary

2023. godina
 

2022. godina
 

2021. godina
 

2020. godina
 

2019. godina